Roman \u201eNa Brodu Bijele Rade\u201c, knji\u017eevnice Marijane Ze\u010devi\u0107, u izdanju Udru\u017eenja knji\u017eevnika Crne Gore, promovisan je u okviru tribine \u201eIstorijska retrospektiva crnogorskog podneblja, ljudskih sudbina, jednog grada\u201c, na Istorijskom institutu UCG, 17. maja 2025. godine.<\/p>\n\n\n\n
Marijana Ze\u010devi\u0107, pisac, knji\u017eevna kriti\u010darka i teoreti\u010darka umjetnosti, bavi se naukom o knji\u017eevnosti, analiti\u010dkim novinarstvom i istorijom umjetnosti. Nakon nekoliko studija iz domena tih oblasti, nedavno je objavila i roman \u201eNa Brodu Bijele Rade\u201c.<\/p>\n\n\n\n
O romanu su govorili: dr Radenko \u0160\u0107eki\u0107, direktor Istorijskog instituta UCG, Novica \u0110uri\u0107, knji\u017eevnik i predsjednik Udru\u017eenja knji\u017eevnika Crne Gore, mr Aleksandar \u0106ukovi\u0107, knji\u017eevnik i politikolog, mr Filip Vu\u010deti\u0107, istori\u010dar, novinar Miljan \u017divkovi\u0107, moderator programa.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePred nama se nalazi nadasve zanimljivo prozno djelo, pisano u obliku romana, sa obiljem istorijskih \u010dinjenica, procesa, doga\u0111aja i li\u010dnosti. Djelo koje pro\u017eima duh istorije ovog podneblja od rastakanja vi\u0161evjekovnog plemenskog dru\u0161tva, modernizacije, industrijalizacije, masovnih migracija selo-grad, do modernog vremena i novog milenijuma.<\/p>\n\n\n\n
Ovo zanimljivo \u0161tivo, osim svog knji\u017eevnog kvaliteta, protkanog emocijama prema roditeljima i porodici, odslikava i istorijsku stvarnost Polimlja i Potkomovlja od kraja 19 do prve decenije 21 vijeka. U ovom \u0161irokom razdoblju, ovaj prostor je pro\u017eivio Balkanski i Veliki rat, potom Drugi svjetski rat, uporedo oslobodila\u010dki i gra\u0111anski, sa tragi\u010dnim primjerima bratoubila\u0161tva koje je ostavilo dubokog traga na budu\u0107e generacije.<\/p>\n\n\n\n
Razli\u010dita dru\u0161tvena ure\u0111enja: Knja\u017eevina, Kraljevina, SHS, Prva Jugoslavija (1929), DFJ, FNRJ, SFRJ (1963), SRJ(1992), DZSCG (2003)<\/p>\n\n\n\n
U romanu je jasno do\u010daran antropo-socijalni okvir tada\u0161njeg seoskog \u017eivota, rekao je direktor Istorijskog instituta UCG, dr Radenko \u0160\u0107eki\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMarijana Ze\u010devi\u0107 predstavlja jedan od onih nenametljivih, ali temeljnih glasova savremene knji\u017eevne i kulturne scene. Njeno stvarala\u0161tvo \u2012 razapeto izme\u0111u knji\u017eevne kritike, eseja, studija o umjetnosti i proze svjedo\u010di o predanom uranjanju u svijet rije\u010di, slike i unutarnjih borbi stvaratelja o kojima pi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
U vremenu kada knji\u017eevna kritika \u010desto podle\u017ee brzopletim sudovima, a umjetnost sve \u010de\u0161\u0107e postaje roba dnevne potro\u0161nje, stvarala\u0161tvo Marijane Ze\u010devi\u0107 predstavlja svjetionik ozbiljnosti, posve\u0107enosti i tihoga promi\u0161ljanja, razmatranja i dubokog poniranja u svaki detalj \u2012 ne samo u romanu \u201cNa brdu bijele rade\u201d, koji je objavilo Udru\u017eenje knji\u017eevnika Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
Marijanino stvarala\u0161tvo odi\u0161e misaono\u0161\u0107u koja ne te\u017ei nu\u017eno prakti\u010dnoj realizaciji, nego unutarnjoj razradi i smislenoj ti\u0161ini.<\/p>\n\n\n\n
Njezin rad \u2012 razapet izme\u0111u knji\u017eevne esejistike, analiti\u010dkih studija o pjesni\u0161tvu, likovnoj umjetnosti i romanu \u2012 svjedo\u010di o autorici koja kulturu ne do\u017eivljava kao puku zbirku proizvoda, ve\u0107 kao \u017eivo pam\u0107enje duha, koje treba njegovati s ljubavlju, po\u0161tovanjem i intelektualnom strogo\u0161\u0107u\u201c, rekao je knji\u017eevnik Novica \u0110uri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Mr Aleksandar \u0106ukovi\u0107, knji\u017eevnik i politikolog, u studijskom prikazu pod nazivom \u201eKrug(ovi) i brod(ovi) u romanu Marijane Ze\u010devi\u0107\u201c, sagledao je interdisciplinarni opseg romana \u201eNa Brodu Bijele Rade\u201c, s akcentom na psiholo\u0161ki sloj djela.<\/p>\n\n\n\n
Roman Na brodu Bijele Rade knji\u017eevnice i knji\u017eevne kriti\u010darke Marijane Ze\u010devi\u0107 predstavlja onaj fragment \u017eivota koji \u017eivot zapravo jeste. Cjelovit i postojan sa svim svojim dilemama i kontradiktornostima, komprimovan do najsitnijih detalja koji sli\u010di sjemenu za jedan sasvim novi svijet i \u017eivot, nalik Nojevoj barci nakon sveop\u0161teg potopa. I nije samo rije\u010d o \u017eivotu, nego i istoriji cijele zajednice. Onako kako se pri\u010da o \u017eivotu jedne Rade, glavne junakinje ovog romana, pretvara u pri\u010du o \u017eivotima svih onih koji su se na\u0161li u njenoj blizini i vidokrugu (svako na svoj na\u010din), tako se i istorija jedne porodice pretvorila u istoriju svijeta ispri\u010danu u sudaru nekoliko epoha \u010dije posljedice u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, prema leptirovom principu iz \u010duvene teorije haosa, mo\u017eemo i moramo, vi\u0161e ili manje (ne)spremno, do\u010dekati i detektovati.<\/p>\n\n\n\n
\u2019\u010covjek kada zapadne u tamu, nadnesen je nad jednim svijetom u sebi, nad onom dubinom koja ne vodi esenciji, ve\u0107 tone u mrak koji guta objektivnu sliku svijeta, vitalne snage i vrijednosti. Ljudsko stanje kada oslobodi \u010ditav jedan ambis u sebi, zaposjednuto je i pokoreno onim \u010demu se predalo\u20181, bilje\u017ei autorka. Bave\u0107i se sudbinama likova, glavnih i sporednih, Ze\u010devi\u0107 poku\u0161ava ukazati na geometriju kruga kao cjeline koji zapravo egzistira kao fragment u odnosu na cjelinu koja ga okru\u017euje i kojoj je zatvorio vrata. Junaci romana, Rada i Vojo, krug zatvaraju smr\u0107u, isklju\u010duju cjelinu oko sopstvenih kru\u017enica, \u0161to ne zna\u010di da krug nestaje. Naprotiv, fragment (krug) sebi kru\u017enicom obezbje\u0111uje egzistenciju.<\/p>\n\n\n\n
Slike prirode, portreti junaka, slikanje radnji i obi\u010daja, psiholo\u0161ka i filozofska slojevitost, ali i cjelokupna kulturolo\u0161ka dimenzija za Marijanu Ze\u010devi\u0107 uronjeni su u miris i zvuk. Otud promenada galerijom mirisa (parfem \u010carli, famerice Levis 501, posteljina, sapun, kuvano mlijeko, vanila, kafa, duvan, ispeglana odje\u0107a, suvi kola\u010di\u2026) i zvukova (gotovo da bi se izdvajanjem svih stihova koji su navedeni u ovom djelu mogla napraviti samostalna pri\u010da, od Poljem se vija do Parodije \u017eivota ili pak od numera koje su stvarali Bitlsi do onih kojima su Rolingstonsi stekli slavu, i koja bi s podjednakom uvjerljivo\u0161\u0107u besjedila kako o istoriji, tako i o filozofiji)\u201c, zaklju\u010duje \u0106ukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Mr Filip Vu\u010deti\u0107 roman je smjestio u istorijski kontekst, saobrazno va\u017enim istorijskim prekretnicama i doga\u0111ajima, na toj vremenskoj ravni jednog vijeka, koje je autorka prikazala i kojih se dotakla.<\/p>\n\n\n\n
\u201eAutorka u romanu prati sudbinu dva grada Andrijevice i Berana. Ove varo\u0161i iako po mnogo \u010demu bliske, imale su tokom 19. i po\u010detkom 20. vijeka razli\u010ditu istoriju. Od 1878. godine Andrijevica postaje glavno politi\u010dko jezgro sjeverne Crne Gore. U njoj se nalazila oblasna uprava Vasojevi\u0107a. Oblasni upravitelj u Andrijevici pratio je de\u0161avanja u okolnim oblastima, koje su jo\u0161 uvijek bile u sastavu Osmanskog carstva. O prilikama na terenu izvje\u0161tavao zvani\u010dno Cetinje. Molbe, \u017ealbe i razni prigovori na tursku upravu stizali su oblasnom upravitelju u Andrijevicu iz Plava, Gusinja i Ro\u017eaja. Autorka Ze\u010devi\u0107 sa pravom isti\u010de zna\u010daj Knja\u017eevca gdje je podignuta crkva. To mjesto bilo je sredi\u0161te okupljanja Vasojevi\u0107a, tu su se donosile najva\u017enije odluke u ratu i miru. U romanu je na upe\u010datljiv i slikovit na\u010din prikazan sabor na Knja\u017eevcu, koji se nakon 1945. godine odr\u017eavao 13. jula. U posleratnom periodu na pomenutom saboru sklapani su poslovi, nova prijateljstva, ljubavi i brakovi.<\/p>\n\n\n\n
Autorka u romanu prati i doga\u0111aje tokom Drugog svjetskog rata. Ona sa pravom zapa\u017ea da je u bratoubila\u010dkom ratu ideologija bila mo\u0107nija \u010dak i od kr\u0161tenog kumstva. Upe\u010datljivu sliku predstavlja i prikaz italijanskih vojnika u Beranama, i objektivan prikaz njihovog borbenog morala. Slika patrijarhalnog braka tako\u0111e zauzima posebno mjesto u romanu. Uloga supruge je da brine o porodici i radi najte\u017ee fizi\u010dke poslove, dok na drugoj strani suprug rasipa bogastvo koje je njegov otac sa mukom stekao u Americi.<\/p>\n\n\n\n
Roman koji je pred nama posle du\u017eeg vremena bavi se krajevima koji su svjesno ili nesvjesno marginalizovani, ne samo u knji\u017eevnosti nego i u drugim sverama \u017eivota.\u201c rekao je Filip Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Najavljuju\u0107i muzi\u010dki dio ve\u010deri moderator Miljan \u017divkovi\u0107 je rekao: \u201eOvo je roman o ljubavi i smrti, kocki i poroku, entuzijazmu i volji, upornosti i borbi, ovozemaljskom i zagrobnom, tradicionalnom i modernom, industrijalizaciji i agrarnom, ljudskoj dobroti i stradanju.<\/p>\n\n\n\n
\u2019Neka svako ko je propatio bude utje\u0161en, pronalaze\u0107i nekog poput sebe, koji je, uprkos svim preprekama, u\u010dinio sve \u0161to je u njegovoj mo\u0107i da bude uvr\u0161ten u redove vrijednih umjetnika i ljudi\u2019, kako je rakao Betoven.\u201c<\/p>\n\n\n\n
U kamernoj atmosferi Istorijskog institute UZG, uz zvuke flaute i kontrabasa, umjetnika, u\u010denika Umjetni\u010dke \u0161kole za muziku i balet \u201eVasa Pavi\u0107\u201c, Sofije Elenova i Davida Golubovi\u0107a, gosti su imali privilegiju da \u010duju: G. B. Pergolesija : Koncert G-Dur, 1,2 stav. i J. S. Baha: Svitu za violon\u010dalo solo br. 1, Menuet.<\/p>\n\n\n\n
Komade po tekstovima iz romana \u201eNa Brodu Bijele Rade\u201c izveli su glumci Fakulteta dramskih umjetnosti Cetine, u klasi profesora Branka Ili\u0107a, mentor (glumica i profesorica Dubravka Draki\u0107):<\/p>\n\n\n\n
Andrea Dra\u0161kovi\u0107, Radmila \u0160kuleti\u0107, Marija Vlaovi\u0107, Vuk Vu\u010dini\u0107a, Davud Bahovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Mentor predstave, na teksove iz romana ,,Na Brodu Bijele Rade je glumica i profesorice Dubravka Draki\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Roman \u201eNa Brodu Bijele Rade\u201c, knji\u017eevnice Marijane Ze\u010devi\u0107, u izdanju Udru\u017eenja knji\u017eevnika Crne Gore, promovisan je u okviru tribine \u201eIstorijska retrospektiva crnogorskog podneblja, ljudskih sudbina, jednog grada\u201c, na Istorijskom institutu UCG, 17. maja 2025. godine. Marijana Ze\u010devi\u0107, pisac, knji\u017eevna kriti\u010darka i teoreti\u010darka umjetnosti, bavi se naukom o knji\u017eevnosti, analiti\u010dkim novinarstvom i istorijom umjetnosti. Nakon nekoliko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":987344,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[690,25718,435],"naslovna":[],"class_list":["post-987343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-marijana-zecevic","tag-na-brodu-bijele-rade","tag-promocija-romana"],"acf":[],"yoast_head":"\n