<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
On je dodao i da Papovi\u0107 ukazuje i na njenu \u201eautenti\u010dnost koja je nastala iz bi\u0107a posebnog naroda koji je stvarao i dr\u017eavu i duhovnu tradiciju.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201cPojedini istori\u010dari i ideologizirani agitatori falsifikuju odre\u0111ene iskaze i napadaju svaki poku\u0161aj izno\u0161enja pravih i istinitih \u010dinjenica. Dru\u017eenje sa ovom knjigom je mo\u0107no sredstvo otpora protiv svih koji nastoje da negiraju, ospore, ponize crnogorski integritet i identitet\u201d, rekao je Damjanovi\u0107, navodi se u saop\u0161tenju Matice crnogorske.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovovi\u0107 i urednik ovog izdanja je izme\u0111u ostalog istakao da knjiga Dragutina Papovi\u0107a \u201edokumentarno i multidisciplinarno prikazuje tragove materijalne i duhovne kulture nastale na tlu Duklje u dugom vremenskom periodu, koji imaju svoj kontinuitet uprkos burnim istorijskim doga\u0111ajima i de\u0161avanjima, kao \u0161to su propast Rimskog carstva, dolazak Slovena na Jadran, uz prate\u0107e prirodne destrukcije poput zemljotresa 518. godine, koji je gotovo uni\u0161tio grad Duklju\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Posebno se osvrnuo na \u010dinjenicu da Papovi\u0107 u cijeloj svojoj studiji \u201esa izra\u017eenom nau\u010dnom intuicijom, bez plasiranja kona\u010dnih sudova, o slo\u017eenoj tematici koja je uslovljena malim brojem sa\u010duvanih pisanih izvora, oprezno pristupa pojmu intitulacije dukljanskog vladara, kneza odnosno kralja Vladimira, za koga ne postoje relevantni istorijski izvori o njegovom krunisanju.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201cAutor se u interpretaciji dosljedno dr\u017eao nau\u010dnog pozitivizma, demistifikuju\u0107i istoriografske srpsko \u2013 hrvatske pogodbe i dogovore o Duklji, poput onih da je Vladimir prvi srpski vladar i svetac ili obilje\u017eavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva na teritoriji Crne Gore, \u0161to je iz percepcije savremene nauke zaista upitno, s obzirom na to da se Tomislavova dr\u017eava nikada nije prostirala na ovaj prostor, kao \u0161to je i u savremenoj hrvatskoj istoriografiji titula hrvatskog kralja Tomislava predmet ozbiljnih rasprava. Dakle, radnja Dragutina Papovi\u0107a je li\u0161ena nacionalne patetike, s obzirom da je autor na brojnim mjestima ukazao na postoje\u0107e dubioze u medijavelistici ju\u017enoslovenskih naroda, otkrivaju\u0107i i prezentuju\u0107i politi\u010dko \u2013 ideolo\u0161ke konstrukcije jednog vremena, koje su zadugo oblikovale na\u0161u istorijsku svijest\u201d, rekao je Jovovi\u0107 i dodao da na takve recidive, na\u017ealost, nailazimo na brojnim primjerima \u0161irom Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
\u201cA jedna u nizu takvih pogre\u0161nih intepretacija pro\u0161losti odigrala se za vrijeme Kraljevine SHS, kada su 1925. godine povodom jubileja 1000 godina Hrvatskog kraljevstva na katoli\u010dkim crkvama od Trebinja, Boke, Budve do Sutomora postavljene spomen-table u \u010dast kralja Tomislava, iako on nikada nije vladao Dukljanskom dr\u017eavom. Analogno tome, mo\u017ee se postaviti pitanje, za\u0161to nikada takva po\u010dast nije odata katoli\u010dkim kraljevima iz dinastije Vojislavljevi\u0107a, Mihailu i Bodinu ili nekom drugom pripadniku ove kraljevske loze, u Kotoru, Trebinju ili Dubrovniku, iako za takvu memoraliju postoje adekvatni istorijski razlozi\u201d, rekao je Jovovi\u0107, pi\u0161e u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
U vremenu kada se pro\u0161lost \u010desto zloupotrebljava da bi se potkrijepile savremene politi\u010dke agende, kada mit postaje sredstvo manipulacije a ideologija se preru\u0161ava u nauku, posebno je va\u017eno govoriti o knjigama koje pru\u017eaju otpor toj tendenciji, knjigama koje ne te\u017ee da udovolje trenutnim nacionalnim narativima, ve\u0107 da ih kriti\u010dki i hrabro preispitaju, istakao je istori\u010dar Ivan Tepav\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPoznata je \u010dinjenica da crnogorska medijavelistika pati od hroni\u010dnog deficita nau\u010dnih radnika u oblastima \u010diji je predmet interesovanja rani srednji vijek. Papovi\u0107 u ovom djelu poku\u0161ava da razgradi odre\u0111ene mitove koji pripadaju srpskoj, hrvatskoj i albanskoj tradiciji. Ne postoji nijedan relevantan rad koji se bavi istorijom Duklje a da nije bio predmet potpune analize, komparacije s nekim drugim izvorima, potvr\u0111ivanja s onim \u0161to se mo\u017ee potvrditi i ukazivanja na one stvari koje su nelogi\u010dne i koje su neprihvatljive za neku savremenu istoriografiju i nijesu u skladu s onim \u0161to su savremena i arheolo\u0161ka istra\u017eivanja\u201d, rekao je Tepav\u010devi\u0107 i dodao da je Papovi\u0107 po prvi put u nekom novijem periodu autor koji je iskoristio sve dostupne izvore na engleskom jeziku u kojima se pominje Duklja.<\/p>\n\n\n\n
Autor je istakao da istorija Duklje po\u010dinje u 1. vijeku na\u0161e ere i traje do 12. vijeka.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDa li slu\u010dajno \u0161to je toliki vremenski period, tolika istorija, tako sa\u017eeto prikazivana, pre\u0107utkivana, prisvajana? Mislim da nije. Mislim da se jo\u0161 u 19. vijeku prepoznala njena posebnost, ali se ta posebnost nije uklapala u tada\u0161nje teorije prikazivanja pro\u0161losti ovoga prostora, pa i Crne Gore\u201d, rekao je Dragutin Papovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On smatra da su svi narodi na ovim prostorima izgradili identitete na razvalinama Rimskog carstva.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDuklja, odnosno Dokleja je rimski grad. Rimljani su ga formirali. I ne samo taj grad, nego su izgradili i prve saobra\u0107ajnice, oni su donijeli religiju koja je formirala civilizaciju. Kasnije je Vizantija to preuzela, ali treba da znamo da Vizantija sebe nije nikada tako nazivala. Termin Vizantija je tek iz 18. vijeka. Vizantinci su sebe nazivali Romejima, odnosno Rimljanima. Svi vizantijski carevi su sebe nazivali rimskim carevima. To je, prije svega, temelj Duklje, civilizacija koja je stvorena, i ta civilizacija nikad nije bila etni\u010dki jednozna\u010dna, odnosno homogena, ona je uvijek bila \u0161arenolika i kasnije s dolaskom Slovena ona samo dobija jedan dodatni etni\u010dki momenat, a ne nikako da Sloveni koji do\u0111u zbri\u0161u prethodno stanovni\u0161tvo i od tada po\u010dinje potpuno i isklju\u010divo slovenska istorija. To je zabluda 19. vijeka. Takvih etni\u010dkih promjena nije bilo, ovdje je bilo etni\u010dko nadogra\u0111ivanje. A ta nadogra\u0111ivanja su vremenom dobijala politi\u010dki okvir\u201d, objasnio je Papovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Promociju knjige Dragutina Papovi\u0107a moderirala je predsjednica nik\u0161i\u0107kog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nik\u010devi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U knjizi o kojoj je ve\u010deras rije\u010d demistifikuje se romanti\u010darska koncepcija o karakteru Duklje i Dukljana i autor je ovom knjigom delegitimisao pseudoistorijske pri\u010de o Duklji \u2013 rekao je profesor Radovan Damjanovi\u0107 na sino\u0107 odr\u017eanoj promociji knjige \u201eRasprave o istoriji Duklje i Dukljana\u201c Dragutina Papovi\u0107a u Nik\u0161i\u0107u koju su organizovali Matica crnogorska Ogranak Nik\u0161i\u0107 i nik\u0161i\u0107ki UBNOR.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":991393,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[12195,21098],"naslovna":[],"class_list":["post-991392","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-duklja","tag-papovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n