<\/p>\n\n\n\n
Vukosava Mi\u0107unovi\u0107 <\/strong>bila je crnogorska partizanka, revolucionarka i politi\u010darka, kso i prva ministarka u istoriji Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n Ro\u0111ena je 1921. godine u Velestovu kod Cetinja. Iz skromnog seoskog doma\u0107instva stasala je u jednu od najsna\u017enijih li\u010dnosti antifa\u0161isti\u010dkog pokreta u Crnoj Gori. Pod uticajem porodice, uo\u010di II svjetskog rata uklju\u010duje se u radni\u010dki i omladinski pokret na Cetinju i u\u010destvuje u opozicionim zborovima.<\/p>\n\n\n\n Tokom Trinaestojulskog ustanka 1941. godine u\u010destvuje u pozadinskim akcijama. Iste godine postaje borkinja Velestovske partizanske \u010dete. Isticala se u brojnim bitkama \u2014 od Zagrede i Zagara\u010da, preko Bugojna i Kupresa, do Livna i Sutjeske \u2014 gdje je pokazala hrabrost, odlu\u010dnost i odanost ideji slobode.<\/p>\n\n\n\n Nakon pogibije oba brata u borbama, nastavila je da predvodi partizanske jedinice, \u010desto u ulozi politi\u010dke rukovoditeljke..U jednoj od najte\u017eih bitaka kod Kupresa, dobrovoljno se vratila u grad kako bi izvela borce iz obru\u010da, za \u0161to je Josip Broz Tito pohvalio u Biltenu Vrhovnog \u0161taba.<\/p>\n\n\n\n Nakon rata, nastavila borbu na politi\u010dkom planu, obavljaju\u0107i brojne zna\u010dajne funkcije. Bila je \u010dlanica Centralnog komiteta KP Crne Gore, poslanica, \u010dlanica Izvr\u0161nog vije\u0107a i predsjednica va\u017enih republi\u010dkih komisija i organizacija.<\/p>\n\n\n\n Nagra\u0111ena je brojnim jugoslovenskim odlikovanjima, uklju\u010duju\u0107i presti\u017enu Partizansku spomenicu 1941. godine, Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom. 1952. godine odlikovana je Ordenom narodnog heroja Jugoslavije, Preminula je 2016. godine u Podgorici.<\/p>\n\n\n\n Vukosavin nepokolebljivi otpor fa\u0161izmu je podsticaj za sve nas da, vo\u0111eni njenim primjerom, ostanemo dosljedni i hrabri u borbi za ravnopravnost, dostojanstvo i pravdu.<\/p>\n\n\n\n Dobrila Ojdani\u0107<\/strong>, crnogorska narodnu heroina i istaknuta li\u010dnost antifa\u0161isti\u010dke borbe i poslijeratne izgradnje Crne Gore, imala je samo 19 godina kada se pridru\u017eila partizanskom pokretu. Njena revolucionarna aktivnost zapo\u010dela je jo\u0161 1935. godine u beranskom kraju, gdje je ve\u0107 kao maloljetnica prihvatila revolucionarne ideje i hrabro se uklju\u010dila u politi\u010dki rad. Bila je \u010dlanica KPJ-a od 1939. godine, a ve\u0107 godinu dana kasnije sekretarka partijske \u0107elije u svom selu.<\/p>\n\n\n\n Hap\u0161ena i mu\u010dena zbog svog anga\u017emana, pre\u0161la je u ilegalu i u\u010destvovala u borbama Trinaestojulskog ustanka 1941. godine, kao i u brojnim drugim bitkama na teritoriji Sand\u017eaka, Potarja, Tare i Mojkovca. Kao borac IV proleterske udarne brigade istakla se u borbama na Neretvi i Sutjesci, gdje je pokazala izuzetnu hrabrost i organizacione sposobnosti. Tokom rata obavljala je i du\u017enost politi\u010dke komesarke \u010dete.<\/p>\n\n\n\n Nakon oslobo\u0111enja, Dobrila je nastavila svoju politi\u010dku i dru\u0161tvenu borbu kao istaknuta \u010dlanica Antifa\u0161isti\u010dkog fronta \u017eena (AF\u017d). Bila je \u010dlanica Glavnog odbora AF\u017d-a Crne Gore, a u\u010destvovala je i u osnivanju ove organizacije na nivou republike kao \u010dlanica Inicijativnog odbora za formiranje AF\u017d-a Crne Gore i Boke. Njena borba za ravnopravnost \u017eena, socijalna prava i za\u0161titu porodica poginulih boraca ostavila je sna\u017ean trag u poslijeratnom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e je bila \u010dlanica Centralnog komiteta KPJ-a Crne Gore, savezna poslanica, pomo\u0107nica ministra za zdravlje i socijalnu politiku, predsjednica Glavnog odbora Saveza \u017eenskih dru\u0161tava Crne Gore i Komisije za brigu o borcima i djeci palih boraca. Svoju politi\u010dku aktivnost nastavila je i u SUBNOR-u Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n Za svoje zasluge, nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine i vi\u0161e visokih odlikovanja, a 10. jula 1953. godine progla\u0161ena je za narodnu heroinu.<\/p>\n\n\n\n Dobrila Ojdani\u0107 preminula je u Podgorici 1995. godine, ostaviv\u0161i za sobom neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore i jugoslovenskog antifa\u0161isti\u010dkog i \u017eenskog pokreta.<\/p>\n\n\n\n