Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra\u0161\u010danin Radi\u010devi\u0107 kazala je za Portal RTCG da radoznalost, pritisak vr\u0161njaka i laka dostupnost predstavljaju neke od naj\u010de\u0161\u0107ih faktora koji vode ka prvom susretu mladih sa psihoaktivnim supstancama. Kako navodi, u Crnoj Gori prvi kontakt sa drogama naj\u010de\u0161\u0107e se de\u0161ava izme\u0111u 13. i 16. godine, odnosno u periodu rane i srednje adolescencije.<\/p>\n\n\n\n
“To je razvojno osjetljiv period u kojem mladi intenzivno istra\u017euju granice, tra\u017ee prihvatanje u vr\u0161nja\u010dkim grupama i jo\u0161 nemaju u potpunosti razvijenu sposobnost procjene dugoro\u010dnih posljedica svojih odluka”, isti\u010de Ra\u0161\u010danin Radi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, razlozi zbog kojih mladi pose\u017eu za drogama su vi\u0161eslojni i naj\u010de\u0161\u0107e povezani sa poku\u0161ajem da se izbore sa unutra\u0161njim i spolja\u0161njim pritiscima.<\/p>\n\n\n\n
“Za neke je to bijeg od porodi\u010dnih ili \u0161kolskih problema, za druge na\u010din uklapanja u vr\u0161nja\u010dku grupu ili izraz bunta, dok kod zna\u010dajnog broja mladih postoji povezanost sa problemima mentalnog zdravlja, poput anksioznosti, depresije ili nerazrije\u0161enih trauma”, navodi ona.<\/p>\n\n\n\n
Droga se, kako dodaje, \u010desto do\u017eivljava kao brzo i privremeno rje\u0161enje, iako dugoro\u010dno produbljuje postoje\u0107e pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Ne postoji podjela na “te\u0161ke” i “lake” droge<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ra\u0161\u010danin Radi\u010devi\u0107 nagla\u0161ava i da se \u010desto postavlja pitanje takozvanih “lakih” i “te\u0161kih” droga, ali poru\u010duje da takva podjela ne postoji.<\/p>\n\n\n\n “Najopasnija je ona droga koju prvi put probate, jer nikada ne znate gdje vas mo\u017ee \u2018odvesti\u2019 i kakve posljedice mo\u017ee ostaviti”, upozorava ona.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o dostupnosti, isti\u010de da su droge mladima u Crnoj Gori relativno lako dostupne, a da prva ponuda naj\u010de\u0161\u0107e dolazi iz neposrednog vr\u0161nja\u010dkog okru\u017eenja \u2013 na privatnim okupljanjima, tokom izlazaka, ali sve \u010de\u0161\u0107e i putem onlajn komunikacije. Percepcija da je psihoaktivne supstance lako nabaviti, kako ka\u017ee, dodatno smanjuje osje\u0107aj rizika i podsti\u010de eksperimentisanje.<\/p>\n\n\n\n Kao jedne od \u010destih “okida\u010da” za prvi poku\u0161aj navodi i porodi\u010dne faktore, poput emocionalne udaljenosti, konflikata, nasilja, nedostatka podr\u0161ke ili prisustva zavisnosti u porodici. Ipak, nagla\u0161ava da se rijetko mo\u017ee govoriti o djelovanju samo jednog faktora, jer su oni naj\u010de\u0161\u0107e dio \u0161ireg i slo\u017eenijeg skupa rizika.<\/p>\n\n\n\n \u0160kole i porodice \u010desto ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja mladih sa drogama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra\u0161\u010danin Radi\u010devi\u0107 ocjenjuje da su \u0161kole i porodice u Crnoj Gori \u010desto nedovoljno svjesne ranih znakova eksperimentisanja mladih sa drogama. Kako isti\u010de, prve promjene u pona\u0161anju djece \u2013 poput povla\u010denja, pada \u0161kolskog uspjeha ili promjene dru\u0161tva \u2013 \u010desto se pogre\u0161no tuma\u010de kao prolazna faza adolescencije.<\/p>\n\n\n\n “Nedostatak znanja, ali i strah od stigmatizacije djeteta, dovode do toga da se reaguje kasno, tek kada problem postane ozbiljan ili do\u0111e do razvoja zavisnosti”, navodi ona, dodaju\u0107i da sistemska podr\u0161ka roditeljima i \u0161kolama u ranom prepoznavanju problema i dalje nije dovoljna.<\/p>\n\n\n\n Siroma\u0161tvo i porodi\u010dni problemi pove\u0107avaju rizik, ali nijesu jedini uzrok<\/strong><\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o uzrocima rizi\u010dnog pona\u0161anja, Ra\u0161\u010danin Radi\u010devi\u0107 nagla\u0161ava da siroma\u0161tvo, nezaposlenost roditelja, nasilje u porodici i problemi mentalnog zdravlja zna\u010dajno pove\u0107avaju rizik, ali nijesu jedini faktori. Posebno isti\u010de da se upotreba droga javlja u svim dru\u0161tvenim slojevima, te da su neprepoznati problemi mentalnog zdravlja kod djece i mladih \u010desto zanemareni uzrok takvog pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o informisanosti mladih, ona smatra da su dostupne informacije \u010desto povr\u0161ne i neuskla\u0111ene sa njihovim stvarnim iskustvima. \u201ePoruke se uglavnom zasnivaju na zabrani i zastra\u0161ivanju, dok se dugoro\u010dne posljedice po mentalno zdravlje, obrazovanje i odnose rijetko obja\u0161njavaju\u201c, upozorava, isti\u010du\u0107i i problem relativizacije rizika takozvanih \u201elakih droga\u201c.<\/p>\n\n\n\n Digitalni prostor i dru\u0161tvene mre\u017ee, prema njenim rije\u010dima, imaju zna\u010dajnu ulogu u normalizaciji upotrebe droga. Iako se rijetko radi o otvorenoj promociji, sadr\u017eaji koji romantizuju rizi\u010dna pona\u0161anja doprinose smanjenju percepcije rizika, naro\u010dito kod mladih koji jo\u0161 nemaju razvijene za\u0161titne mehanizme.<\/p>\n\n\n\n Programi lije\u010denja i rehabilitacije nijesu dovoljno dostupni niti prilago\u0111eni mladima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ra\u0161\u010danin Radi\u010devi\u0107 nagla\u0161ava i va\u017enost zajednice, koja mo\u017ee biti sna\u017ean za\u0161titni faktor ukoliko mladima nudi kvalitetne i dostupne sadr\u017eaje. U suprotnom, nedostatak sportskih, kulturnih i edukativnih programa, kao i visoka tolerancija na rizi\u010dna pona\u0161anja, mogu dodatno pove\u0107ati vjerovatno\u0107u eksperimentisanja sa drogama.<\/p>\n\n\n\n Posebno upozorava na uticaj stigme i straha od osude, zbog kojih mladi \u010desto ne tra\u017ee pomo\u0107 na vrijeme. \u201eMladi se pla\u0161e da \u0107e biti obilje\u017eeni ili ka\u017enjeni, pa problem skrivaju i od porodice i od institucija\u201c, navodi ona.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o ulozi sistema, ocjenjuje da se i dalje \u010de\u0161\u0107e reaguje represivno nego podr\u017eavaju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Iako postoje programi lije\u010denja i rehabilitacije, oni nijesu dovoljno dostupni niti prilago\u0111eni mladima, naro\u010dito maloljetnicima. Kako zaklju\u010duje, potreban je sna\u017eniji fokus na prevenciju, ranu intervenciju i podr\u0161ku, uz pristup koji mlade prepoznaje kao osobe kojima je potrebna pomo\u0107 cijelog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Alarmi na koje roditelji treba da obrate pa\u017enju<\/strong><\/p>\n\n\n\n Psiholo\u0161kinja Adriana Pejakovi\u0107 za Portal RTCG isti\u010de da se prvi znakovi koji mogu ukazivati na to da dijete koristi neku od psihoaktivnih supstanci rijetko pojavljuju kao iznenadan i dramati\u010dan doga\u0111aj, ve\u0107 mnogo \u010de\u0161\u0107e kroz suptilne, ali uporne promjene u pona\u0161anju i odnosima.<\/p>\n\n\n\n Roditelji tada primje\u0107uju da dijete vi\u0161e nije emocionalno dostupno kao ranije, da se povla\u010di, izbjegava razgovor ili burno reaguje na naizgled bezazlene povode.<\/p>\n\n\n\n Postepeno se mijenja i svakodnevni ritam \u2013 dolazi do poreme\u0107aja sna, naglih oscilacija raspolo\u017eenja i gubitka interesovanja za stvari koje su ranije bile va\u017ene.<\/p>\n\n\n\n Mogu se javiti i izra\u017eenija tajnovitost, zatvaranje u sobu, promjene u dru\u0161tvu, ali i u na\u010dinu komunikacije, koji ponekad uklju\u010duje vi\u0161e la\u017ei, racionalizacija i opravdavanja.<\/p>\n\n\n\n Kako nagla\u0161ava Pejakovi\u0107, “nije presudna jedna promjena, ve\u0107 njihov zbir i trajanje”.<\/p>\n\n\n\n Ona podsje\u0107a da djeca ne pose\u017eu za supstancama bez razloga, ve\u0107 da je to \u010desto poku\u0161aj regulacije emocija koje ne znaju ili ne osje\u0107aju da smiju da izraze.<\/p>\n\n\n\n Zato je va\u017eno, poja\u0161njava psiholo\u0161kinja, da roditelji ne reaguju isklju\u010divo kontrolom i ispitivanjem, ve\u0107 pitanjem.<\/p>\n\n\n\n “\u0160ta se sa mojim djetetom de\u0161ava iznutra. Alarm je zapravo gubitak kontakta, a ne samo sumnjivo pona\u0161anje”, isti\u010de psiholo\u0161kinja.<\/p>\n\n\n\n Psihoaktivne supstance kao pre\u010dica sa visokom cijenom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Psiholo\u0161kinja Adriana Pejakovi\u0107 obja\u0161njava da je adolescencija period sna\u017enog razvoja mozga, identiteta i emocionalne regulacije, zbog \u010dega je posebno osjetljiva na uticaj psihoaktivnih supstanci.<\/p>\n\n\n\n One mladima \u010desto djeluju kao brza pre\u010dica ka olak\u0161anju, uzbu\u0111enju ili osje\u0107aju pripadanja, ali takvo privremeno rje\u0161enje nosi visoku cijenu. Istovremeno, supstance direktno uti\u010du na kognitivne funkcije \u2013 pa\u017enju, pam\u0107enje i koncentraciju \u2013 zbog \u010dega u\u010denje postaje fragmentisano i povr\u0161no, a dono\u0161enje odluka impulsivnije, sa slabijom procjenom rizika i posljedica.<\/p>\n\n\n\n Kako upozorava Pejakovi\u0107, dugoro\u010dno se ote\u017eava razvoj unutra\u0161njih ko\u010dnica i samokontrole, pa problem ne ostaje samo na nivou \u0161kolskog uspjeha, ve\u0107 zahvata samu strukturu li\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n “Formira se obrazac u kojem se mlada osoba oslanja na supstancu umjesto na sopstvene kapacitete, \u010dime se sazrijevanje odla\u017ee, a ponekad i ozbiljno kompromituje”, isti\u010de ona.<\/p>\n\n\n\n Kako rana upotreba supstanci uti\u010de na kognitivni razvoj djece<\/strong><\/p>\n\n\n\n Psiholo\u0161kinja isti\u010de da to da li \u0107e promjene u kognitivnom funkcionisanju biti privremene ili trajne zavisi od uzrasta djeteta, kao i od trajanja, u\u010destalosti upotrebe i individualne osjetljivosti.<\/p>\n\n\n\n Kada se upotreba supstanci zapo\u010dne u ranom uzrastu, postoji realan rizik da se odre\u0111ene kognitivne funkcije ne razviju u punom kapacitetu.<\/p>\n\n\n\n Psiholo\u0161kinja ka\u017ee da kod nekih mladih, uz prekid upotrebe i adekvatnu podr\u0161ku, dolazi do oporavka i pobolj\u0161anja funkcija poput pa\u017enje i pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, kod drugih promjene mogu biti dugotrajnije, naro\u010dito u domenu izvr\u0161nih funkcija to jest planiranja, samokontrole i dono\u0161enja odluka.<\/p>\n\n\n\n “Va\u017eno je u\u010diti ih da prepoznaju i imenuju ono \u0161to osje\u0107aju, bez stida i straha od osude. Mentalno zdravlje se gradi kroz sigurnost, granice i doslednost, ali i kroz toplinu. Mladi treba da znaju da je tra\u017eenje pomo\u0107i znak snage, a ne slabosti”, isti\u010de Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Za\u010darani krug: supstance i mentalno zdravlje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Psihoaktivne supstance \u010desto ne stvaraju psihi\u010dke probleme iz ni\u010dega, ve\u0107 poja\u010davaju ono \u0161to je ve\u0107 prisutno, ali jo\u0161 nije jasno izra\u017eeno.<\/p>\n\n\n\n Kod mladih sa osjetljivijim emocionalnim sklopom, upotreba droga mo\u017ee pogor\u0161ati anksioznost, depresiju i dovesti do unutra\u0161nje nestabilnosti.<\/p>\n\n\n\n Pored toga, javljaju se problemi sa spavanjem, razdra\u017eljivost, impulsivnost, a ponekad i agresivnost. Kod odre\u0111enih supstanci i predisponiranih osoba mogu se javiti paranoja ili halucinacije.<\/p>\n\n\n\n Posebno je opasno, poja\u0161njava psiholo\u0161kinja, \u0161to mladi \u010desto ne povezuju promjene u psihi\u010dkom stanju sa upotrebom supstanci, pa ulaze u za\u010darani krug u kojem se droga koristi da bi se, kako isti\u010du stru\u010dnjaci, \u201elije\u010dili simptomi koje je sama pogor\u0161ala\u201c.<\/p>\n\n\n\n “Zato je va\u017eno o drogama govoriti i kao o ozbiljnom riziku za mentalno zdravlje, a ne samo kao o ‘lo\u0161oj navici'”, isti\u010de Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Tra\u017eenje pomo\u0107i je znak snage, a ne slabosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Poruka koja je najva\u017enija kada govorimo o prevenciji i za\u0161titi mentalnog zdravlja mladih je da prevencija ne po\u010dinje zabranama, ve\u0107 odnosom, autenti\u010dnim odnosom.<\/p>\n\n\n\n Psiholo\u0161kinja ka\u017ee da djeca i mladi koji imaju osje\u0107aj da su vi\u0111eni, saslu\u0161ani i prihva\u0107eni re\u0111e tra\u017ee regulaciju emocija kroz supstance.<\/p>\n\n\n\n “Va\u017eno je u\u010diti ih da prepoznaju i imenuju ono \u0161to osje\u0107aju, bez stida i straha od osude. Mentalno zdravlje se gradi kroz sigurnost, granice i doslednost, ali i kroz toplinu. Mladi treba da znaju da je tra\u017eenje pomo\u0107i znak snage, a ne slabosti”, isti\u010de Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Psiholo\u0161kinja ukazuje na to da odrasli moraju da budu svjesni sopstvenih poruka koje upu\u0107uju djeci, jer djeca u\u010de vi\u0161e iz onoga \u0161to \u017eivimo nego iz onoga \u0161to govorimo.<\/p>\n\n\n\n Prevencija podrazumijeva i realan razgovor o rizicima, bez dramatizacije, ali i bez minimiziranja.<\/p>\n\n\n\n “Poruka koja najvi\u0161e \u0161titi je ona koja ka\u017ee: ‘slu\u0161am te, ti nisi sam i ne mora\u0161 sve da nosi\u0161 sam. Ja sam tu za tebe, mo\u017eemo sve'”, poru\u010dila je Pejakovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mladi u Crnoj Gori prvi put naj\u010de\u0161\u0107e probaju drogu izme\u0111u 13. i 16. godine, a prva ponuda uglavnom dolazi od vr\u0161njaka iz okru\u017eenja. \u0160kole i porodice \u010desto ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja mladih sa drogama, a razlozi zbog kojih se odlu\u010duju na njenu upotrebu naj\u010de\u0161\u0107e su povezani sa poku\u0161ajem da se izbore sa li\u010dnim problemima i pritiscima iz okru\u017eenja. Ne postoji podjela na \u2018lake\u2019 i \u2018te\u0161ke\u2019 droge \u2013 najopasnija je ona koju prvi put probate, upozorava magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra\u0161\u010danin Radi\u010devi\u0107. Psiholo\u0161kinja Adriana Pejakovi\u0107 isti\u010de da prvi znakovi da dijete koristi neku od psihoaktivnih supstanci dolaze suptilno, te da je “alarm” zapravo gubitak kontakta sa roditeljima, a ne samo sumnjivo pona\u0161anje.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":970391,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[623,102,3170],"naslovna":[5433],"class_list":["post-970390","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-djeca","tag-droga","tag-skole-3"],"acf":[],"yoast_head":"\n
Psiholo\u0161kinja poja\u0161njava da umjesto da dijete u\u010di kako da prepozna, podnese i reguli\u0161e neprijatne emocije iznutra, ono sti\u010de obrazac u kojem se nelagoda \u201erje\u0161ava\u201c spolja, uz pomo\u0107 supstance.<\/p>\n\n\n\n