Ne zna se koliko oru\u017eja cirkuli\u0161e u zemlji i \u0161ta \u0107e se sa tim oru\u017ejem desiti poslije rata, \u0161to bi moglo da ima velike posljedice \u0161irom svijeta. Prema analizi ovog lista, u zemlji \u0107e ostati ogromna koli\u010dina naoru\u017eanja, uklju\u010duju\u0107i neregistrovane i zarobljene komade.<\/p>\n\n\n\n
To bi moglo dovesti do kriminalizacije trgovine oru\u017ejem od strane veterana i ilegalnog izvoza oru\u017eja u Evropu, Afriku i na Bliski istok.<\/p>\n\n\n\n
Pritom je Ukrajina jedina zemlja u Evropi u kojoj vatreno oru\u017eje nije pod kontrolom zakona. Umjesto toga, uredbom Ministarstva unutra\u0161njih poslova iz 1998. reguli\u0161e se sve \u0161to se ti\u010de vatrenog oru\u017eja, a rezultat je slo\u017eena i konfuzna situacija.<\/p>\n\n\n\n
Kao primjer Times navodi prizor iz jedne od ukupno 41 prodavnice vatrenog oru\u017eja u Kijevu. Tamo je pored sada ve\u0107 uobi\u010dajenih automatskih pu\u0161aka AK-47 i AR-15 mogu\u0107e kupiti veoma mo\u0107nu snajpersku pu\u0161ku “Baret M82” za oko 9.500 eura. Prodavac, kako se navodi, obe\u0107ava da jednim metkom mo\u017ee da “otkine glavu slonu”.<\/p>\n\n\n\n
Procedura za dobijanje dozvole traje oko mjesec dana, a taksa ko\u0161ta oko 1.100 eura. Iako poslije toga mogu da kupe snajpere dovoljno jake da zaustave kombi u pokretu, gra\u0111anima nije dozvoljeno da imaju pi\u0161tolj, osim ako im nije dodijeljen slu\u017ebeni.<\/p>\n\n\n\n
Kada je po\u010dela ruska invazija, u ve\u0107im gradovima gra\u0111anima su dijeljene juri\u0161ne pu\u0161ke iz kamiona, a nepoznati broj je do danas ostao u privatnim rukama. Samo u Kijevu vlada je podijelila dobrovoljcima vi\u0161e od 25.000 juri\u0161nih pu\u0161aka i oko 10 miliona metaka. Tako\u0111e su davali granate i raketne baca\u010de.<\/p>\n\n\n\n
“Istina je da niko zapravo ne zna koliko oru\u017eja trenutno ima u Ukrajini\u201c, rekao je Fedir Sidoruk, koordinator ukrajinske terenske mre\u017ee za Globalnu inicijativu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC). Sidoruk je posljednjih godina i\u0161ao Ukrajinom, kako bi u razgovoru sa policajcima, vojnicima i kriminalcima stvorio a\u017eurnu sliku o tome koliko oru\u017eja ima u zemlji i gdje se nalazi.<\/p>\n\n\n\n
Napori administracije ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trampa da postigne prekid vatre dominirali su globalnim medijima, ali najve\u0107i strah GI-TOC-a je da \u0107e ogroman broj oru\u017eja u poslijeratnoj Ukrajini preliti iz zemlje u Evropu, Afriku i Bliski istok.<\/p>\n\n\n\n
Kao istorijski primjer Times navodi sukobe 90-ih na prostoru biv\u0161e Jugoslavije kada je velika koli\u010dina naoru\u017eanja zavr\u0161ila u rukama kriminalaca i terorista \u0161irom svijeta. Upravo od tog scenaria, da Ukrajina postane “buvljak za oru\u017eje u jugoslovenskom stilu” strahuje GI-TOC.<\/p>\n\n\n\n
“\u0160ta \u0107e se dogoditi nakon prekida vatre? Ne postoji zakon koji reguli\u0161e oru\u017eje. Nema ukrajinske politike za demobilizaciju, razoru\u017eanje ili reintegraciju veterana u dru\u0161tvo. Na obli\u017enjem Balkanu postoje lako dostupni tranzitni putevi do zapadne Evrope\u201c upozorio je Sidorukov kolegu Brajana Lija, stru\u010dnjaka za trgovinu oru\u017ejem u isto\u010dnoj i zapadnoj Evropi.<\/p>\n\n\n\n
Li se tako\u0111e brine \u0161ta \u0107e uslijediti poslije rata jer je kombinacija navedenih faktora veoma opasna.<\/p>\n\n\n\n
Prekid vatre mogao bi dovesti do “domino efekta\u201c, tj. smanjena potra\u017enje na frontu, \u0161to bi oslobodilo oru\u017eje da pre\u0111e granicu. Ako bi se \u010dak i mali broj ukrajinskih veterana uklju\u010dilo u organizovani kriminal, kao \u0161to je to bio slu\u010daj sa sovjetskim trupama kraja rata u Avganistanu 1989. godine, posljedice po o\u010duvanje reda i zakona u Evrope mogle bi biti velike, navodi se u tekstu TImes-a.<\/p>\n\n\n\n
Za sada je isplativiji \u0161verc ljudi, ali to bi moglo da se promijeni<\/strong><\/p>\n\n\n\n Li i Sidoruk su tako\u0111e odbacili ruske tvrdnje propagande da je oru\u017eje preba\u010deno u Ukrajinu ve\u0107 zavr\u0161ilo u rukama meksi\u010dkih kartela. Razlog zbog kojeg trgovina oru\u017ejem nije postala \u0161iroko rasprostranjena je, po njima, ekonomski: daleko je unosnije krijum\u010dariti dezertere i one koji izbjegavaju nasilnu mobilizaciju, nego pu\u0161ke preko granice Poljske ili Rumunije.<\/p>\n\n\n\n To bi moglo da se promijeni poslije rata, rekao je Sidoruk, ukazuju\u0107i na sve ve\u0107e zaliha oru\u017eja koje su otkrile ukrajinske slu\u017ebe od po\u010detka rata. U jednom slu\u010daju 2023. godine, u Dnipru je prona\u0111en arsenal koji je uklju\u010divao 14 pu\u0161aka i 36 baca\u010da granata, zajedno sa \u0161est miliona dolara u ke\u0161u. Tri osobe su tada uhap\u0161ene pod optu\u017ebom za trgovinu oru\u017ejem.<\/p>\n\n\n\n “Zalihe \u0107e imati posljedice. Pu\u0161ka koja visi na zidu \u0107e u jednom trenutku biti ispaljena”, rekao je Sidoruk.<\/p>\n\n\n\n On je sugerisao da, iako su Ukrajinci gomilali ve\u0107inu zaliha u i\u0161\u010dekivanju daljeg sukoba sa Rusijom, neke komade bi organizovane kriminalne grupe kasnije mogle da izvoze.<\/p>\n\n\n\n Prodavac oru\u017eja “plakao” zbog sva\u0111e Trampa i Zelenskog<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vlasnik prodavnice oru\u017eja Ensign\u2019s Weapons Shop u Kijevu Dmitro Kor\u0161ikov (34) ka\u017ee da je njegov posao navigacija me\u0111u nepostoje\u0107im ukrajinskim zakonima o oru\u017eju i promjenljivim zahtjevima ratnih vremena. Oprema za lovce, kao glavno tr\u017ei\u0161te je nestalo, zahvaljuju\u0107i zabrani lova nakon invazije.<\/p>\n\n\n\n “Na\u0161i glavni klijenti ovih dana su vojnici\u201c, rekao je Kor\u0161ikov, dodaju\u0107i da oni \u017eele da kupe bolja oru\u017eja od onih koje im dr\u017eava nudi.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee da su njihovi turski dobavlja\u010di bili su pouzdani, ali jo\u0161 od Trampovog obra\u010duna sa Zelenskim u Bijeloj ku\u0107i 28. februara, Kor\u0161ikov je zabrinut da bi Amerikanci, koji ga snabdijevaju pu\u0161kama AR-15 mogli da prekinu dostave.<\/p>\n\n\n\n “Plakali smo kada smo poslije toga sreli na\u0161e ameri\u010dke dobavlja\u010de. Ne mo\u017eemo da spavamo no\u0107u razmi\u0161ljaju\u0107i o tome. Evropski proizvo\u0111a\u010di ne mogu da isporu\u010de ono \u0161to mogu Amerikanci\u201c, rekao je on.<\/p>\n\n\n\n Problem koji ima Kor\u0161ikov je “Ukrajina u malom”, navodi Times, jer \u0107e i njegova radnja kao i Ukrajina ostatina na cjedilu ako se SAD povuku iz rata.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ukrajina bi poslije rata mogla da postane veliki evropski centar za ilegalnu trgovinu oru\u017ejem, nalik zemljama biv\u0161e Jugoslavije poslije ratova 90-ih, pi\u0161e u \u010dlanku londonskog Times-a.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":986858,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[144],"tags":[2801,744],"naslovna":[],"class_list":["post-989617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-jugoslavija","tag-oruzje"],"acf":[],"yoast_head":"\n