Izvje\u0161taj ukazuje na to da dr\u017eava koja name\u0107e carine, u ovom slu\u010daju SAD, zapravo oporezuje sopstvene potro\u0161a\u010de i privredu. <\/p>\n\n\n\n
Prema podacima njujor\u0161kog Fed-a, ameri\u010dke firme i potro\u0161a\u010di su tokom pro\u0161le godine platili skoro 90 odsto ukupnih tro\u0161kova uvoznih da\u017ebina. Takav zaklju\u010dak nije iznena\u0111enje, jer su do sli\u010dnih rezultata ranije do\u0161li i Nacionalni biro za ekonomska istra\u017eivanja, kao i Kongresna kancelarija za bud\u017eet, prenosi B92.<\/p>\n\n\n\n
Iako izve\u0161taj ne precizira ta\u010dnu raspodjelu izme\u0111u kompanija i potro\u0161a\u010da, analiza Kongresne kancelarije procjenjuje da \u0107e preduze\u0107a donekle smanjivati svoje profitne mar\u017ee kako bi ubla\u017eila udar, ali da \u0107e najve\u0107i dio tro\u0161ka, oko 70 odsto, ipak prebaciti na krajnje kupce kroz vi\u0161e cijene. <\/p>\n\n\n\n
Strani izvoznici, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp tvrdio da \u0107e snositi najve\u0107i dio tro\u0161ka, prema procjenama u\u010destvuju sa svega oko pet odsto.<\/p>\n\n\n\n
U konkretnim brojkama, carine su u pro\u0161loj godini zna\u010dile prosje\u010dno pove\u0107anje poreskog optere\u0107enja od oko hiljadu USD po doma\u0107instvu, navodi nepartijska organizacija Tax Foundation. <\/p>\n\n\n\n
To zna\u010di da je prosje\u010dna ameri\u010dka porodica indirektno platila zna\u010dajan dodatni tro\u0161ak kroz skuplju robu.<\/p>\n\n\n\n
Iako su ovakvi izvje\u0161taji zasnovani na ekonomskim analizama, Tramp je i ranije pokazivao da mu mi\u0161ljenja ekonomista nijesu presudna kada je re\u010d o carinama, koje je nazivao “najljep\u0161om rje\u010dju u rije\u010dniku”. Ipak, novi podaci dolaze u trenutku kada u Va\u0161ingtonu raste zamor i nezadovoljstvo zbog trgovinskih mjera.<\/p>\n\n\n\n
U rijetkom politi\u010dkom otporu, \u0161estoro republikanskih kongresmena pridru\u017eilo se demokratama u poku\u0161aju da se ukinu carine prema Kanadi. Iako je malo vjerovatno da \u0107e takva inicijativa uspjeti, \u010dak i ako bi pro\u0161la Senat, predsjednik bi mogao da ulo\u017ei veto, sama \u010dinjenica da su se pojedini republikanci usprotivili pokazuje rastu\u0107e podjele unutar stranke. <\/p>\n\n\n\n
Trump je nakon toga zaprijetio “posljedicama” svima koji glasaju protiv carina.<\/p>\n\n\n\n
Dodatnu neizvjesnost unosi i o\u010dekivana odluka Vrhovnog suda o zakonitosti uvedenih carina, koja bi mogla zna\u010dajno da uti\u010de na \u010ditavu trgovinsku politiku administracije. U me\u0111uvremenu, Bijela ku\u0107a brani svoju ekonomsku strategiju, isti\u010du\u0107i da je inflacija oslabila, a korporativni profiti porasli, uprkos vi\u0161estrukom pove\u0107anju prosje\u010dne carinske stope.<\/p>\n\n\n\n
Portparol Bijele ku\u0107e tvrdi da kombinacija poreskih olak\u0161ica, deregulacije, carina i ve\u0107e energetske proizvodnje smanjuje tro\u0161kove i podsti\u010de privredni rast. Me\u0111utim, mnogi gra\u0111ani i dalje osje\u0107aju pritisak visokih tro\u0161kova \u017eivota i sve \u010de\u0161\u0107e krive predsjednika i republikance za situaciju.<\/p>\n\n\n\n
Predizborno obe\u0107anje o brzom sni\u017eavanju cijena nije se u potpunosti ostvarilo, osim u pojedinim slu\u010dajevima poput pada cijena jaja, \u0161to se uglavnom pripisuje uspje\u0161nom suzbijanju pti\u010djeg gripa i stabilizaciji ponude. Iako ukupni makroekonomski pokazatelji djeluju solidno, oni se zasnivaju na prosje\u010dnim vrijednostima koje prikrivaju slabosti u pojedinim sektorima.<\/p>\n\n\n\n
Na primer, januarski izve\u0161taj o zapo\u0161ljavanju pokazao je rast od 130 hiljada novih radnih mjesta, gotovo dvostruko vi\u0161e od o\u010dekivanja. Me\u0111utim, gotovo sav rast do\u0161ao je iz sektora zdravstva, dok su drugi sektori bilje\u017eili minimalan napredak ili pad. Tokom cijele pro\u0161le godine, \u010dak 97 odsto ukupnog rasta zaposlenosti poteklo je iz oblasti zdravstva i socijalne za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomista Diane Swonk opisala je ovakvu situaciju kao ekonomiju koja stoji na “jednono\u017enim stolicama”, oslanjaju\u0107i se na uske izvore rasta. Pored zdravstva, to su visoka potro\u0161nja bogatih pojedinaca i ogromne investicije tehnolo\u0161kih kompanija u vje\u0161ta\u010dku inteligenciju. <\/p>\n\n\n\n
Takva struktura rasta mo\u017ee djelovati stabilno na papiru, ali istovremeno otkriva krhkost \u0161ire ekonomske osnove.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Teret carina gotovo u potpunosti snose gra\u0111ani i kompanije zemlje koja ih uvodi, pokazao je izvje\u0161taj Federalnih rezervi Njujorka, na \u0161ta su ekonomisti ve\u0107 dugo upozoravali.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":973539,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[144],"tags":[193,1565,2571,195],"naslovna":[],"class_list":["post-1003218","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-donald-tramp","tag-firme","tag-gradjani","tag-sad"],"acf":[],"yoast_head":"\n