<\/p>\n\n\n\n
Dru\u0161tvo po\u010diva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta \u017eivota. Najbogatije dr\u017eave su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim re\u010dnikom, pove\u0107ale kvalitet ljudskog kapitala, \u0161to im \u010desto omogu\u0107uje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i odr\u017eavaju najbogatije ekonomije na svijetu.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ljudi zahtjevaju i aktivnosti koje ne podrazumijevaju rad. To ne zna\u010di da ni\u0161ta osim rada nije produktivno ili ekonomski i dru\u0161tveno korisno. Upravo suprotno \u2013 briga za djecu, volontiranje, potro\u0161nja te odr\u017eavanje dru\u0161tvenih i porodi\u010dnih odnosa neke su od aktivnosti koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost u dru\u0161tvu, a da nisu rad. Iz toga proizlazi da manje vremena utro\u0161enog na rad ostavlja vi\u0161e vremena za slobodne, ali dru\u0161tveno i individualno jako vrijedne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
Rad je ipak nu\u017enost koja se ne mo\u017ee ignorisati. Zadovoljavanje primarnih ljudskih potreba, poput hrane, ku\u0107e, odje\u0107e i obu\u0107e uveliko zavisi od materijalnih mogu\u0107nosti koje proizilaze iz rada.<\/p>\n\n\n\n
Bitan je balans izme\u0111u rada i slobodnog vremena, a idealno maksimizovanje vrijednosti rada da bi se minimizovala potreba za potro\u0161enim vremenom na njega. U su\u0161tini se postavlja pitanje kako raditi \u0161to manje, a imati \u0161to vi\u0161e koristi od rada. Glavni je na\u010din za to na ve\u0107em nivou da se dr\u017eava sve vi\u0161e ekonomski razvije. Jednostavno re\u010deno, stanovnici bogatijih dr\u017eava rade manje nego stanovnici siroma\u0161nih dr\u017eava. Kako to?<\/p>\n\n\n\n
Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne mora da se posmatra globalna slika da bi se do\u0161lo do zaklju\u010dka da je ekonomski razvoj najbolji put za ostvarivanje manje potrebe za radom. To se vidi ve\u0107 na nivou Evrope. Na zapadu Evrope se samo u jednoj dr\u017eavi radi vi\u0161e od 37 sati nedjeljno, Portugalu (37,5 sati). Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije, tek 32,1 sat. Manje od 34 sata nedjeljno radi se jo\u0161 u Njema\u010dkoj (33,9 sati), Austriji (33,9 sati), Danskoj (33,9 sati) i Norve\u0161koj (33,7 sati).<\/p>\n\n\n\n Na istoku Evrope radi se izme\u0111u 37 i 43,1 sat nedjeljno, s izuzetkom Estonije (36,5 sati). Najdu\u017eu satnicu u nedjelji odrade stanovnici Turske (43,1 sata), Srbije (41,3 sata) i Gr\u010dke (39,8 sati). U Sloveniji se nedjeljno radi 38 sati, a u Hrvatskoj 37,8 sati. Ve\u0107 je na prvi pogled vidljivo kako postoji negativna korelacija izme\u0111u visine BDP-a po stanovniku i prosje\u010dnog broja radnih sati nedjeljno. Okvirno, \u0161to je dr\u017eava vi\u0161e razvijena, to njeni gra\u0111ani nedjeljno rade manji broj sati.<\/p>\n\n\n\n U Adria regionu radi se sve manje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne radi se samo o zakonitosti koja postoji kada se dr\u017eave upore\u0111uju me\u0111usobno nego i za svaku dr\u017eavu pojedina\u010dno va\u017ei da \u0161to se vi\u0161e ekonomski razvija, to njeno stanovni\u0161tvo manje radi. Pro\u0161le godine su zaposleni izme\u0111u 20 i 64 godine u Hrvatskoj radili 0,5 sati nedeljno manje nego 2015. To je jo\u0161 uvijek iznad prosjeka EU, u kojem je prosje\u010dni broj nedjeljnih radnih sati pao sa 36,9 2015. na 36 2024.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 ve\u0107i pad u tom razdoblju zabilje\u017eile su Slovenija i Srbija, sa 39 na 38, odnosno s 42,3 sata na 41,3 sata. Iako su podaci nepotpuni, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora bilje\u017ee sli\u010dan trend. Ekonomski rast dovodi do smanjenja broja nedjeljnih stvarnih radnih sati.<\/p>\n\n\n\n Siroma\u0161ni moraju da rade mnogo vi\u0161e od bogatih<\/strong><\/p>\n\n\n\n Podaci OECD-a dokazuju pravilo da siroma\u0161niji vi\u0161e rade od bogatih, na globalnom nivou. Od dr\u017eava za koje organizacija prikuplja podatke, najvi\u0161e stvarnih radnih sati odrade zaposleni u Peruu, Meksiku i Kostariki, njih vi\u0161e od dvije hiljade.<\/p>\n\n\n\n S duge strane, u bogatim dr\u017eavama Evrope, poput Njema\u010dke, Danske, Holandije, Norve\u0161ke, \u0160vedske, Francuske itd. radi se manje od 1,6 hiljada sati godi\u0161nje. Ipak, ne zavisi sve isklju\u010divo od visine standarda. Postoje dr\u017eave koje delimi\u010dno iska\u010du, tj. rade neobi\u010dno mnogo s obzirom na nivo ekonomskog razvoja, poput SAD sa 1.799 radnih sati godi\u0161nje i Ju\u017ene Koreje sa 1.872 radna sata godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, okvirno pravilo da \u0161to je dr\u017eava razvijenija i bogatija, to stanovni\u0161tvo radi manji broj radnih sati godi\u0161nje jako je \u010dvrsto. Primjera radi, iako zaposleni u SAD rade neobi\u010dno dugo za nivo dostignutog standarda, to je ipak 453 sata manje nego radnici Perua i 498 sati manje od radnika u Kolumbiji.<\/p>\n\n\n\n U cijeloj evidenciji OECD-a postoji samo jedna dr\u017eava u kojoj se 2023. radilo vi\u0161e radnih sati godi\u0161nje nego 2010. godine, Velika Britanija. U svim ostalim dr\u017eavama radilo se manje, te je prosje\u010dno na nivou cijelog OECD-a broj godi\u0161njih radnih sati pao sa 1.797 2010. na 1.742 2023.<\/p>\n\n\n\n U Hrvatskoj je 2010. prosje\u010dni godi\u0161nji broj stvarnih radnih sati iznosio 1.942, a 2023. 1.837 sata, a u Sloveniji je prosje\u010dni radnik izme\u0111u 20 i 64 godine radio 1.680 stvarnih radnih sati, \u0161to je smanjeno na 1.616 sati do 2023. Bogatije dr\u017eave mogu da priu\u0161te da im stanovni\u0161tvo radi manje sati i bez obzira na to zadr\u017ee visoki standard zato \u0161to su im radnici produktivniji nego u siroma\u0161nim dr\u017eavama. To je djelimi\u010dno rezultat \u201ckvalitetnije\u201d radne snage, koja je obrazovanija, kvalifikovanija, zdravija i upotrebljava bolje poslovne procese.<\/p>\n\n\n\n Drugi uzrok je razlika u tipu industrija koje postoje u odre\u0111enoj dr\u017eavi. Bogatije dr\u017eave imaju kompleksnije industrije koje ostvaruju ve\u0107u dodatu vrijednost po radniku, kapitalno su intenzivnije (siroma\u0161ne dr\u017eave oslanjaju se na radno intenzivnu industriju) i generalno su profitabilnije.<\/p>\n\n\n\n Radi se o me\u0111uzavisnosti. Industrije visoke dodatne vrijednosti zahtijevaju visokokvalifikovanu radnu snagu, visoka kapitalna opremljenost omogu\u0107uje radu ve\u0107u produktivnost, a sam kapital zahtijeva obrazovanu radnu snagu da bi se mogao efikasno upotrebljavati. Na primjer, ma\u0161ina koja se koristi u proizvodnji robe visoke dodate vrijednosti ne mo\u017ee biti kori\u0161\u0107ena ako nema kvalifikovane radne snage u dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n Zbog toga u dr\u017eavama poput Irske, Norve\u0161ke, Danske, Belgije i \u0160vajcarske mogu nedjeljno i godi\u0161nje raditi manji broj sati, a svejedno da stvore daleko ve\u0107u vrijednost od radnika u manje razvijenim dr\u017eavama koji vremenski rade mnogo vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n Va\u017ene su i institucije, formalne i neformalne. Bogate dr\u017eave imaju zajedni\u010dke karakteristike kao \u0161to su visoko ulaganje u istra\u017eivanje i razvoj, uspje\u0161ne obrazovne institucije, efikasan pravosudni aparat, niske stope kriminala i korupcije te efikasno zdravstvo. Postoji i sna\u017ena pozitivna korelacija izme\u0111u ekonomskih sloboda tog nivoa ekonomskog prosperiteta u dr\u017eavama u smjeru da u bogatijim dr\u017eavama postoje ve\u0107e ekonomske slobode.<\/p>\n\n\n\n Produktivnost po satu rada u Bugarskoj, Gr\u010dkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Ma\u0111arskoj, Letoniji, Portugalu i Rumuniji se 2023. kretala izme\u0111u 40 i 60 dolara po satu rada, dok je u SAD, Danskoj, \u0160vajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Norve\u0161koj i Irskoj bila izme\u0111u 90 i 150 dolara.<\/p>\n\n\n\n \u2018Nova Evropa\u2019 susti\u017ee \u2018Staru Evropu\u2019<\/strong><\/p>\n\n\n\n U cijeloj EU produktivnost raste jako sporo posljednjih godina, prije svega zbog sporog rasta produktivnosti u velikim bogatim dr\u017eavama poput Njema\u010dke, Italije i Francuske. Razvijene dr\u017eave svijeta se ve\u0107 decenijama mu\u010de s problemom sporog rasta produktivnosti, uprkos digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i sli\u010dnim procesima koji su revolucionirali modernu ekonomiju. No dr\u017eave tzv. \u201cNove Evrope\u201d, me\u0111u kojima je i Hrvatska, ostvaruju bolji rast produktivnosti.<\/p>\n\n\n\n Pro\u0161le godine je produktivnost po satu rada u Hrvatskoj bila 16,85 odsto ve\u0107a nego 2020. godini, u Srbiji 18,26 odsto ve\u0107a, Bugarskoj 12,57 odsto ve\u0107a, a Poljskoj 11,93 odsto ve\u0107a. Na nivou cijelog EU je u posmatranom periodu prakti\u010dki bila nepromenjena.<\/p>\n\n\n\n Oni koji \u017eele da rade manje prvo moraju postati bogatiji<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako bi se moglo manje raditi, treba se prvo ekonomski razviti i obogatiti. Koristi od ekonomskog napretka dvostruke su: pove\u0107avaju se realne plate i raste standard gra\u0111ana, a istovremeno se mo\u017ee raditi sve manje, \u0161to ostavlja vi\u0161e vremena za druge aktivnosti, kao \u0161to su volontiranje, briga o djeci, dru\u017eenje, dodatno obrazovanje i sl.<\/p>\n\n\n\n Odrediti cilj lako je, sve dr\u017eave \u017eele ekonomski napredak. Kako sti\u0107i do tog cilja na najefikasniji mogu\u0107i na\u010din te\u0161ko je pitanje. Pove\u0107avanjem produktivnosti rada, svakako, ali koje politike i alate koristiti kako bi se to ostvarilo? Kvalitet odgovora na to pitanje stvara razlike u ekonomskim sudbinama dr\u017eava.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Popularna izreka ka\u017ee da \u010dovjek ne bi trebalo da \u017eivi da bi radio, ve\u0107 da radi da bi \u017eivio. Osim \u0161to je za ve\u0107inu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi, pi\u0161e Euronews, a prenosi RTCG.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":988396,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[15308,626],"naslovna":[],"class_list":["post-988395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-bogate-zemlje","tag-ekonomija"],"acf":[],"yoast_head":"\n
Raditi kvalitetno, a ne dugo.<\/p>\n\n\n\n