<\/p>\n\n\n\n
O \u0161tetnom uticaju mikroplastike i nanoplastike na zdravlje govori se tek posljednjih desetak godina.<\/p>\n\n\n\n
“U prvim godinama istra\u017eivanja, utvr\u0111eno je da se mikroplastika najvi\u0161e talo\u017ei u jetri i bubrezima. Novije studije su pokazale da je ima i u placenti, krvi, reproduktivnim organima, plu\u0107ima, a najnovijim ispitivanjima prona\u0111ena je u mozgu. Procjenjuje se da \u010dovjek mjese\u010dno u organizam unese koli\u010dinu mikroplastike veli\u010dine jedne kreditne kartice. Dio te plastike, naro\u010dito nanoplastika, talo\u017ei se u organizmu”, navela je dr \u0110uranovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Smatra se da su insulinska rezistencija i dijabetes posljedica uno\u0161enja plastike u organizam.<\/p>\n\n\n\n
Zabrinjava, kako navodi i \u0161to je dokazano da su neke vrste tog materijala uzroci karcinoma plu\u0107a i jajnika.<\/p>\n\n\n\n
Pretpostavlja se da uti\u010du i na pojavu neurodegenerativnih bolesti, poput Parkinsonove, Alchajmerove i drugih demencija.<\/p>\n\n\n\n
Novija istra\u017eivanja su, prema rije\u010dima na\u0161e sagovornice, otkrila zna\u010dajno dejstvo mikroplastike na razvoj multiple skleroze.<\/p>\n\n\n\n
“Mikroplastiku i nanoplastiku mo\u017eemo povezati \u010dak i sa odre\u0111enim reumatolo\u0161kim autoimunim oboljenjima, kao \u0161to su lupus i reumatoidni artritis. Tako\u0111e je dokazano da ljudi koji rade sa bojama i lakovima, koji sadr\u017ee mikroplastiku, recimo autolakireri ili slikari, imaju ve\u0107i rizik da obole od limfoma i akutnih leukemija. I njihovo potomstvo je u riziku, jer mikroplastika ulazi u DNK materijal”, upozorila je dr \u0110uranovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Okru\u017eeni smo plastikom, jedemo mikroplastiku, udi\u0161emo. Ima je \u010dak i u medu, soli, bra\u0161nu, salati, mesu, a najvi\u0161e u ribi i morskim plodovima. Hroni\u010dno se trujemo mikroplastikom. Veoma je va\u017eno da razmi\u0161ljamo o tome i kad god je mogu\u0107e, smanjimo upotrebu plastike. Bezbjedne nema, ali, neke su boljeg kvaliteta. Imaju oznake 2, 4 i 5. ,<\/p>\n\n\n\n
“Veoma je va\u017eno da pijemo vodu sa \u010desme i \u0161to manje koristimo plasti\u010dnu ambala\u017eu za vodu, sokove i druge napitke, pogotovo ako je za jednokratnu upotrebu. Takvu plastiku ba\u0161 nikad ne smijemo ponovo upotrebljavati ili u njoj ne\u0161to zamrzavati. \u010cinjenica je da na\u0161e doma\u0107ice tako \u010desto zamrzavaju doma\u0107e sokove. Plastika se ne smije ni zagrijavati”, isti\u010de \u0110uranovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Glavno je da se smanji upotreba plasti\u010dnih kesa, posuda, da se zamijene posudama od prirodnih materijala, poput stakla ili gline.<\/p>\n\n\n\n
“Naro\u010dito je \u0161tetno toplu i kisjelu hranu dr\u017eati u plastici, jer se tada plastika vi\u0161e razgra\u0111uje. Jako je bitno da znamo da polistirenske kutije od lakog sunj\u0111erastog materijala, koje se koriste za dostavu hrane, osloba\u0111aju kancerogenu materiju stiren, pogotovo ako je u kutiji topla ili kisjela hrana. Ta materija, nau\u010dno je potvr\u0111eno, uzrokuje karcinom plu\u0107a”, istakla je \u0110uranovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Savjet je da ne koristimo plasti\u010dne daske za sje\u010denje mesa, povr\u0107a i vo\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
“Posebno je va\u017eno da vodimo ra\u010duna o zdravlju najmla\u0111ih. A, bebe, ne samo \u0161to jedu iz plasti\u010dnih fla\u0161ica, nego ih kasnije hranimo iz plasti\u010dnih tanjiri\u0107a. Da ne pominjemo koliko dugo dr\u017ee cuclu u ustima”, ukazala je dr \u0110uranovi\u0107.Tako bebe svakodnevno progutaju milione \u010destica nanoplastike, \u0161to mo\u017ee lo\u0161e uticati na njihov razvoj. Stoga je za zdravlje djece od velikog zna\u010daja koristiti staklene fla\u0161ice, kao i posu\u0111e koje nije plasti\u010dno. Trebalo bi imati na umu i da mekane igra\u010dke tako\u0111e sadr\u017ee plastiku”, isti\u010de \u0110uranovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako ka\u017ee, kada se djeca sa njima igraju i tresu ih, u vazduhu je mnogo \u010destica mikroplastike koju mali\u0161ani udi\u0161u.<\/p>\n\n\n\n
“Ti materijali prikupljaju i dosta pra\u0161ine, koja pogoduje pojavi alergija i bronhijalne astme kod djece. Tako\u0111e je va\u017eno da nosimo garderobu i obu\u0107u od prirodnih materijala. Isto tako, kada opremamo stan, moramo voditi ra\u010duna da tepisi, zavjese ili prekriva\u010di budu od prirodnih materijala. Zatim, da boje na zidovima ne sadr\u017ee plastiku. Jako je bitno i da u prostoru u kojem boravimo bude \u0161to manje plasti\u010dnog namje\u0161taja, jer je to nezdrava sredina. \u010cak i malim pomjeranjem takvog namje\u0161taja, osloba\u0111a se veliki broj \u010destica mikroplastike”, upozorila je dr \u0110uranovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mikroplastika, koju \u010dine \u010destice manje od pet milimetara i nanoplastika, koja je znatno sitnija (\u010destice su manje od jednog mikrometra) nastaju razgradnjom plasti\u010dnog otpada u \u017eivotnoj sredini pod uticajem sun\u010deve svjetlosti, vode ili raznih mikroorganizama koji se nalaze u zemlji. Kao takva, mikroplastika ulazi u \u017eivotnu sredinu, ekosistem i u lanac ishrane. \u010covjek je u organizam naj\u010de\u0161\u0107e unosi putem hrane i vode, a djelimi\u010dno i preko respiratornih organa, udisanjem tih \u010destica, kazala je u Linku Radija Crne Gore klini\u010dka toksikolo\u0161kinja u Institutu za javno zdravlje dr Sandra \u0110uranovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":992365,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[27323,7169],"naslovna":[],"class_list":["post-992364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-mikroplastika","tag-trovanje"],"acf":[],"yoast_head":"\n