<\/p>\n\n\n\n
– Svi bankarski pokazatelji su iznad zakonom propisanih, od solventnosti koja je oko 19 odsto a zakonski minimum je osam odsto, uz dodatne bafere koji oja\u010davaju odnos kapitala i rizi\u010dne aktive, do likvidnosti i stabilnosti depozita koji konstatno rastu – naveo je Pejakovi\u0107 u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
On je objasnio da likvidna aktiva zna\u010di da banke imaju dovoljno novca za isplatu depozita i pokrivanje svojih obaveza, \u0161to uliva sigurnost klijentima.<\/p>\n\n\n\n
– Pored visoke likvidnosti, rasta kapitala iz godine u godinu, solventnosti banaka i najni\u017eeg nivoa problemati\u010dnih kredita NPL-a od oko 2,9 odsto imamo i kvalitetno fundirane fondove za za\u0161titu depozita i za sanaciju banaka kao sigurnosnu mre\u017eu za eventualne turbulentne trenutke. Potvrda prethodno izre\u010denog je da garantovani depoziti na kraju decembar pro\u0161le godine iznose 2,4 milijarde eura, dok su godinu ranije iznosili 2,16 milijarde, \u0161to je pove\u0107anje od 239,2 miliona eura, odnosno 11 odsto -precizirao je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je, govore\u0107i o novinama u crnogorskom bankarskom sektoru, kazao da \u0107e predstoje\u0107i period promjena donijeti crnogorskim bankama kombinaciju regulatornih, tehnolo\u0161kih i ekonomskih izazova, koji \u0107e zahtjevati prilago\u0111avanje strategija i investicija.<\/p>\n\n\n\n
– Klju\u010dne oblasti fokusa \u0107e uklju\u010divati stalni trend digitalizacije i automatizacije, naglasak na odr\u017eivosti i ESG (ekolo\u0161ka, dru\u0161tvena i upravljanje), izazove u sajber bezbjednosti i prevenciji prevara, nove oblike sistema pla\u0107anja i nove na\u010dine rada u bankama uz uva\u017eavanje rodne ravnopravnosti ili \u017eena u biznisu – smatra Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, poseban fokus je na SEPA procesu, uklju\u010duju\u0107i TIPS klon koji \u0107e omogu\u0107iti Crnoj Gori da uspostavi savremeni nacionalni sistem instant pla\u0107anja uskla\u0111en sa evropskim standardima, pripremaju\u0107i se za nesmetani prelazak na originalni TIPS sistem (Target Instant Payment Settlement), nakon ulaska u Evropsku uniju.<\/p>\n\n\n\n
– Aktiva banaka prema\u0161ila je iznos od 7,25 milijardi eura i na godi\u0161njem nivou je oja\u010dala 7,66 odsto, \u0161to je gotovo izjedna\u010deno sa procijenjenim bruto doma\u0107im proizvodom (BDP) za pro\u0161lu godinu, dok na kraju maja bilansna suma banaka iznosi 7,33 milijarde eura – naveo je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukupni depoziti, privrede, dr\u017eave i gra\u0111ana, na kraju pro\u0161le godine dostigli su 5,83 milijarde eura, dok su krediti iznosili 4,63 milijarde eura, a na kraju maja kreditna aktivnost je na nivou od 5,14 milijardi eura. Zaklju\u010dak je da su, kako je rekao, indikativni pokazatelji poslovanja su uzlazni i ove godine.<\/p>\n\n\n\n
– Rastu prihoda od kamata tokom pro\u0161le godine najvi\u0161e je doprinijelo pove\u0107anje kreditne aktivnosti banaka, jer je pro\u0161la godina bila rekordna godina po iznosu novoodobrenih kredita, \u0161to deplasira pri\u010du da banke ne prate potrebe privrede i stanovni\u0161tva. Tako\u0111e, na pove\u0107anje prihoda uticalo je oro\u010davanje kratkoro\u010dnih plasmana banaka na inostranim tr\u017ei\u0161tima, kao i ulaganja u hartije od vrijednosti – kazao je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je naveo da treba znati da je nivo profitabilnosti banaka kod nas zna\u010dajno ispod evropskog prosjeka.<\/p>\n\n\n\n
– Struktura prihoda je razli\u010dita gdje se u razvijenim zemljama forsira investiciono bankarstvo, gdje je zna\u010dajan udio u hartije od vrijednosti i mnogo manji udio prihoda od kamata na plasmane kredita nego \u0161to je to u na\u0161em regionu – objasnio je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima na kraju pro\u0161le godine ukupni prihod od naknada i provizija iznosio je 160,6 miliona eura ili 32,09 odsto ukupnih prihoda banaka. Prihode od naknada i provizija dominantno generi\u0161u tri izvora prihodi od platnog prometa u iznosu od 68,6 miliona eura, prihodi od karti\u010dnog i bankomatskog poslovanja u iznosu od 56,3 miliona eura, kao i prihodi po osnovu vo\u0111enju ra\u010duna u iznosu od 11,3 miliona eura. Prethodno ukazuje da smo na nivou regiona.<\/p>\n\n\n\n
– U strukturi pasive, na kraju pro\u0161le godine dominantno u\u010de\u0161\u0107e od 80,53 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,39 odsto, pozajmice sa 3,72 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,36 odsto ukupne pasive – naveo je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukupan kapital banaka na kraju decembra pro\u0161le godine iznosio je 894,69 miliona eura i na godi\u0161njem nivou imali smo rast od 9,07 odsto. Trend se nastavlja i tokom ove godine gdje imamo zna\u010dajan rast tako da na kraju maja imamo ukupan kapital od 947,57 miliona eura.<\/p>\n\n\n\n
– Primjetno bitan podatak za klijente, dr\u017eavu i regulatora koliko su banke spremne za budu\u0107e izazove globalne, regionalne, lokalne i za kvalitetnu podr\u0161ku privredi i stanovni\u0161tvu Crne Gore -dodao je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je, govore\u0107i o o\u010dekivanju pada kamatnih stopa u plasmanima i rastu kamata na depozite, kazao da je primjetno iz izvje\u0161taja regulatora da kamatna stopa u plasmanima na nivou bankarskog sistema u Crnoj Gori pada iz kvartala u kvartal, mada se rizici ne smanjuju kako globalno, regionalno, niti na lokalnom nivou.<\/p>\n\n\n\n
– Naprotiv. Nadam se da smo svi svjesni da kamatne stope zavise od cijene novca i rizika, kako spoljnih tako i doma\u0107ih gdje tr\u017ei\u0161te i me\u0111unarodni standardi defini\u0161u nivo do kojeg banke mogu da se izlo\u017ee – rekao je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, u ovom trenutku na nivou sistema crnogorskog prosje\u010dna kamatna stopa je oko 5,9 odsto na godi\u0161njem nivou, pri \u010demu najbolje kompanije su se zadnjih godina zadu\u017eivale ispod tro odsto na godi\u0161njem nivou, \u0161to je bilo ispod \u0161estomjese\u010dnog euraIBOR-a i to du\u017ei period. Danas \u0161estomjese\u010dni euraIBOR kao referentna kamatna stopa Evropske centralne banke iznosi 2,033 odsto i kvalitetno uti\u010de na smanjenje anuiteta kredita sa varijabilnom kamatnom stopom.<\/p>\n\n\n\n
– Ponuda pasivnih kamata u Crnoj Gori ili kamata na depozite ide i do \u010detiri odsto na godi\u0161njem nivou, \u0161to je najve\u0107a ponuda u euraozoni. Prosje\u010dna kamatna stopa na depozite je na nivou od oko 0,28 odsto uslijed ogromnog udijela depozita po vi\u0111enju i depozita do jedne godine u ukupnim depozitima koji idu i do 94 odsto u ukupnim depozitima – naveo je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je rekao da nema bankara koji ne bi \u017eelio da je druga\u010dija struktura u korist dugoro\u010dnih depozita, jer je lak\u0161e upravljati ro\u010dnom strukturom izvora i plasmana, ali to zavisi od preferenci klijenata, a ne od banaka. Me\u0111utim ogromna likvidnost, solventnost banaka, garancija Fonda za za\u0161titu depozita i Fonda za sanaciju banaka koje pune same banke, ukazuju klijentima da mogu da budu mirni za svoje depozite, jer bez obzira da li je depozit po vi\u0111enju, ili dugoro\u010dan, klijent za ve\u0107e iznose uz najavu mo\u017ee do\u0107i do svojih sredstava za dan ili dva, dok manji iznosi se ispla\u0107uju odmah stim \u0161to se u oba slu\u010daja gubi kamata za oro\u010dena sredstava.<\/p>\n\n\n\n
– Pitanje pove\u0107anja kamata na depozite zaslu\u017euje poja\u0161njenje. Svjesni smo da pove\u0107anje kamata na depozite pove\u0107avaju i pritisak za pove\u0107anje kamata u plasmanima, to je jasno – dodao je Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prioritet su, kako je naveo, ni\u017ee kamate u plasmanima uslijed potreba privrede i dru\u0161tva i ubrzavanje privrednih ciklusa, \u0161to se kvalitetno odra\u017eava na sve segmente standarda \u017eivljenja od privrede kroz povoljnije investiranje i generisanje prihoda, stanovni\u0161tva kroz zara\u0111ene uve\u0107ane prihode do dr\u017eave i punjenje bud\u017eeta.<\/p>\n\n\n\n
– Smanjenje kamatnih stopa u plasmanima mo\u017eemo o\u010dekivati i ubudu\u0107e uz pove\u0107anje produktivnosti i smanjenje rizika poslovanja – zaklju\u010dio je Pejakovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bankarski sistem je stabilan, uz potvrdu me\u0111unarodnih institucija, dok su svi bankarski pokazatelji iznad zakonom propisanih, saop\u0161tio je generalni sekretar Udru\u017eenja banaka Crne Gore, Bratislav Pejakovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":979408,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[22930,8026],"naslovna":[],"class_list":["post-979407","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-bankarski-pokazatelji","tag-bratislav-pejakovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n