\u201cOhrabruje \u0161to su mladi otvoreniji za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i promjene u obrazovnom pristupu, dio je zaklju\u010daka iz publikacije Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) \u201eDevedesete \u2013 suo\u010davanje ili poricanje?\u201c, zasnovane na nalazima istra\u017eivanja javnog mnjenja iz januara 2025. godine, uz komparativni osvrt na podatke iz 2020. i 2021, koji se odnose na op\u0161tu populaciju, i podatke iz 2024. godine, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina\u201d, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Publikacija, kako je poja\u0161njeno, analizira stavove gra\u0111ana i gra\u0111anki o ratnim zlo\u010dinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, s ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motivi\u0161e donosioce odluka, kao i druge dru\u0161tvene aktere, na ja\u010danje institucionalnih kapaciteta i unaprje\u0111enje procesa suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVidjivi su trendovi koji osna\u017euju dru\u0161tvene podjele, politi\u010dku instrumentalizaciju pro\u0161losti i izostanak konsenzusa o \u010dinjenicama. Ve\u0107ina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zlo\u010dine, a brine i \u0161to odre\u0111eni narativi negiranja ili relativizacije zlo\u010dina imaju zna\u010dajnu podr\u0161ku\u201d, stoji u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Dominantno je uvjerenje (60 odsto) da su devedesete godine zna\u010dajne za dana\u0161nje dru\u0161tvo, a ve\u0107ina ispitanih (54.7 odsto) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zlo\u010dina i dalje prisutne. Gotovo 72 odsto prepoznaje u\u010de\u0161\u0107e Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49.7 odsto) vjeruje da su se ratni zlo\u010dini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosna\u017enim sudskim presudama.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPodaci opominju i na duboko nepovjerenje gra\u0111anstva u institucije kada je rije\u010d o tranzicionoj pravdi \u2013 tu\u017eila\u0161tvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skup\u0161tina ocijenjeni su kao najmanje posve\u0107eni, dok NVO sektor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, u\u017eivaju najve\u0107e povjerenje. Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosje\u010dne ocjene, a politi\u010dke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, \u0161to produbljuje podjele i politi\u010dku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od klju\u010dnih kriterijuma\u201d, navodi Marinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Nalazi iz 2025. godine ukazuju na ja\u010danje relativizacije i selektivnog sje\u0107anja, dodaje.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNaime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili po\u010dinile podjednako te\u0161ke zlo\u010dine, paralelno preovla\u0111uje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija \u010dinila najte\u017ee zlo\u010dine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci ja\u010danja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kriti\u010dko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima\u201d, poru\u010duje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Kako dalje navodi, svijetla ta\u010dka tog mra\u010dnog perioda bili su antiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohu\u0161ka\u010dkoj politici pru\u017eali sna\u017ean i hrabar otpor.<\/p>\n\n\n\n
\u201cUprkos njima, crnogorsko dru\u0161tvo jo\u0161 pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i povr\u0161an institucionalni odgovor. Nepostojanje \u0161ire politi\u010dke, ali i dru\u0161tvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograni\u010den napredak u procesuiranju ratnih zlo\u010dina, doprinijeli su tome da ni vi\u0161e od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera\u201d, isti\u010de se.<\/p>\n\n\n\n
U ovom kontekstu, CGO preporu\u010duje ja\u010danje obrazovnih sadr\u017eaja o ratovima 90-ih u \u0161kolama, sa fokusom na \u010dinjenice, odgovornost i ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTako\u0111e, potrebne su javne kampanje koje afirmi\u0161u kulturu sje\u0107anja i osudu ratnih zlo\u010dina, ali i podsti\u010du unaprije\u0111enje zakonskog okvira i praksi protiv govora mr\u017enje i istorijskog revizionizma. CGO cijeni i da je neophodno ve\u0107e uklju\u010divanje mladih u programe interkulturalne razmjene i memorijalizacije, kao i podr\u0161ka programima alternativnog obrazovanja i dokumentovanja \u010dinjenica\u201d, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Autori publikacije su Ivana Matanovi\u0107, Marlena Ivanovi\u0107<\/strong> i Damir Suljevi\u0107, <\/strong>a urednica Zvezdana Kova\u010d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Publikacije je objavljena u okviru CGO projekta \u201eObrazovanje za budu\u0107nost \u2013 tranziciona pravda za pomirenje\u201c, koji je dio regionalnog programa Podr\u0161ka EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadr\u017eaj ove publikacije isklju\u010diva je odgovornost CGO-a i autora i ne odra\u017eava nu\u017eno EU niti UNDP stavove.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Glavni izvori informacija o 90-im su porodica, mediji i neposredno okru\u017eenje, dok formalno obrazovanje, na \u017ealost, ima marginalnu ulogu, saop\u0161tila je saradnica na programima CGO-a Maja Marinovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":946571,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[596,9596],"naslovna":[],"class_list":["post-946570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-cgo","tag-devedesete"],"acf":[],"yoast_head":"\n