<\/p>\n\n\n\n
To potvr\u0111uju nalazi novog istra\u017eivanja o stavovima gradjana\/ki i zaposlenih u javnoj upravi predstavljeni na doga\u0111aju koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n
Svaka druga osoba u Crnoj Gori smatra da se pitanje rodne ravnopravnosti \u201epretjerano nagla\u0161ava\u201c, dok gotovo dvije tre\u0107ine vjeruje da \u017eene i mu\u0161karci i dalje nemaju jednaka prava. Vi\u0161e od polovine ispitanika\/ca ka\u017ee da su mu\u0161karci bolji lideri, a \u010detiri petine da je maj\u010dinstvo najva\u017enija uloga \u017eene. Vi\u0161e od tre\u0107ine zaposlenih u javnoj upravi do\u017eivjelo je neku formu uznemiravanja, a skoro duplo vi\u0161e \u017eena od mu\u0161karaca osje\u0107a da je bilo u neravnopravnom polo\u017eaju u vezi sa napredovanjem.<\/p>\n\n\n\n
Na panelu koji je okupio predstavnike\/ce EU, UNDP-a i Vlade Crne Gore nagla\u0161ena je zajedni\u010dka posve\u0107enost ja\u010danju rodno odgovornog upravljanja i uspostavljanju rodne ravnopravnosti kao sistemskog prioriteta.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAko se ovakav tempo nastavi, puna rodna ravnopravnost osta\u0107e nam nedosti\u017ena jo\u0161 najmanje pedeset godina \u2013 i to u trenutku kada svjedo\u010dimo sve izra\u017eenijem otporu prema rodnoj ravnopravnosti. Ako Evropa i Crna Gora \u017eele da ostanu konkurentne u savremenom svijetu, moramo iskoristiti sav raspolo\u017eivi talenat \u2014 a ne samo polovinu. To podrazumijeva institucije koje autenti\u010dno odra\u017eavaju dru\u0161tva koja predstavljaju\u201c naglasila je zamjenica \u0161efa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson.<\/p>\n\n\n\n
\u201eCrna Gora je danas na prelomnoj ta\u010dki: potrebno je da \u017eensko liderstvo preuzme jasnu odgovornost, da se uvedu mjerljivi standardi i da rodna perspektiva postane dio svakog procesa \u2014 od bud\u017eetiranja do zapo\u0161ljavanja. UNDP ostaje partner koji gradi kapacitete i alate institucija, kako bi pravo postalo praksa, a rodna ravnopravnost svakodnevni standard\u201c, poru\u010dila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova.<\/p>\n\n\n\n
Ministarka evropskih poslova Maida Gor\u010devi\u0107 poru\u010dila je da rodna ravnopravnost za nju nije administrativni zadatak ve\u0107 li\u010dno uvjerenje: \u201eU ovoj Vladi \u017eene uspje\u0161no vode neke od najzahtjevnijih resora – ravnopravno stoje rame uz rame sa svojim kolegama ministrima. U ovoj sali sjedi \u017eena koja \u0107e uvesti sedmo\u010dasovno radno vrijeme, \u017eena koja gradi infrastrukturu i upravlja javnim radovima i investicijama. A tu je i \u017eena koja \u0107e sljede\u0107e godine zavr\u0161iti pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom. \u017dene nijesu kvote \u2014 \u017eene vode dr\u017eavu\u201d, poru\u010dila je Gor\u010devi\u0107. Ona je dodala da sa 40% \u017eena u parlamentu Crna Gora ve\u0107 sada parira mnogim dr\u017eavama \u010dlanicama EU.<\/p>\n\n\n\n
Ministarka rada, zapo\u0161ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni\u0161i\u0107 ukazala je na centralnu ulogu rodne ravnopravnosti u politikama rada. \u201eReforma rada u Crnoj Gori zasniva se na jasnom principu: dostojanstvo i ravnopravnost u radu moraju biti prava, a ne privilegije. Ja\u010danjem za\u0161tite od diskriminacije i uznemiravanja, unapre\u0111enjem inspekcijskih mehanizama i uvo\u0111enjem mjerljivih standarda, stvaramo uslove da svaka \u017eena i svaki mu\u0161karac mogu raditi u okru\u017eenju koje ih \u0161titi i cijeni. U tome je stru\u010dna podr\u0161ka UNDP-a bila i ostaje od presudnog zna\u010daja\u201c dodala je Ni\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ministarka javnih radova Majda Ad\u017eovi\u0107 naglasila je va\u017enost uklju\u010divanja rodne perspektive u javna ulaganja. \u201cZa mene orodnjavanje nije formalnost i nije ukras politi\u010dkog procesa, to je prije svega alat da dr\u017eavne odluke budu efikasne i pravedne. Kada u planiranju uva\u017eimo potrebe svih \u017eena i mu\u0161karaca, gradimo infrastrukturu prema mjeri svih gra\u0111anki i gra\u0111ana. Moj cilj je da orodnjavanje javnih radova postane praksa od koje se ne odstupa kako bismo gradili dr\u017eavu koja zaista funkcioni\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
Poslanica i \u010dlanica Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotovi\u0107 istakla je da ravnopravno u\u010de\u0161\u0107e \u017eena u politici doprinosi kvalitetu demokratije. \u201cRodna ravnopravnost u politici nije samo pitanje prava, ve\u0107 efikasnosti I kvaliteta demokratije. Ve\u0107e u\u010de\u0161\u0107e \u017eena doprinosi inkluzivnijim odlukama I dru\u0161tvu koje bolje odgovara potrebama svih svojih \u010dlanova i \u010dlanica. Stereotipi ne smiju odlu\u010divati. Podr\u0161ka \u017eenama u politici, mentorski programi i obrazovanje klju\u010dni su za ravnopravnost.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj poru\u010dio je dru\u0161tvo napreduje onda kada javna uprava jednako prepoznaje potencijal \u017eena i mu\u0161karaca. \u201ePostizanje rodne ravnopravnosti u dr\u017eavnoj upravi nije samo strate\u0161ki cilj \u2013 to je civilizacijska obaveza koja odre\u0111uje kvalitet na\u0161eg dru\u0161tva i kapacitet institucija da slu\u017ee svim gra\u0111ankama i gra\u0111anima jednako. Rodna ravnopravnost nije stvar izbora \u2014 ona je temelj pravedne, efikasne i profesionalne javne uprave.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Na konferenciji je predstavljena i javno dostupna Digitalna platforma koja objedinjuje podatke o rodnoj ravnopravnosti, analize i alate za kreiranje rodno odgovornih politika zasnovanih na dokazima. Platforma je dostupna na linku: https:\/\/genderprofile.me<\/p>\n\n\n\n
Konferencija je dio projekta \u201eUjedinjeni u rodnoj ravnopravnosti\u201c, koji u Crnoj Gori sprovodi UNDP u saradnji sa Vladom Crne Gore, a finansira Evropska unija.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crna Gora ulazi u fazu evropskih integracija u kojoj rodna ravnopravnost vi\u0161e ne mo\u017ee biti vrijednost na papiru, ve\u0107 obaveza sistema. Duboko ukorijenjeni stereotipi, otpor prema promjenama i nedostatak znanja za primjenu rodne perspektive u praksama javne uprave usporavaju reforme, saop\u0161teno je iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":912880,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[2537,2538,2539,2540],"naslovna":[],"class_list":["post-912879","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-obaveza","tag-obecanje","tag-rodna-ravnopravnost","tag-sistemske-promjene"],"acf":[],"yoast_head":"\n