Njegovi nau\u010dni doprinosi u oblastima obrade signala, multimedijalnih sistema, kompresije informacija i digitalne za\u0161tite podataka ugra\u0111eni su u brojne savremene tehnologije \u2013 od komunikacionih i bezbjednosnih sistema do pametnih i inteligentnih rje\u0161enja koja oblikuju savremeni digitalni svijet.<\/p>\n\n\n\n
Tokom vi\u0161e od tri decenije karijere, prof. Stankovi\u0107 je predavao i istra\u017eivao na univerzitetima i institutima \u0161irom Evrope i svijeta, uklju\u010duju\u0107i Njema\u010dku, Francusku, Veliku Britaniju, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, Rusiju i Gr\u010dku. Ste\u010dena iskustva iz me\u0111unarodnih istra\u017eiva\u010dkih centara ugradio je u razvoj nauke i visokog obrazovanja u Crnoj Gori, gdje je formirao prepoznatljivu istra\u017eiva\u010dku \u0161kolu i mentorisao generacije mladih nau\u010dnika.<\/p>\n\n\n\n
Prof. dr Sr\u0111anu Stankovi\u0107u rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Bo\u017eovi\u0107<\/strong> uru\u010dio je posebno priznanje za izvrsnost, koje se dodjeljuje profesorima UCG uvr\u0161tenim me\u0111u dva odsto najcitiranijih nau\u010dnika svijeta prema Stanford listi.<\/p>\n\n\n\n U razgovoru za sajt Univerziteta Crne Gore, profesor Stankovi\u0107 govori o prelomnim trenucima koji su oblikovali njegov nau\u010dni put, iskustvima iz me\u0111unarodnih laboratorija, spoju nauke i dru\u0161tvene odgovornosti, kao i o tome kako vidi ulogu Crne Gore u budu\u0107em razvoju nauke, tehnologije i inovacija.<\/p>\n\n\n\n Foto: UCG<\/p>\n\n\n\n ODBRANA MAGISTARSKOG RADA U RATNOM ZAGREBU ODREDILA BUDU\u0106NOST<\/strong><\/p>\n\n\n\n PR UCG: Va\u0161a karijera traje vi\u0161e od tri decenije, a objavili ste skoro 300 nau\u010dnih radova. Kada se osvrnete unazad, koji je trenutak bio prekretnica \u2013 onaj kada ste osjetili da \u0107e va\u0161 rad ostaviti trag mnogo \u0161iri od Crne Gore?<\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106: <\/strong>Radni anga\u017eman zapo\u010deo sam 1988. godine u Institutu za istra\u017eivanje Kombinata aluminijuma u Titogradu. Paralelno s tim, u martu 1989. godine upisao sam postdiplomske studije u Zagrebu. Magistarski rad se, kao i diplomski, bavio vremensko-frekvencijskom analizom signala. Rije\u010d je o oblasti koja se vrlo intenzivno izu\u010davala i razvijala tokom devedesetih godina. Stoga zna\u010dajan broj radova publikovanih na na\u0161em univerzitetu predstavlja pionirske doprinose u ranoj fazi razvoja ove oblasti.<\/p>\n\n\n\n Odbranu mog magistarskog rada pratile su okolnosti koje su testirale moju posve\u0107enost bavljenju naukom i koje su presudno uticale na to da mi nauka postane \u017eivotno opredjeljenje, te da nastavim intenzivno da se bavim nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim radom. Naime, magistarski rad zavr\u0161io sam po\u010detkom 1991. godine i, uz saglasnost mentora, akademika Babi\u0107a, predao ga u proceduru za ocjenu i odbranu. U tom periodu sam ulagao zna\u010dajne napore da se organizujem, budu\u0107i da sam u me\u0111uvremenu dobio politi\u010dki motivisan otkaz na poslu (pravosna\u017enom sudskom presudom kasnije sam vra\u0107en na posao). Zbog spleta okolnosti, uklju\u010duju\u0107i i slu\u017ebeno odsustvo mentora, odbrana nije realizovana u maju ili junu, ve\u0107 je odlo\u017eena za jesen. Me\u0111utim, u jesen 1991. godine ve\u0107 je po\u010deo rat u Hrvatskoj. Nakon \u0161to sam posredno stupio u kontakt s mentorom, dobio sam informaciju da mogu krenuti put Zagreba, te da \u0107e on organizovati zavr\u0161ni dio procedure i zakazati odbranu.<\/p>\n\n\n\n To je bio prelomni trenutak: ili \u0107u zbog ratnih okolnosti odustati, ili mi taj rad i njegovi rezultati zna\u010de toliko da \u0107e, bez sumnje, postati moja preokupacija tokom ostatka karijere.<\/p>\n\n\n\n U Zagreb sam putovao preko Ma\u0111arske, Austrije i Slovenije, a rad sam odbranio u jeku ratnih zbivanja, 5. decembra 1991. godine. U to vrijeme situacija u Zagrebu bila je izuzetno haoti\u010dna, sa mnogo izbjeglica, a i sam grad je dan ranije bio granatiran. Odbranio sam rad, izvadio potvrde i krenuo nazad. Kada sam pre\u0161ao granicu, tek tada sam shvatio koliko je sav taj boravak mogao biti komplikovan i opasan.<\/p>\n\n\n\n Tada sam i shvatio da mi sav taj rad mnogo zna\u010di i da je nastavak istra\u017eivanja moje budu\u0107e opredjeljenje.<\/p>\n\n\n\n Godine 1992. zaposlio sam se na Elektrotehni\u010dkom fakultetu, gdje sam nastavio istra\u017eivanja koja su ve\u0107 bila zna\u010dajno unaprije\u0111ena u odnosu na rezultate prezentovane u magistarskom radu. Kao rezultat toga, iz doktorske disertacije publikovao sam \u010detiri rada (jedan kao autor i tri kao koautor) u vode\u0107em \u010dasopisu iz oblasti obrade signala \u2014 IEEE Transactions on Signal Processing.<\/p>\n\n\n\n U toj fazi istra\u017eivanjima u ovoj oblasti pridru\u017eili su se Ljubi\u0161a Stankovi\u0107<\/strong>, \u010dije su publikacije \u0161iroko me\u0111unarodno prepoznate, kao i prof. dr Zdravko Uskokovi\u0107<\/strong>, koji mi je bio mentor na doktorskoj disertaciji. Nakon toga, pristizale su mla\u0111e kolege, pa je \u0161to kroz teorijske doprinose, \u0161to kroz primjene vremensko-frekvencijske analize doktorat na Elektrotehni\u010dkom fakultetu uradilo oko 20 kandidata. Zahvaljuju\u0107i svemu tome, prepoznati smo kao jedna od vode\u0107ih grupa na svijetu za ovu oblast.<\/p>\n\n\n\n OD ISTRA\u017dIVA\u010cKIH BORAVAKA DO SVJETSKIH NAU\u010cNIH PRIZNANJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n PR UCG: Bavite se obradom signala, multimedijom, za\u0161titom podataka i kompresijom informacija \u2013 oblastima koje za mnoge zvu\u010de apstraktno. Mo\u017eete li nam ispri\u010dati jednu \u201epri\u010du iz laboratorije\u201c koja pokazuje kako to \u0161to radite uti\u010de na svakodnevni \u017eivot ljudi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106:<\/strong> Zahvaljuju\u0107i prodorima u oblasti vremensko-frekvencijske analize, ve\u0107 1998. godine dobio sam stipendiju IKY fondacije Vlade Gr\u010dke za boravak na Aristotelovom univerzitetu u Solunu, na Fakultetu za informatiku. Tamo sam sara\u0111ivao sa poznatim profesorom Pitasom, koji je bio jedan od utemeljiva\u010da oblasti digitalnog watermarkinga, tada fokusirane prvenstveno na digitalne slike i audio-signale.<\/p>\n\n\n\n Imao sam sre\u0107u da boravim u istra\u017eiva\u010dkoj grupi koja je oblikovala ovu oblast kroz radove u po\u010detnoj fazi njenog razvoja. Kao rezultat tog boravka, zajedno sa profesorom Pitasom publikovali smo nekoliko radova u vode\u0107im \u010dasopisima, defini\u0161u\u0107i pristupe zasnovane na vremensko-frekvencijskoj analizi, koji su otvorili nove mogu\u0107nosti u ovoj oblasti. Moja grupa je kasnije publikovala niz radova koji su otvorili nove perspektive u oblasti digitalnog watermark-a.<\/p>\n\n\n\n Odmah nakon Gr\u010dke, oti\u0161ao sam u Njema\u010dku, gdje sam, kao stipendista Alexander von Humboldt fondacije, boravio na Univerzitetu u Darmstadtu. Sa grupom za teoriju signala radio sam na problemima filtriranja govornih signala, sa posebnim akcentom na otklanjanje signala smetnji u hands-free telefonskim sistemima. Tako\u0111e sam sa tom grupom publikovao nekoliko radova u vode\u0107im svjetskim \u010dasopisima, \u0161to me je preporu\u010dilo da dobijem predmet koji sam samostalno organizovao i za koji je interesovanje studenata bilo zna\u010dajno ve\u0107e od uobi\u010dajenog.<\/p>\n\n\n\n Obje pomenute oblasti \u2014 za\u0161tita podataka i filtriranje signala \u2014 inspirisane su direktnim prakti\u010dnim primjenama, te su i danas u svakodnevnoj upotrebi. Nakon Darmstadta, 2002. godine boravio sam, tako\u0111e kao stipendista Alexander von Humboldt fondacije, na Univerzitetu Bonn-Rhein-Sieg u Bonu, gdje sam sprovodio istra\u017eivanja u oblasti digitalnog videa. Kao rezultat tih istra\u017eivanja publikovali smo i u ovoj oblasti nekoliko radova u vode\u0107im \u010dasopisima. Na ovom univerzitetu dr\u017eao sam i set predavanja, a kao rezultat te saradnje jedan od studenata, Alexander Klaeser, do\u0161ao je u Podgoricu da, pod mojim mentorstvom, radi diplomski rad. Tu je ostao osam mjeseci, napisao i kod nas odbranio rad, za koji je u Njema\u010dkoj dobio prvu nagradu u kategoriji diplomskih radova u oblasti informacionih tehnologija. Kasnije, kolega Klaeser je doktorirao na Univerzitetu u Grenobleu.<\/p>\n\n\n\n Zahvaljuju\u0107i navedenim istra\u017eiva\u010dkim aktivnostima, stvoreni su uslovi za intenzivnije izu\u010davanje multimedijalnih signala, \u010diju osnovu \u010dine slika, zvuk i video. Rezultat rada u ovoj oblasti je knjiga Multimedia Signals and Systems, publikovana u izdanju Springera, \u010dija su poglavlja sa njihove zvani\u010dne veb-stranice preuzeta oko 20.000 puta.<\/p>\n\n\n\n PR UCG: Tokom karijere boravili ste i radili na univerzitetima \u0161irom svijeta \u2013 od Njema\u010dke i Francuske, preko SAD-a, do Rusije i Argentine. Koje iskustvo vam je najvi\u0161e promijenilo pogled na nauku i svijet? <\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106:<\/strong> Nakon Njema\u010dke, zapo\u010deta je vrlo intenzivna saradnja sa presti\u017enom visoko\u0161kolskom institucijom ENSIETA iz Bresta u Francuskoj. Oni su bili direktno zainteresovani za prou\u010davanje vremensko-frekvencijskih distribucija sa kompleksnim argumentom vremena, koje sam predlo\u017eio i publikovao 1996. godine. Generalizacija ove distribucije bila je osnovni rezultat jedne doktorske disertacije odbranjene u Brestu.<\/p>\n\n\n\n Nakon toga, izme\u0111u na\u0161ih institucija, uslijedile su intenzivne razmjene istra\u017eiva\u010da i realizacije bilateralnih projekata. Ta saradnja se pro\u0161irila na jo\u0161 par univerziteta, gdje je navedena distribucija, tako\u0111e, bila izu\u010davana u doktorskim disertacijama. Kao rezultat toga, bio sam u svojstvu mentora, predsjednika komisije, izvje\u0161ta\u010da ili \u010dlana komisije u vi\u0161e od deset komisija za odbranu doktorskih disertacija u Francuskoj, Singapuru, Belgiji,…<\/p>\n\n\n\n Interesantno je da saradnja sa Francuskom i dalje traje i da je prili\u010dno intenzivna. Kao rezultat ove saradnje, u Grenobleu su dvojica na\u0161ih kolega boravila kao gostuju\u0107i profesori, dok je zna\u010dajan broj na\u0161ih saradnika sticao istra\u017eiva\u010dko iskustvo u njihovim laboratorijama.<\/p>\n\n\n\n Istakao bih i boravak na Fakultetu za matemati\u010dka izra\u010dunavanja i kibernetiku Univerziteta Lomonosov. Kao rezultat te saradnje publikovani su zajedni\u010dki radovi u \u010dasopisima. Radovi su se zasnivali na kombinovanju matemati\u010dkih metoda na kojima smo mi radili sa onima koje su bile u fokusu istra\u017eivanja na Lomonosovu.<\/p>\n\n\n\n Nakon toga uslijedio je kra\u0107i boravak na King\u2019s Collegeu u Londonu, a potom nekoliko kra\u0107ih i jedan du\u017ei boravak na Univerzitetu Villanova u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Na Villanovi sam se uklju\u010dio u novu oblast koja se naziva kompresivno odabiranje (compressive sampling).<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da je to za nas bila potpuno nova oblast, bilo je potrebno da koleginica prof. dr Irena Orovi\u0107<\/strong> i ja ulo\u017eimo zna\u010dajnu energiju kako bismo u\u0161li u ovu oblast, a zatim predlo\u017eili nova rje\u0161enja i algoritme. To je predstavljalo prili\u010dno veliki izazov. Oblast je bila inspirisana prakti\u010dnim primjenama u medicini, prije svega u magnetnoj rezonanci (MRI), gdje je bilo potrebno da se uz znatno manji broj podataka (odabiraka) dobije isti kvalitet slika kao u slu\u010daju kori\u0161\u0107enja punog broja odabiraka. Time bi se omogu\u0107ilo znatno kra\u0107e izlaganje pacijenata tokom snimanja. Ovaj postupak odabiranja se vremenom pro\u0161irio na veliki broj drugih oblasti, u kojima je potrebno izvr\u0161iti analize sa zna\u010dajno redukovanim brojem podataka, uz zadr\u017eavanje standardnog kvaliteta dobijenih rezultata. I ova oblast je, nakon mog povratka, postala jedna od osnovnih nau\u010dnih tema zna\u010dajnog broja istra\u017eiva\u010da sa na\u0161eg fakulteta.<\/p>\n\n\n\n Za jedan od na\u0161ih radova objavljenih na ovu temu, najve\u0107e evropsko udru\u017eenje za obradu signala EURASIP dodijelilo nam je 2017. godine nagradu za najbolji rad publikovan u presti\u017enom evropskom \u010dasopisu Signal Processing. Nekoliko godina kasnije, jo\u0161 jedan od na\u0161ih radova, publikovan u \u010dasopisu IEEE Signal Processing Magazine (sa najve\u0107im faktorom uticaja u oblasti obrade signala), tako\u0111e je dobio nagradu za najbolji rad u tom \u010dasopisu, 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko je re\u0107i da je neko od ovih pojedina\u010dnih iskustava presudno uticalo na promjenu mojih pogleda na nauku i svijet, ali je svako od njih doprinosilo oblikovanju mog nau\u010dnog profila i op\u0161te percepcije dru\u0161tvenih kretanja, \u0161to posljedi\u010dno uti\u010de i na pogled na svijet. Vremenom \u010dovjek shvati da se svi, naizgled krupni, problemi i pojave mogu razlo\u017eiti na ve\u0107i ili manji broj sitnijih elemenata, \u010dime posmatranje i razumijevanje cjeline postaje jednostavnije i lak\u0161e shvatljivo. Ovo se mo\u017ee primijeniti kako na nau\u010dne probleme, tako i na situacije u svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n KVALITET ISPRED GOMILANJA GRADIVA: ISKUSTVO NASTAVE U DARMSTADTU<\/strong><\/p>\n\n\n\n PR UCG: Bili ste na Alexander von Humboldt stipendiji u Darmstadtu i dr\u017eali nastavu studentima u Njema\u010dkoj, Francuskoj, SAD-u\u2026 Koliko su ta iskustva oblikovala va\u0161 na\u010din rada i \u0161ta od tih me\u0111unarodnih pristupa primjenjujete danas? <\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106: <\/strong>Kao \u0161to sam ve\u0107 pomenuo, tokom akademske 1999\/2000. godine dr\u017eao sam nastavu na Univerzitetu u Darmstadtu. To je za mene bilo interesantno iskustvo i novi izazov. Bilo je neophodno da se jako potrudim kako bih, uz intenzivna istra\u017eivanja, odr\u017eao atraktivnost predmeta do kraja semestra. Naime, studenti su mogli da prate nastavu na vi\u0161e predmeta, a kasnije, u toku semestra, odlu\u010duju koji \u0107e od tih predmeta polagati. To vam, kao nastavniku, stvara odre\u0111enu tenziju, jer svaki \u010das mora biti dobro osmi\u0161ljen kako bi se zadr\u017eala atraktivnost discipline i pa\u017enja studenata. Bio sam prakti\u010dno jo\u0161 uvijek na po\u010detku nastavni\u010dke karijere i stoga dodatno motivisan da se sna\u017eno posvetim pripremi predavanja, tako da je na kraju moj predmet bio izabran od velikog broja studenata. U vezi s ovim iskustvom interesantno je napomenuti sljede\u0107u situaciju. Iz po\u0161tovanja prema starijem profesoru koji je ranije dr\u017eao taj predmet, zamolio sam ga da mi da njegov plan rada. Me\u0111utim, on je rekao da je bolje da plan sastavim sam, u skladu sa svojim istra\u017eiva\u010dkim i akademskim profilom, odnosno da uklju\u010dim ne\u0161to novo iz domena svoje ekspertize i na taj na\u010din dam druga\u010diji ton i osavremenim predmet.<\/p>\n\n\n\n Iz ovog iskustva izvukao sam pouku da uvijek treba pa\u017eljivo selektovati onoliko tema koliko se mo\u017ee kvalitetno ispredavati, a ne nametati po svaku cijenu princip uklju\u010divanja \u0161to ve\u0107eg broja poglavlja. Kasnije mi je bilo \u010dudno kada bih \u010duo da neki nastavnik mora da dr\u017ei vanredne \u010dasove kako bi \u201estigao gradivo\u201c. Takav pristup pravi disbalans u optere\u0107enju studenata, i to ne samo na toj disciplini ve\u0107 i na ostalim koje studenti slu\u0161aju uporedo s njom.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, interesantno iskustvo bilo je i to da se svaka nastavna jedinica najavljivala prije termina nastave, a vrlo \u010desto je predavanjima prisustvovalo po nekoliko profesora i saradnika zainteresovanih za odre\u0111ene teme. Zanimljivo je i to da smo, kada smo saradnik i ja organizovali ispit i podijelili zadatke, ostavili studente da rade i nakratko oti\u0161li u laboratoriju da zavr\u0161imo neke obaveze, bez razmi\u0161ljanja o mogu\u0107nosti prepisivanja ili me\u0111usobnog dogovaranja.<\/p>\n\n\n\n Na kraju bih istakao i neke organizacione detalje, poput toga da sam svojim klju\u010dem mogao otvoriti i druge kancelarije \u010dlanova istra\u017eiva\u010dke grupe. Jedan kolega mi je \u010dak rekao da slobodno mogu uzeti knjigu iz kancelarije drugog \u010dlana grupe i ostaviti mu poruku. Gra\u0111enje povjerenja me\u0111u \u010dlanovima istra\u017eiva\u010dke grupe izuzetno je va\u017eno i to sam uvijek primjenjivao unutar moje grupe. Tako\u0111e, insistiram na preciznosti u pogledu zadatih rokova i na redovnom a\u017euriranju dokumentacije za sve \u0161to je od va\u017enosti za rad grupe, bilo da se odnosi na nau\u010dne radove, projekte, konferencije, referate i sli\u010dno. <\/p>\n\n\n\n NOVA FAZA U RAZVOJU VJE\u0160TA\u010cKE INTELGENCIJE – MULTIMEDIJI<\/strong><\/p>\n\n\n\n PR UCG: Svijet ulazi u doba vje\u0161ta\u010dke inteligencije, pametnih sistema i eksplozije podataka. Ako zamislimo Crnu Goru za deset godina, kako bi, po vama, tehnologija mogla promijeniti na\u0161 svakodnevni \u017eivot?<\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106: <\/strong>Nezahvalno je davati ovakve projekcije imaju\u0107i u vidu dinamiku promjena koje se de\u0161avaju posljednjih godina. U tom smislu fokusira\u0107u se na oblast kojom se bavim i mogu\u0107e impakte na dalji razvoj sistema zasnovanih na vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to smo pomenuli, multimediji podrazumijevaju kombinovanje razli\u010ditih vrsta signala. U tom kontekstu, nova faza u razvoju vje\u0161ta\u010dke inteligencije \u0107e biti zasnovana na multimedijima u vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji. Naime, ova faza \u0107e podrazumijevati semanti\u010dko povezivanje razli\u010ditih tipova informacija (zvuk, slika, video, tekst i signali sa razli\u010ditih senzora). To \u0107e omogu\u0107iti opisivanje odre\u0111enih pojava i stanja kori\u0161\u0107enjem skupa me\u0111usobno povezanih signala, na osnovu kojih \u0107e se klasifikovati pojave i donositi odluke. Ovo je vrlo va\u017ean korak u razvoju inteligentnih sistema. Dakle, za odre\u0111eni pojam se ve\u017eu karakteristi\u010dni zvukovi, slike, video-zapisi i eventualno signali sa senzora, kao \u0161to su temperatura i sli\u010dno. Na taj na\u010din sistem \u0107e procjenjivati datu situaciju odnosno tendencije njenog razvoja u bliskoj budu\u0107nosti. Stoga, inteligentni sistemi \u0107e mo\u0107i da procijene kada, na primjer, gori vatra, da li ima opasnosti od po\u017eara ili se radi o standardnoj situaciji. Ovakvi sistemi \u0107e podrazumijevati zna\u010dajno pove\u0107anje koli\u010dine podataka za treniranje sistema, \u0161to \u0107e zahtijevati i razvoj novih algoritama kako bi u\u010denje sa nekim pogre\u0161nim podacima imalo \u0161to manji uticaj. Naime, pove\u0107anje koli\u010dine informacija s jedne strane daje bolje performanse sistema, a s druge strane postoji opasnost da u toj ogromnoj koli\u010dini ne bude zanemarljiv broj pogre\u0161nih koji uti\u010du na treniranje i ta\u010dnost odluke. Tako\u0111e, o\u010dekujem i da interfejsi kojima komuniciramo sa vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom budu zna\u010dajno sofisticiraniji od ovih koji se danas \u0161iroko upotrebljavaju.<\/p>\n\n\n\n NAU\u010cNA SARADNJA KAO NOVI DIPLOMATSKI ADUT CRNE GORE<\/strong><\/p>\n\n\n\n PR UCG: S obzirom na to da ste bili i ambasador Crne Gore u Argentini, da li vjerujete da nauka mo\u017ee biti najbolji ambasador jedne zemlje? Kako mo\u017eemo globalno predstaviti na\u0161 potencijal?<\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106: <\/strong>Zahvaljuju\u0107i primjeni op\u0161teprihva\u0107enog sistema vrijednosti u nauci, nau\u010dna zajednica Crne Gore ima zna\u010dajno mjesto u crnogorskom dru\u0161tvu i regionu, a sve je \u0161ire prepoznata i u svijetu. Postoji sve ve\u0107i broj nau\u010dnika koji posti\u017eu odli\u010dne rezultate, preko kojih se umre\u017eavaju sa eminentnim institucijama, \u010dime raste ugled na\u0161ih nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkih ustanova. Stoga u zna\u010dajnom broju oblasti dr\u017eimo priklju\u010dak sa razvijenim svijetom, \u0161to omogu\u0107ava da se Crna Gora, upravo preko nauke, do\u017eivljava kao ozbiljno organizovano dru\u0161tvo, \u010diji nau\u010dni rezultati mogu doprinijeti i razvoju partnerskih institucija. U tom smislu, ako se nauka postavi kao osnova saradnje sa drugim dr\u017eavama, Crna Gora \u0107e biti ozbiljnije shva\u0107ena, a i svaki drugi vid saradnje i promocije bi\u0107e olak\u0161an.<\/p>\n\n\n\n U Argentini sam posjetio nekoliko vode\u0107ih univerziteta i na svima je iskazana zainteresovanost za saradnju sa na\u0161im univerzitetom. Tokom nekih posjeta \u010dak su osmi\u0161ljeni modeli saradnje u kojima bi se, kroz zajedni\u010dka istra\u017eivanja na nau\u010dnim institucijama i saradnju sa kompanijama, radilo na razvoju novih proizvoda i njihovom zajedni\u010dkom plasmanu na tr\u017ei\u0161tu. Takav koncept mogao bi da se koristi kao jedan od op\u0161tih pristupa u na\u0161oj diplomatiji, jer se preko izvrsnosti u nauci postaje po\u017eeljniji partner i za druge vidove saradnje.<\/p>\n\n\n\n Ispri\u010da\u0107u i jednu anegdotu u vezi sa na\u0161om saradnjom sa jednom eminentnom nau\u010dnom ustanovom iz Francuske. Tokom sastanka na Univerzitetu Crne Gore bio je prisutan i diplomatski predstavnik Francuske, koji je na samom po\u010detku zamolio kolege iz Francuske da ulo\u017ee dodatne napore kako bi nam pomogli da se br\u017ee razvijamo i time damo doprinos razvoju Crne Gore. Me\u0111utim, \u0161ef tima sa francuske strane uklju\u010dio se u diskusiju i rekao da su oni do\u0161li kako bi zatra\u017eili pomo\u0107 od nas, s ciljem da odre\u0111ene teorijske pristupe razvijene od strane na\u0161e grupe implementiraju u rje\u0161avanju konkretnih problema u Francuskoj. Mo\u017eete zamisliti kakva je bila reakcija tog diplomate.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o Francuskoj i impaktu koji nauka mo\u017ee da ostvari, \u017eelim ista\u0107i i to da je na\u0161u grupu posjetio francuski akademik koji je do prije nekoliko godina bio predsjednik Francuske akademije nauka. Razlog posjete bio je razgovor o saradnji, budu\u0107i da se i on bavi istom obla\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n MOTIVACIJA KOJA NE PRESTAJE: IZME\u0110U LABORATORIJE I STRATE\u0160KIH ODLUKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n PR UCG: Mentor ste mladim istra\u017eiva\u010dima, a neki va\u0161i studenti osvojili su nagrade za najbolje doktorske teze u regionu i Evropi. \u0160ta ih naj\u010de\u0161\u0107e savjetujete kada po\u017eele da rade nauku na svjetskom nivou?<\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106: <\/strong>Osnovno za bavljenje naukom je istrajnost, strpljenje i posve\u0107enost prou\u010davanju literature, primarno radova publikovanih u vrhunskim \u010dasopisima. Da bi se dobro razumjeli radovi u takvim \u010dasopisima potrebno je dosta vremena, dodatne literature i simulacija. Kada se shvati zna\u010dajan dio onoga \u0161to je tamo napisano, onda se mo\u017ee po\u010deti razmi\u0161ljati o nekim modifikacijama u smislu kreativnog kombinovanja razli\u010ditih rezultata. To je prva faza. U drugoj fazi treba pa\u017eljivim \u010ditanjem komentara anonimnih recenzenata pristupiti popravljanju rada inkorporiranjem svake kritike u novu vrijednost, une\u0161enu u revidirani rad. Taj postupak je vrlo sofisticiran i u njemu se u\u010di kako da kritike, kroz ozbiljan tretman, pretvorite u novu vrijednost i dobijete zna\u010dajno bolju verziju rada. Kada ste sistemati\u010dno pro\u0161li kroz obije faze, onda se mo\u017ee re\u0107i da ste sazreli da se samostalno bavite nau\u010dnim radom i vodite sopstvene nau\u010dne projekte. Uz punu, svakodnevnu posve\u0107enost potreban je period od nekih 4-5 godina od po\u010detka istra\u017eiva\u010dkog rada na magistarskoj tezi do zavr\u0161etka doktorske disertacije.<\/p>\n\n\n\n PR UCG: Radili ste na tehnologijama koje mogu da unaprijede sigurnost podataka, multimediju i telekomunikacije. Ako biste morali da izdvojite jedan projekat koji bi mogao najvi\u0161e promijeniti na\u0161u svakodnevicu \u2013 koji bi to bio?<\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106:<\/strong> Zna\u010dajan dio procesa bavljenja naukom je manje vi\u0161e usavr\u0161avanje i kombinovanje sopstvenih rezultata ili njihova primjena u drugim oblastima. Tako da su radovi \u010desto povezani i neki noviji predstavlja unaprije\u0111enu verziju prethodnog. Recimo rad na raznim aspektima distribucije sa kompleksnim vremenom se odvijao du\u017ei niz godina i rezultati su publikovani preko vi\u0161e od deset radova u \u010dasopisima. Me\u0111utim, kada bih izabrao radove koji imaju izra\u017een kontekst prakti\u010dnih primjena, tu bih istakao unificirani pristup za\u0161titi multimedijalnih podataka, publikovan u poznatom \u010dasopisu IEEE Transactions on Image Processing, kao i rad u kome se predla\u017ee rekonstrukcioni algoritam za signale sa nedostaju\u0107im odbircima, publikovan u \u010dasopisu Signal Processing Elsevier.<\/p>\n\n\n\n PR UCG: Nakon svega \u0161to ste postigli \u2013 od dekanata ETF-a i prorektorske funkcije do me\u0111unarodnih saradnji i ambasadorske pozicije \u2013 \u0161ta vas danas najvi\u0161e inspiri\u0161e i pokre\u0107e ka novim idejama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n PROF. DR STANKOVI\u0106<\/strong>: S jedne strane, kao predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, poku\u0161avam da, koliko mogu, uti\u010dem na op\u0161te tokove u visokom obrazovanju i nauci \u2013 da kroz strategije, analize i mjerila omogu\u0107imo razvoj visokog obrazovanja sa dinamikom koja zna\u010dajno vu\u010de naprijed, ali je istovremeno primjerena na\u0161im uslovima, u smislu da je stimuliraju\u0107a i dosti\u017ena za one koji vrijedno rade.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, svakog dana sam u laboratoriji da vidim \u0161ta je ra\u0111eno prethodnog dana. Svaki, pa i manji, novi rezultat za mene je pokreta\u010dki impuls za napore koje treba ulo\u017eiti da bi se do\u0161lo do ozbiljnije forme rada. Tu sam za savjete kako da optimizujemo energiju i da od ulo\u017eenog rada dobijemo \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e. Kada osjetim da sam jo\u0161 uvijek od pomo\u0107i, do\u017eivljavam to kao novi stimulans za ovaj vid istra\u017eiva\u010dkog rada.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Postoji sve ve\u0107i broj nau\u010dnika koji posti\u017eu odli\u010dne rezultate, preko kojih se umre\u017eavaju sa eminentnim institucijama, \u010dime ugled na\u0161ih nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkih institucija raste. Stoga u zna\u010dajnom broju oblasti dr\u017eimo priklju\u010dak sa razvijenim svijetom, a to omogu\u0107ava da se preko nauke Crna Gora do\u017eivljava kao ozbiljno organizovano dru\u0161tvo, isti\u010de prof. dr Sr\u0111an Stankovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":966495,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[95,12979,18780,38],"naslovna":[],"class_list":["post-966494","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-crna-gora","tag-profesor","tag-srdjan-stankovic","tag-ucg"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"Image\"\/](\"https:\/\/www.ucg.ac.me\/skladiste\/blog_1267\/objava_207077\/\/Srdjan%20Stankovic.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n