<\/p>\n\n\n\n
Projekat, baziran na istra\u017eivanju koje traje od 2022. godine, ima za cilj da mapira ljudski uticaj na ekosisteme u prostoru Jadrana \u2013 od infrastrukturnih i rekreativnih do ekonomskih i vojno-odbrambenih. Polazna ta\u010dka u istra\u017eivanju bila je potreba da se rasute informacije o naslje\u0111u, savremenim intervencijama i ljudskom uticaju uop\u0161te u Jadranu skupe u jednu \u010ditljivu, narativnu bazu.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNovi atlas Jadrana je su\u0161tinski proces istra\u017eivanja o strate\u0161kim silama koje su oblikovale Jadranski region. Istorijski gledano, voda je povezivala tamo gdje je kopno razdvajalo, a putovanje morem je \u010desto bilo lak\u0161e od putovanja kopnom. Iako se svijet u me\u0111uvremenu promijenio, ova strate\u0161ka pozornica ostaje aktivna \u2013 more i dalje umnogome defini\u0161e relacije izme\u0111u dr\u017eava; ono i dalje upravlja, postavlja pravila i pi\u0161e geopolitiku. Kao \u010dovje\u010danstvo, mi more vi\u0161e nego ikad eksploati\u0161emo, \u0161titimo, ekstrahujemo i branimo. Za \u010dovje\u010danstvo, more je mnogo vi\u0161e od beskrajnog plavetnila, koje nam je prva asocijacija kad mislimo o njemu. \u201eNovi atlas Jadrana\u201c prikazuje to vrlo jasno i upravo je to najve\u0107i doprinos i uticaj cjelokupnog projekta,\u201d isti\u010de autorka projekta i osniva\u010dica APSS Instituta, Dijana Vu\u010dini\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Atlas \u010dini ukupno 30 mapa, koje prikazuju odba\u010denu municiju, uklju\u010duju\u0107i onu recentnu iz NATO bombardovanja 1999. godine; olupine, ne samo brodova ve\u0107 i potopljenih ratnih aviona; naftne i gasne bu\u0161otine na Jadranu; planirane vjetroelektrane; mjesta ispusta kanalizacije i otpadnih voda; mjesta gdje se uzgaja riba, desalinizuje voda, bere so. Samim tim se vjerodostojno i objedinjeno prikazuje veliki ljudski uticaj na morski ekosistem, te zna\u010daj mora u politi\u010dkim, ekonomskim i dru\u0161tvenim odnosima dr\u017eava koje izlaze na Jadran.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRad na projektu bio je i neka vrsta arheologije trenutnog: kopanje po dubinama digitalnog prostora da bi se prona\u0161li pouzdani tragovi, te njihovo geolociranje i sistematizovanje u zajedni\u010dku logiku. Dok su neki podaci bili zvani\u010dno dostupni, drugi su bile rupe koje istra\u017eivanjem tek treba da osvijetlimo. Karta jeste svjedo\u010danstvo dosada\u0161njeg rada, ali ostaje otvorena \u2013 spremna da primi nove tragove i da iz njih pokrene nova razumijevanja prostora Jadrana,\u201c rekla je autorka projekta, Ana Dobra\u0161inovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Mape su prikazane jedinstvenim vizuelnim jezikom, koji prikazuje razli\u010ditu slojevitost podataka o ljudskom uticaju. Autorka kartografske ilustracije, Sne\u017eana Zlatkovi\u0107, isti\u010de da je jezik crtanja vi\u0161eslojan kako bi sa jedne strane potkrijepio obilje preciznih podataka, dok ih sa druge strane ne apstrahuje u sopstveni slo\u017eeni sistem izra\u017eavanja. \u201ePodaci o uticaju ljudskog faktora na prirodne resurse su \u0161irokog spektra, od onih koji se mapiraju pa\u017eljivim bilje\u017eenjem ta\u010daka, do onih koji prikazuju gustinu i intenzitet tragova na Jadranskom moru. Zavisno od onoga \u0161ta bilje\u017ee, ta\u010dke i tragovi ukazuju na dinamiku uticaja na \u017eivotnu sredinu koja se prikazuje putem izra\u017eajnih kolorita. Komunikativnost crte\u017ea je dualna, u izvjesnom smislu i sa namjerom kontrastna, poku\u0161avaju\u0107i da sve nas sa jedne strane kroz razmjeru mora suo\u010di sa odnosom \u010dovjeka prema prirodi, a potom da taj isti uticaj pretvori u sintezne mape, u gotovo deliri\u010dan prikaz koji nas opominje kako treba da \u017eivimo u odnosu prema prirodnim resursima,\u201c isti\u010de Zlatkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Osim mapa, Novi atlas Jadrana \u010dine i autorski tekstovi renomiranih autora iz Jadranske regije, koji, svako iz svoje perspektive, opisuju \u0161ta za njih zna\u010di Jadran i kako ga tretiramo. Me\u0111u autorima su Ida Kri\u017eaj Leko (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), pisci Ana Jeini\u0107 i Marko Poga\u010dar, Manuelo Razzi (Univerzitet u Bolonji), \u0160pela Hudnik (DELTALAB) i Marco Varucci.<\/p>\n\n\n\n
Nakon zvani\u010dnog predstavljanja, \u201eNovi atlas Jadrana\u201c nastavlja svoju promociju na crnogorskom Primorju, te kroz promocije u inostranstvu \u2013 u Veneciji, Milanu, Bazelu i Londonu \u2013 tokom 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n
O projektu:<\/p>\n\n\n\n
New Adriatic Atlas je podr\u017ean od strane British Councila kroz projekat Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), koji finansira Evropska unija. Cilj CC4WBs projekta je da podstakne dijalog na Zapadnom Balkanu ja\u010danjem kulturnog i kreativnog sektora kako bi se pove\u0107ao uticaj na dru\u0161tvo i ekonomiju. Tokom perioda od 48 meseci, CC4WBs \u0107e raditi na unapre\u0111ivanju kulturnog i kreativnog sektora kroz razvoj ve\u0161tina, znanja i pristupa finansijskoj podr\u0161ci, kako bi se pove\u0107ala konkurentnost i omogu\u0107ila odr\u017eiva koprodukcija i cirkulacija dobara i usluga u regionu Zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n
Ideja projekta New Adriatic Atlas zasniva se na rezultatima projekta Creative Europe \u2013 New Temporality, u kojem u\u010destvuje APSS Institut iz Podgorice. U okviru ovog projekta, studenti master studija Fakulteta arhitekture Karlsrue Instituta za tehnologiju (Karlsruhe Institute of Technology), pod mentorstvom Dijane Vu\u010dini\u0107, sproveli su istra\u017eivanje o antropocenu i uticaju \u010dovjeka na jadranski basen.<\/p>\n\n\n\n
Ovo istra\u017eivanje, predstavljeno kroz niz map\u00e2 bogatih podacima, ukazalo je na razli\u010dite aspekte ljudske intervencije u moru, uklju\u010duju\u0107i brodolome, infrastrukturu i za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja (http:\/\/www.discoveradriatic.me\/). U kasnijoj fazi, istra\u017eivanje je preraslo u izlo\u017ebu pod nazivom \u201eAt the Beach\u201c, odr\u017eanu u Paviljonu Mies van der Rohe u Barseloni, u februaru 2025. godine.<\/p>\n\n\n\n
Instalacija je bila dio kolektivne izlo\u017ebe Pavilion Cross-Occupancies, organizovane u okviru programa New Temporality, finansiranog od strane programa Creative Europe. Zauzev\u0161i veliki bazen Paviljona Mies van der Rohe, izlo\u017eba \u201eAt the Beach\u201c predstavila je podatke o ljudskom uticaju na Jadran koji se obi\u010dno ne uo\u010davaju prilikom posmatranja otvorenog mora.<\/p>\n\n\n\n
O APSS Institutu:<\/p>\n\n\n\n
APSS Institut je osnovan u Crnoj Gori 2012. godine i predstavlja platformu za arhitektonska istra\u017eivanja i edukaciju, sa fokusom na arhitektonsko naslje\u0111e i tranzicione promjene u gradovima. APSS je proistekao iz KotorAPSS Ljetnje \u0161kole, kroz projekat revitalizacije masovno napu\u0161tene zgrade austrougarskog zatvora u Kotoru, nakon \u010dega su razvijeni projekti i za druge neiskori\u0161\u0107ene i napu\u0161tene prostore, poput Hotela Fjord, Doma revolucije i Ulcinjske solane. Tokom prvih godina od osnivanja, fokus \u0160kole i Instituta bio je na RE-USE pristupu, iz kojeg su proistekli brojni istra\u017eiva\u010dki projekti, rezultiraju\u0107i velikim brojem radionica, simpozijuma i debata. Me\u0111u njima se izdvajaju crnogorski paviljon na XIV Bijenalu arhitekture u Veneciji sa projektom Treasures in Disguise, zatim projekat Solana \u2013 izlo\u017eba nastala u okviru RE-USE simpozijuma i DEBATE u Kotoru, predstavljena u crnogorskom paviljonu na XV Bijenalu arhitekture u Veneciji, izlo\u017eba \u201cSvetlana Kana Radevi\u0107: Poslijeratna arhitektura izme\u0111u centra i periferije\u201d prikazana na XVII Bijenalu arhitekture u Veneciji, kao i brojni drugi projekti.Pored toga, APSS predstavlja dugogodi\u0161nji me\u0111unarodni arhitektonski program sa fokusom na neformalno obrazovanje, jedan od najzna\u010dajnijih takvog profila i obima u ovom dijelu Evrope.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u201eNovi Atlas Jadrana\u201c, projekat APSS Instituta iz Podgorice, podr\u017ean od strane British Councila i Ministarstva kulture i medija, predstavljen je stru\u010dnoj publici.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":916071,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[4716,4717,1925],"naslovna":[],"class_list":["post-916070","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-novi-atlas-jadrana","tag-geopolitika","tag-more"],"acf":[],"yoast_head":"\n