Peti dan Festivala knji\u017eevnosti po\u010deo je programom “Dan za \u010ditanje” u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumovi\u0107”. Radionicu za osnovce od 9 do 12 godina vodila je Jasna Ivanovi\u0107. Polaznici su bili u prilici da se upoznaju sa publicisti\u010dkom formom sa posebnim akcentom na najomiljenijem dje\u010dijem \u010dasopisu ovih prostora – Politikinim Zabavnikom.<\/p>\n\n\n\n
U sklopu prate\u0107eg programa Festivala knji\u017eevnosti na platou izme\u0111u NB \u201cRadosav Ljumovi\u0107\u201d i Gradskog parlamenta izvedena je i predstava za djecu \u201eSuper Zvjezdana\u201c, u organizaciji Evropske ku\u0107e. Super Zvjezdana\u201d je junakinja iz budu\u0107nosti koja kroz svoje avanture uz Taru i Sovu u\u010di djecu (i nas odrasle) da se brinemo o prirodi, po\u0161tujemo razli\u010ditosti, i da su solidarnost, zajedni\u0161tvo i znanje zaista na\u0161e super mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
I knjiga \u201cGramatika ma\u0161te. Uvod u izmi\u0161ljanje pri\u010da\u201d, autora \u0110anija Rodarija, predstavljena je u Narodnoj biblioteci \u201cRadosav Ljumovi\u0107\u201d u sklopu Festivala. Rodarijeva \u201cGramatika ma\u0161te\u201d je svojevrstan pedago\u0161ki priru\u010dnik i priru\u010dnik za ma\u0161tu, ali i brojna djela namijenjena djeci, a i roditeljima. O knjizi su razgovarali Svetlana Kalezi\u0107-Radonji\u0107, Radmila Lazarevi\u0107 i Desanka Jaukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u201cBalon\u010di\u0107i donose\u201d \u2013 razgovor sa teoreti\u010darem stripa Lukom Rakojevi\u0107em o stripu i francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti, odr\u017ean je u galeriji Art, petog dana Festivala. Naziv Balon\u010di\u0107i donose… kroz akronim krije BD \u2013 skra\u0107enicu kojom je ozna\u010den jedan dio stripovskog svijeta. Prije 200 godina francuski autori su se bavili temama u ovim krajevima svijeta, samim tim postoji veliki broj umjetnika, fotografa, arhitekata, koji su ostavili tragove u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPostoji interesantna pri\u010da o \u017dilu Vernu i knjazu Nikoli, jedno poglavlje svoje knjige smjestio je u Kotoru, a brod je zavr\u0161io kod knjaza Nikole. S druge strane, Kralj Nikola je zavr\u0161io u Korto Maltezeu. TinTin – esencijalni serijal u jednoj epizodsi bavi se malom zemljom koja ima izlaz na more, \u017eivopisnog pejza\u017ea, pod planinama i morem, pod osmanskim carstvom, njen glavni grad mo\u017ee biti i Sarajevo, i Tirana i Podgorica. \u0160to se prevoda ti\u010de, \u2018Asteriks na Korzici\u2019, epizoda, u prevodu \u0110or\u0111a Dimitrijevi\u0107a dobija zanimljivu auru, gdje postoji puno sli\u010dnosti sa Crnom Gorom, Korzika je opisana kao zemlja krvne osvete, sireva, ponositog naroda. Konekcija sa Crnom Gorom je jasna i prevodilac daje Korzikancima \u010dist crnogorski govor\u201d, kazao je Luka Rakojevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Izdava\u010dka djelatnost Kulturnog centra Novog Sada i \u010dasopis \u201cPolja\u201d predstavljeni su u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumovi\u0107, u okviru Festivala knji\u017eevnosti. Urednik Alen Be\u0161i\u0107 govorio je o najnovijoj produkciji posebno se osvrnuv\u0161i na nekoliko knjiga koje su publikovane u ediciji “Integrali”.<\/p>\n\n\n\n
“Jedna od klju\u010dnih je i edicija Integrali koja je osnovana sa idejom da se bavi problemom \u017ertve, manjinskog, etni\u010dkog ili seksualnog, transregresivnog”, kazao je Be\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pored pokretanja nekoliko novih edicija, nedavno je, kako je istakao, osvje\u017eena i estetika knjiga, kao i redizajniran sajt putem kojeg sve vi\u0161e djela dopiru do \u010ditalaca. Od knjiga iz novije produkcije posebno je izdvojio \u201cJapansku hroniku\u201d, autora Nikole Buvijea, zatim \u201cTe\u017einu sveta\u201d, Petera Handkea, kao i djelo Rodolfa Fogvila \u201cOklopnici\u201d, koje se bavi foklandskim ratom. Be\u0161i\u0107 je istakao da je jedan od bestselera u njihovoj produkciji \u201cVuci svoje ralo po kostima mrtvih\u201d, autorke OlgeTokar\u010duk, \u010dije je drugo izdanje je u pripremi. A kada je rije\u010d o \u010dasopisu Polja, koji ima kultni status me\u0111u ljubiteljima knji\u017eevnosti, izdvojio je izdanje koje je posve\u0107eno palestinskom pjesniku Mahmudu Dervi\u0161u. Razgovor sa Be\u0161i\u0107em vodila je Valentina Kne\u017eevi\u0107, umjetni\u010dka direktorka Festivala knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n
Na festivalu je predstavljena i izdava\u010dka djelatnost Narodne biblioteke Stefan Prvoven\u010dani iz Kraljeva, sa posebnim osvrtom na \u010dasopis Povelja. Dejan Aleksi\u0107 je podsjetio da je Povelja jedan od najstarijih knji\u017eevnih \u010dasopisa na ovim prostorima , koji izlazi od 1971. godine. Tako\u0111e, osvrnuo se na biblioteku Poezija danas u kojoj su objavljeni najzna\u010dajniji pjesnici dana\u0161njice.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo je najrepezentativnije pjesni\u010dko kolo u Srbiji danas, a u pripremi je upravo 220 knjiga\u201d, kazao je Aleksi\u0107, dodaju\u0107i da NB Stefan Prvoven\u010dani ima \u0161est stalnih biblioteka, a poslednja u nizu osnovana je ove godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTa je biblioteka bijenalna, u okviru nje \u0107emo svake druge godine objavljivati rukopis odabran na konkursu za Nagradu Goran Petrovi\u0107 koju smo ustanovili\u201d, kazao je Aleksi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dugogodi\u0161nja urednica Povelje Ana Gvozdenovi\u0107 osvrnula se na koncepciju \u010dasopisa, kao i na njegov zna\u010daj i tradiciju. \u010casopis je prepoznatljiv i po dodacima koji uz njega izlaze- Vidi \u010duda, u kom pisci govore o svom djetinjstvu i Preporu\u010deno koje donosi prevode proznih djela.<\/p>\n\n\n\n
U galeriji Art predstavljena je i savremena makedonska knji\u017eevna scena \u2013 stvarala\u0161tvo Ljiljane Pandeve, Julijane Veli\u010dkove i Andreja Al-Asadija.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAutorima u Makedoniji, ali i publici koja prati kulturu, nu\u017eno je da postoji festival u Skoplju, publika nam je \u017eedna i gladna, pa nam je knji\u017eevna razmjena neophodna. Malo je nerazumno baviti se kulturom danas, otpo\u010deti festival. Sa skromnih 700 eura od grada Skoplja organizovali smo prvo izdanje. Inat nas motivi\u0161e da idemo dalje. Imamo za koga da radimo, tu le\u017ei smisao\u2026\u201d, kazala je Veli\u010dkova, koja je osnovala Skopski pjesni\u010dki festival.<\/p>\n\n\n\n
Al-Asadi smatra da je poezija postala ponovo vidljiva i da se ponovo aktualizuje u Makedoniji, pogotovo me\u0111u mladim ljudima.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMislim da smo napravili dobar korak sa Festivalom, ohrabrili mlade da \u010ditaju i pi\u0161u. Podsti\u010de se mlada knji\u017eevna scena, \u0161to pravi veliku razliku u Makedoniji. \u0160to se mene ti\u010de, zanima me univerzalno tretiranje ljudske du\u0161e, arapskog sam porijekla, a moje stvarala\u0161tvo je fuzija izme\u0111u englesko-ameri\u010dkog, makedonskih poeta, persijska knji\u017eevnost, to je jedan miks, jedan bogat koktel\u201d, kazao je autor.<\/p>\n\n\n\n
Bez jezika nemamo ni literature, ali mi jezik vi\u0161e odma\u017ee nego \u0161to poma\u017ee, primijetila je Ljiljana Pandeva.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDok pi\u0161em nisam lektor, nego sam knji\u017eevnik i stvarno pravim gre\u0161ke jer se izra\u017eavam kao autor. Nedavno mi je ukazano na to da su moja djela pro\u017eeta istorijskim temama, iskreno, nisam bila svjesna da me te teme interesuju, da mi le\u017ee. Shvatila sam da zaista bez istorije ne mogu da pi\u0161em, \u010dak i moj novi roman, koji za mjesec dana izlazi iz \u0161tampe, bazira se na istorijskim faktima\u201d, otkrila je Pandeva.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Peti dan Festivala knji\u017eevnosti po\u010deo je programom “Dan za \u010ditanje” u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumovi\u0107”. Radionicu za osnovce od 9 do 12 godina vodila je Jasna Ivanovi\u0107. Polaznici su bili u prilici da se upoznaju sa publicisti\u010dkom formom sa posebnim akcentom na najomiljenijem dje\u010dijem \u010dasopisu ovih prostora – Politikinim Zabavnikom. U sklopu prate\u0107eg programa Festivala […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":955491,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[56],"tags":[9984,31],"naslovna":[],"class_list":["post-955834","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-podgorica","tag-festival-knizevnosti","tag-podgorica"],"acf":[],"yoast_head":"\n