<\/p>\n\n\n\n
\u201cZvani\u010dni, vojni, podaci (Vojni arhiv u Beogradu), potvr\u0111uju da se masakr u Baru nesporno dogodio i da se \u017ertve nadalje ne mogu negirati. Ovi izvje\u0161taji, upu\u0107eni vi\u0161im komandama, nosili su i oznaku \u201cpovjerljivo\u201d ili \u201cstrogo povjerljivo\u201d. Ubijena su najmanje 452 regruta albanske i bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti, dok je njih 104 ranjeno. Egzekuciju su izvr\u0161ili pripadnici X crnogorske udarne brigade kojoj su regruti predati na sprovo\u0111enje od Skadra do Bara. Radi se o istoj brigadi \u010diji su pripadnici i na Cetinju, novembra 1944. godine, izvr\u0161ili ratni zlo\u010din nad civilnim stanovni\u0161tvom. Nekoliko partizanskih generala je kasnije osudilo taj zlo\u010din nazvav\u0161i ga \u201cmetkom \u0111aka ponavlja\u010da\u201d\u201d, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Zekovi\u0107, dodaje, da brojni kosovski i albanski istori\u010dari, univerzitetski profesori i aktivisti za ljudska prava koriste podatke o mnogo ve\u0107em broju ubijenih ali sam se, kao podnosilac krivi\u010dne prijave SDT, dr\u017eao zvani\u010dnih, dostupnih, podataka, iz nespornih vojnih izvora.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDopunom prijave dostavio sam izvode iz knjige \u201cSje\u0107anja, razmi\u0161ljanja, reagovanja\u201d, autor Bo\u0161ko \u0110uri\u010dkovi\u0107, izdava\u010d Vojnoizdava\u010dki i novinski centar, Beograd, 1990. Cijenim da je knjiga korisna za dalje postupanje u konkretnom predmetu i rasvjetljavanje doga\u0111aja. \u0110uri\u010dkovi\u0107 je sproveo i vodio prvobitnu istragu, i ustanovljeno je ono \u0161to je naveo u svojim memoarima. Istraga je kasnije nastavljena u Beogradu \u201ckada su preduzete i odre\u0111ene mjere ka\u017enjavanja\u201d. \u0110uri\u010dkovi\u0107 je ina\u010de bio politi\u010dki komesar Primorske operativne grupe u \u010dijem je sastavu, od sredine februara 1945, ostala samo X crnogorska brigada. Jedno vrijeme, koje uklju\u010duje i doga\u0111anja u Baru, po sopstvenom priznanju, je bio i njen komadant.Bo\u0161ko \u0110uri\u010dkovi\u0107, narodni heroj Jugoslavije i general Jugoslovenske narodne armije (JNA), u svojoj memoarskoj knjizi potvr\u0111uje da se masakr u Baru dogodio\u201d, isti\u010de Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da je \u0110uri\u010dkovi\u0107 naveo da je jedan regrut albanske nacionalnosti, u neposrednoj blizini Bara, ispred Biskupije, tokom odmora, ubio crnogorskog sprovodnika. Ostali sprovodnici nijesu uspjeli da identifikuju odgovornog.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTu se dogodio incident koji je kasnije eskalirao u te\u0161ku tragediju\u201d, ocijenio je \u0110uri\u010dkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ubrzo poslije masakra u Baru, Primorska operativna grupa je rasformirana. \u0110uri\u010dkovi\u0107 u svojim memoarima, kao klju\u010dni pretpostavljeni starje\u0161ina, potvr\u0111uje da se incident dogodio, da je sprovedena istraga koja je kasnije nastavljena u Beogradu, konkretno navodi broj ubijenih i ranjenih regruta, potvr\u0111uje da su pogubljeni od strane X crnogorske udarne brigade kao i neselektivnost u postupanju uz navo\u0111enje mogu\u0107ih motiva takvog postupanja prema Albancima i Bo\u0161njacima regrutovanim sa Kosova.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSDT ima na\u010dina da obezbijedi pristup postoje\u0107oj arhivskoj gra\u0111i u zemlji i inostranstvu, ali i da do\u0111e do novih saznanja koja \u0107e pomo\u0107i rasvjetljavanje smrti tolikog broja regruta. U prilog tome ide i nedavni poziv Evropske komisije \u201cda se otvore arhive koje se ti\u010du biv\u0161ih republika Jugoslavije, te da se omogu\u0107i pristup dosijeima biv\u0161e jugoslovenske tajne slu\u017ebe i tajne slu\u017ebe JNA kako bi se temeljno istra\u017eili i evenutalni zlo\u010dini iz komunisti\u010dkog perioda\u201d., smatara Zekovi\u0107. Isti\u010de da odlu\u010dna borba protiv istorijskog revizionizma, da bi bila progresivna i uspje\u0161na, treba da podrazumijeva prestanak negiranja Ili \u0107utanja o zlo\u010dinima nad nevinim civilnim \u017ertavma rata i poratnog perioda koji su stradali iz ideolo\u0161kih ili klasnih razlika.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gra\u0111nski aktivista Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107 saop\u0161tio je da jeSpecijalnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu (SDT) Crne Gore izvr\u0161ena dopuna krivi\u010dne prijave podnijete krajem februara 2025. godine protiv nepoznatih starje\u0161ina i pripadnika Desete crnogorske udarne brigade zbog izvr\u0161enog zlo\u010dina u Baru, 1. aprila 1945. godine, nad prislino mobilisanim regrutima Narodnosolobodila\u010dke vojske Jugoslavije, uglavnom prete\u017eno albanske i bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti, porijeklom sa Kosova.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":974502,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[1949,1111,1588],"naslovna":[],"class_list":["post-976975","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-aleksandar-sasa-zekovic","tag-bar","tag-krivicna-prijava"],"acf":[],"yoast_head":"\n