<\/p>\n\n\n\n
Nedavna studija je pokazala da je masa ledenog pokriva\u010da Antarktika u posljednjim godinama blago porasla. Ovaj nalaz izazvao je talas tvrdnji na dru\u0161tvenim mre\u017eama, prema kojima se trend globalnog zagrijavanja preokre\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
U martu 2025. godine, istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta Tong\u0111i u kineskoj metroploli \u0160angaju izvijestili su da je ledeni pokriva\u010d Antarktika izme\u0111u 2021. i 2023. godine rastao za otprilike 108 milijardi tona leda godi\u0161nje. Ovi podaci, koji se fokusiraju na \u010detiri gle\u010derska bazena u regionima Vilkisova zemlja i Zemlja kraljice Meri, na isto\u010dnom dijelu ledenog pokriva\u010da, oni koji negiraju klimatske promjene koriste kao navodni dokaz da je klimatska kriza izmi\u0161ljotina.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e takvih objava postalo je viralno na platformama poput Iksa. U jednoj, koja je imala vi\u0161e od 270.000 pregleda, tvrdi se: \u201ePouka: nikada ne vjeruj klimatskim uzbunjiva\u010dima.\u201c U drugoj, koja je imala vi\u0161e od 55.000 pregleda, pi\u0161e: \u201eNau\u010dnici moraju da zaustave prevaru o klimatskim promjenama.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Tim za provjeru \u010dinjenica Doj\u010de velea detaljnije je analizirao studiju.<\/p>\n\n\n\n
Antarkti\u010dki ledeni pokriva\u010d: ta\u010dni podaci pogre\u0161no protuma\u010deni<\/p>\n\n\n\n
Rezultati kineske studije zasnivaju se na javno dostupnim podacima satelita Nase Gravity Recovery and Climate Experiment, koji od 2002. godine mjere gravitaciono polje Zemlje i dokumentuju promjene u ledu i vodama planete.<\/p>\n\n\n\n
Podaci mogu biti ta\u010dni, ali interpretacije nisu. Na to je mo\u017eda uticao grafi\u010dki prikaz studije: rastu\u0107a linija pored veoma varijabilne krive sa pojedina\u010dnim vrijednostima debljine ledene mase.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOvo je naravno plodno tlo za one koji namjerno \u017eele da \u0161ire dezinformacije\u201c, ka\u017ee Johanes Feldman, fizi\u010dar sa Instituta za posljedice klimatskih promjena u Potsdamu. Feldman isti\u010de da klimatologija mo\u017ee da izvu\u010de pouzdane trendove samo iz dugoro\u010dnih podataka \u2013 obi\u010dno preko 20 do 30 godina.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDvije, tri ili \u010dak pet godina su prekratko razdoblje da bismo govorili o trajnom trendu\u201c, obja\u0161njava Feldman.<\/p>\n\n\n\n
Isticanje kratkoro\u010dnih podataka je \u010desta taktika onih koji \u017eele da opovrgnu klimatske promjene: \u201eUvijek postoje periodi kada se rast uspori, i tada se ka\u017ee: \u2018Globalno zagrijevanje je stalo, sada je do\u0161la faza preokreta’\u201c, nastavlja Feldman. \u201eAli to se nikada nije pokazalo ta\u010dnim.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Varijacije u prirodnom sistemu, a ne preokret trenda<\/p>\n\n\n\n
Studija Univerziteta u Lidsu u Velikoj Britaniji pokazala je 2023. godine kako meteorolo\u0161ki doga\u0111aji mogu privremeno uticati na koli\u010dinu leda i nivo mora \u2013 na primjer, neobi\u010dno jak ili slab snijeg. Zbog toga se, prema Angeliki Humbert, glaciologu sa Instituta Alfred Vegener (AWI) u Bremerhavenu, mogu o\u010dekivati varijacije poput onih koje su zabilje\u017eene izme\u0111u 2021. i 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRadimo sa prirodnim sistemom koji je podlo\u017ean varijacijama, i to nije ni\u0161ta neobi\u010dno. Jednom je godina sa puno snijega, potom godina bez snijega, i takve stvari se de\u0161avaju i na ledenim pokriva\u010dima\u201c, ka\u017ee Vegener.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta Tong\u0111i sami su to potvrdili u posebnoj studiji iz 2023. godine, u kojoj povezuju rast leda na isto\u010dnom Antarktiku sa neobi\u010dno velikim snije\u017enim padavinama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZnamo da se padavine mogu pove\u0107avati u narednim godinama, zbog toplije atmosfere\u201c, ka\u017ee Feldman. \u201eTo zna\u010di da \u0107e se \u010de\u0161\u0107e de\u0161avati da na ledeni pokriva\u010d padne vi\u0161e mase, ali istovremeno, ako se atmosfera dodatno zagrije, vi\u0161e \u0107e i da se otopi.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Ovi fenomeni su dobro prou\u010deni i bi\u0107e predmet daljih istra\u017eivanja u narednim godinama, ka\u017ee klimatolog.<\/p>\n\n\n\n
\u201eBio je to kratkotrajan porast, ali je on daleko od toga da je nadoknadio gubitke iz posljednjih decenija. Dugoro\u010dni trend koji pratimo je gubitak mase antarkti\u010dkog ledenog pokriva\u010da”, nagla\u0161ava Feldman.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Satelitski podaci pokazuju da se ledeni pokriva\u010d Antarktika u posljednjim godinama blago pove\u0107ao. Da li je time otkrivena \u201eklimatska la\u017e\u201c? Klimatolozi obja\u0161njavaju za\u0161to nema razloga da se proglasi kraj opasnosti.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":979970,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[19276],"tags":[23165,4217,5746],"naslovna":[],"class_list":["post-979969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-juzni-pol","tag-klimatske-promjene","tag-led"],"acf":[],"yoast_head":"\n