<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
“Posve\u0107enost Vlade EU integracijama i strukturnim reformama ima za cilj da rije\u0161i ova pitanja, ali zainteresovani investitori bi trebalo da anga\u017euju lokalne stru\u010dnjake kao savjetnike kako bi bili u toku sa lokalnom dinamikom koja bi mogla uticati na njihova dugoro\u010dna ulaganja. Kao primjer da je oprez potreban je koncesija za rudarstvo koju je izdala prethodna vlada, a poni\u0161tila sada\u0161nja, \u0161to je dovelo do me\u0111unarodne tu\u017ebe”, upozoravaju iz Stejt departmenta.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Vlada je krajem jula usvojila informaciju Ministarstva energetike i rudarstva o arbitra\u017enom postupku koji je protiv Crne Gore pokrenula \u0161vajcarska kompanija Tara Resources (TR) jer je pro\u0161le godine raskinut ugovor o koncesiji za eksploataciju u rudniku Brskovo kod Mojkovca.<\/p>\n\n\n\n
– Podno\u0161enjem zahtjeva za arbitra\u017eu je formalno pokrenut arbitra\u017eni postupak protiv Crne Gore u skladu sa Konvencijom o rje\u0161avanju investicionih sporova izme\u0111u dr\u017eava i dr\u017eavljana drugih dr\u017eava, ICSID pravilima i Sporazumom izme\u0111u Srbije i Crne Gore i \u0160vajcarske konfederacije o podsticanju i uzajamnoj za\u0161titi ulaganja \u2013 navodi se u Vladinoj informaciji.<\/p>\n\n\n\n
Nova me\u0111unarodna arbitra\u017ea za Crnu Goru otvara rizik od pla\u0107anja od\u0161tete od najmanje 300 miliona dolara koliko TR tra\u017ei za naknadu \u0161tete i izgubljenu dobit. Ovaj postupak je, kako se navodi u Vladinom dokumentu, pokrenut pred Me\u0111unarodnim centrom za rje\u0161avanje investicionih sporova (ICSID) u Va\u0161ingtonu. TR je imenovala arbitra, a Vlada Crne Gore je po\u010detkom avgusta raspisala javni poziv tra\u017ee\u0107i iskusne advokatske kancelarije koje bi dr\u017eavu mogle zastupati u ovoj arbitra\u017ei. Poziv je bio otvoren do po\u010detka septembra, ali jo\u0161 nije u javnosti objavljeno kojoj advokatskoj kancelariji je povjeren ovaj posao.<\/p>\n\n\n\n
Ugovor sa TR raskinut je u vrijeme dok je na \u010delu Ministarstva energetike i rudarstva bio aktuelni gradona\u010delnik Podgorice Sa\u0161a Mujovi\u0107. Da rudnika u Mojkovcu ne\u0107e biti, Mujovi\u0107 je saop\u0161tio krajem maja pro\u0161le godine na konferenciji za medije navode\u0107i da su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Kazao je da TR nije u roku otklonila nepravilnosti iz studije izvodljivosti dodaju\u0107i da je u ovom procesu pobijedila struka, te da koncesionar ima pravo na \u017ealbu i arbitra\u017eu. <\/p>\n\n\n\n
Da je arbitra\u017ea izvjesna, ukazao je tada i advokat TR Luka Popovi\u0107 koji je kazao da Vlada mora biti svjesna rizika jednostranog raskida ugovora, pozivaju\u0107i se ne Sporazum sa \u0160vajcarskom o za\u0161titi investicija. Popovi\u0107 je tvrdio da TR nije prekr\u0161ila ugovor, ve\u0107 da je ispunila obaveze u mjeri u kojoj je to bilo mogu\u0107e, imaju\u0107i u vidu da nijesu bili usvojeni planski dokumenti. <\/p>\n\n\n\n
Prije odluke o raskidu ugovora, Mujovi\u0107 je oformio radno tijelo koje je nakon mjesec rada dalo preporuku da se TR ne produ\u017eava koncesija izdata 2010. godine. Ipak, prema rije\u010dima premijera Milojka Spaji\u0107a, sa odlukom su sa\u010dekali dok se nijesu konsultovali sa me\u0111unarodnim advokatskim kancelarijama radi procjene rizika po dr\u017eavu u slu\u010daju arbitra\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
Ugovorom je TR data koncesija za detaljna geolo\u0161ka istra\u017eivanja i eksploataciju sulfidne polimetali\u010dne rude na istra\u017eno-eksploatacionom prostoru biv\u0161eg rudnika Brskovo. Da je to pogubno po \u017eivotnu sredinu i zdravlje Mojkov\u010dana tvrdili su iz nevladinog sektora, a protest je organizovalo i lokalno stanovni\u0161tvo navode\u0107i da su se 20 godina oporavljali od rudnika i da im vi\u0161e ne treba otrov i \u017eiva u centru grada. Popovi\u0107 je ocijenio da su ti argumenti preuranjeni, ukazuju\u0107i da bi pri\u010da o uticaju na \u017eivotnu sredinu do\u0161la tek kada se uradi konkretan rudarski projekat. <\/p>\n\n\n\n
Stejt department je u ovom izvje\u0161taju ukazao i da je Vlada trenutno najve\u0107a u istoriji sa ukupno 32 \u010dlana raspore\u0111ena i 24 resora, ocjenjuju\u0107i da to mo\u017ee predstavljati dodatni izazov za investicije koje prevazilaze nadle\u017enosti ministarstava i zahtijevaju saradnju svih politi\u010dkih partija.<\/p>\n\n\n\n
Crna Gora, kako dodaju, nudi stabilnu, liberalnu ekonomiju baziranu na euru sa punom mobilno\u0161\u0107u kapitala, bez ograni\u010denja za strani kapital. Ekonomija je u pro\u0161loj godini rasla 3,2 odsto, a Vlada je demonstrirala fiskalnu disciplinu smanjenjem javnog duga sa 105 posto BDP-a u 2020. Na 61,3 odsto u pro\u0161loj godini. <\/p>\n\n\n\n
– Crnogorska ekonomija je bazirana na turizmu, energetici i u manjoj mjeri na poljoprivredu, a turizam zvani\u010dno \u010dini 25 odsto BDP-a, iako neke procjene sugeri\u0161u da prelazi tre\u0107inu BDP-a kada se uzme u obzir i siva ekonomija. Vlada je identifikovala strate\u0161ke investicione mogu\u0107nosti u ovim sektorima i nastavlja da stavlja prioritet na razvoj infrastrukture, uklju\u010duju\u0107i izgradnju dva nova auto-puta i vi\u0161e brzih puteva do 2030. godine \u2013 navodi se u izvje\u0161taju Stejt departmenta. <\/p>\n\n\n\n
Navode i da je gotovo 90 odsto dr\u017eavnih kompanija privatizovano od 1999. godine, te ukazuju da u kompanijama koje su i dalje u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu politi\u010dka pripadnost igra ulogu prilikom zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n\n\n\n
Stejt department u izvje\u0161taju navodi i da je nekoliko ameri\u010dkih kompanija posebno isteklo korupciju za prepreku za direktna ulaganja u Crnu Goru.<\/p>\n\n\n\n
– Korupcija je u Crnoj Gori ra\u0161irena u sektoru javnih nabavki. Kupovina i prodaja dr\u017eavne imovine uglavnom se odvija u netransparentnim uslovima uz \u010deste optu\u017ebe za mito i kronizam \u2013 stoji u izvje\u0161taju Stejt departmenta. <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stejt department (SD) je u godi\u0161njem izvje\u0161taju za Crnu Goru o investicionoj klimi ukazao da je investiciona klima generalno povoljna, ali istovremeno i upozorio investitore da bi trebalo da budu svjesni izazova kada je rije\u010d o efikasnosti pravosu\u0111a i regulatorne transparentnosti. Kao primjer tome pominju raskinutu koncesiju za eksploataciju u rudniku Brskovo kod Mojkovca.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":954993,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[4262,7812,195],"naslovna":[],"class_list":["post-954992","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-brskovo","tag-izvjestaj","tag-sad"],"acf":[],"yoast_head":"\n