<\/p>\n\n\n\n
”Mnogo hrane se baca u doma\u0107instvu koja bi trebalo da bude usmjerena ka onima koji su bili u stanju socijalne potrebe. Rje\u0161enje vidim u formiranju jednog Centra za distribuciju hrane gdje bi sva ta hrana i\u0161la na jedno mjesto, a gdje bi svima bila dostupna. Bilo da su u pitanju pojedina\u010dne porodice, narodne kuhinje, tipske organizacije”, kazala je Marina Medojevi\u0107 iz ”Banke hrane”.<\/p>\n\n\n\n
Narodna kuhinja podijeli na stotine obroka u nekoliko sati, a svaki tanjir zna\u010di mnogo onima koji kod ku\u0107e \u010desto nemaju ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
”Oko 330 obroka u Podgorici, na Cetinju izme\u0111u 150 do 200 obroka, Berane i Bijelo Polje – vidje\u0107emo bo\u017ee zdravlja na kraju godine kada izvr\u0161imo bilans obroka na godi\u0161njem nivou. Sigurno ga ne\u0107emo istrijebiti, siroma\u0161tva \u0107e biti ali bismo mogli da smanjimo. Svako neka napravi malo do sebe, jer svaki \u010dovjek nam je blizu, nezavisno da li je krvno vezan sa nama. Svako ko je u toj poziciji trebamo da obratimo pa\u017enju na njega”, poru\u010dio je koordinator \u010covjekoljublja MCP Milivoje Radonji\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Medojevi\u0107 isti\u010de da u Crnoj Gori ne postoji strategija protiv siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n ”Vidimo da ga nema ni u srednjoro\u010dnom planu do 2027. godine i to je neodgovoran odnos prema prema 20,1 posto siroma\u0161nih koja je zvani\u010dna statistika, odnosno, svako tre\u0107e dijete je u zoni nema\u0161tine. Preporu\u010dila bih na\u0161oj vladi da se okrenu siroma\u0161nima. Dakle oni su ostali na margini gdje nije pove\u0107ana socijala, gdje se su se plate pove\u0107ale a njihove su se samo podigle od 20 do 40 eura”, istakla je Medojevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n U svijetu koji svakog dana stvara novo bogatstvo, siroma\u0161tvo ne bi smjelo postojati, pogotovo u ovolikoj mjeri. Svjetski dan borbe protiv siroma\u0161tva zato nije samo datum u kalendaru, ve\u0107 poziv da pogledamo oko sebe.<\/p>\n\n\n\n