<\/p>\n\n\n\n
Svaki rast carina, posljedi\u010dno, vodi do rasta cijena i poskupljuje uvoz u sve zemlje, pa i u Crnu Goru, ka\u017ee prof. dr Gordana \u0110urovi\u0107,<\/strong> obja\u0161njavaju\u0107i za “Dan” kako \u0107e odluke predsjednika Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava Donalda Trampa o carinama uticati na crnogorsku ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ovaj efekat vi\u0161e poga\u0111a zemlje poput Crne Gore, po\u0161to smo mi neto uvoznica, sa ogromnim trgovinskim robnim deficitom koji dose\u017ee polovinu BDP-a, uz to smo malo, nedovoljno konkurentno i veoma otvoreno tr\u017ei\u0161te, sa skromnim kapacitetima sopstvene proizvodnje i visokom uvoznom zavisno\u0161\u0107u. Da zaklju\u010dimo: sve \u0161to poga\u0111a EU i region, kad su uvoz i rast cijena kroz rast carina u pitanju, posebno poga\u0111a Crnu Goru, kao izuzetno servisno orijentisanu ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n Kako Crna Gora, po Vama, treba da se postavi u “ratu carina” koji Tramp name\u0107e?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 U aktuelnom “ratu carinama”, Crna Gora nema aktivnu ulogu i ne mo\u017ee uticati na proces, ve\u0107 na nju samo mogu djelovati efekti tog rata \u2013 kroz pove\u0107anje cijena uvoznih proizvoda po osnovu rasta carinskih stopa prema na\u0161im klju\u010dnim trgovinskim partnerima, koji vi\u0161e trguju sa SAD. Kada njima raste cijena uvozne robe, bilo sirovina ili polufabrikata, i njihovi izvozni prozvodi poskupljuju prema tre\u0107im zemljama, i taj se efekat “rata carinama” izme\u0111u globalnih igra\u010da preliva i na male zemlje, neto uvoznice svega i sva\u010dega. Jedini mehanizam za\u0161tite je podsticanje doma\u0107e ponude, odnosno ponude doma\u0107e robe na sopstvenom tr\u017ei\u0161tu, rast konkurentnosti na\u0161eg skromnog izvoza, kreiranje novih i inovativnih podsektora prera\u0111iva\u010dke industrije, rast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije, kao i rast konkurentosti i izvoz usluga, gdje uklju\u010dujemo i nevidljivi izvoz kroz turizam.<\/p>\n\n\n\n U kratkom roku, kroz mjere ekonomske i socijalne politike, dr\u017eava mo\u017ee djelovati samo prema marginalnim grupama ili prema MMSP sektoru, u slu\u010daju ve\u0107ih negativnih promjena po pitanju faktora uvozne inflacije uzrokovanih promjenama na globalnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 prvih dana po povratku u Bjelu ku\u0107u predsjednik SAD pokazao je da misli ozbiljno \u0161to se ti\u010de carina.<\/p>\n\n\n\n Prvih dana svog drugog mandata, predsednik SAD Donald Tramp je donio nekoliko odluka o pove\u0107anju carina na uvoz robe u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Prvog dana februara potpisao je izvr\u0161ne naredbe o uvo\u0111enju carine od 25 odsto na sav uvoz iz Kanade i Meksika, osim na energetski uvoz iz Kanade, za koje sada va\u017ee carine od 10 odsto. Ove tarife su trebale da stupe na snagu 4. februara 2025. Me\u0111utim, nakon pregovora, dogovoreno je jednomjese\u010dno odlaganje, tokom kojeg se Meksiko obavezao da \u0107e rasporediti dodatne trupe na svoju granicu sa SAD za kontrolu ilegalnih migracija, a Kanada se obavezala da \u0107e oja\u010dati kontrolu granice kako sinteti\u010dki opijat fentanil, koji se proizvodi u Kini i Meksiku, ne bi lako ulazio u SAD, gdje se povezuje sa rekordnim brojem smrtnih slu\u010dajeva. Ovo vrijeme koristi se za dodatne pregovore, pa su se obje susjedne zemlje obavezale na dodatna ulaganja u kontrolu granice, kao odgovor na Trampovu strategiju borbe protiv ilegalnih migracija i trgovine drogom, kroz odluke o rastu carina. Istoga dana, Tramp je uveo i carine od 10 odsto na sav uvoz iz Kine, na \u0161to je Peking odgovorio kontracarinama. Svega par dana kasnije, Tramp je potpisao odluku kojom se uvode globalne carine od 25 odsto na sav uvoz \u010delika i aluminijuma, bez izuzetka.<\/p>\n\n\n\n \u2022 Koje \u0107e industrije biti prve na udaru?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Njema\u010dka automobilska industrija osjeti\u0107e dodatne carinske namete na Meksiko, jer “Folksvagen”, “Audi” i BMW imaju fabrike u Meksiku, a “Mercedes-Benz” tamo ima zajedni\u010dku proizvodnju sa “Nisanom”, pri \u010demu je \u010ditava ta proizvodnja usmjerena uglavnom prema tr\u017ei\u0161tu SAD. Pogo\u0111eni \u0107e najvjerovatnije biti i automobilski pogoni “Folksvagena”, BMW-a i “Mercedesa” u samim Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, jer ve\u0107ina djelova poti\u010de iz meksi\u010dke proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n Glavno je pitanje pod \u010dijom su kontrolom rude kojima \u0107e Ukrajina trgovati<\/p>\n\n\n\n \u2022 \u0160ta zna\u010di ideja da Ukrajina polovinu novca od prodaje svojih sirovina prepu\u0161ta SAD, na \u0161ta je ukrajinsko rukovodstvo pristalo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prethodno pitanje je gdje su geografski locirana nalazi\u0161ta tih rijetkih metala, odnosno strate\u0161kih sirovina. Po mnogim izvorima, preko 70 odsto nalazi\u0161ta nalazi se na istoku zemlje, koju kontroli\u0161e Rusija, u Donjecku i Lugansku. Tako da, kako su sada snage raspore\u0111ene, Zelenski time \u017eeli potvrditi da potpisuje me\u0111unarodne ugovore u ime cjelovite teritorije Ukrajine, za njih garantuje, dok Tramp, ekonomski orijentisan, potcjenjuje ili previ\u0111a stvarnu situaciju na terenu i \u010dinjenicu da tu ima jo\u0161 uklju\u010denih aktera, koji se mo\u017eda ne sla\u017eu sa ponu\u0111enim predlogom. Zasad precizne informacije nisu dostupne, pa \u0107e nam sljede\u0107e nedjelje pokazati koliko \u0107e Ukrajina zaista mo\u0107i da trguje svojim strate\u0161kim sirovinama i \u0161ta \u0107e SAD zaista dobiti takvim jednim ugovorom, te kako \u0107e Rusija na to reagovati.<\/p>\n\n\n\n \u2022 Ameri\u010dki predsjednik ne \u0161tedi nikog, nekoliko puta je izjavio da je EU nastala da na\u0161teti Americi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nakon ovih prvih carinskih odluka predsjednika SAD, \u010dini se da je sljede\u0107a na redu Evropska unija. Najavio je uvo\u0111enje carina na robu koja se uvozi iz EU, navode\u0107i da \u0107e se to desiti prili\u010dno brzo zbog ogromnog trgovinskog deficita, posebno u trgovini automobilima, ali i nekim prehrambenim proizvodima. Najavljuje se rast carina i za 20 odsto. Ove najava prate i brojni kompromisni predlozi EU, tako da \u0107emo kona\u010dni efekat tih pregovora tek vidjeti. EU je sklonija pregovorima i rastu odre\u0111enih kategorija uvoza iz SAD, prije nego ratu carinama. Cilj je od pozicije gubitnika pregovorima do\u0107i do pozicije pobjednik\u2013pobjednik.<\/p>\n\n\n\n \u2022 \u0160ta se mo\u017ee o\u010dekivati od mira izme\u0111u Rusije i Ukrajine kada je ekonomija u pitanju, s obzirom da su cijene mnogih proizvoda i sirovina porasle kada je taj sukob po\u010deo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U\u0161lo se u \u010detvrtu godinu agresije Rusije na Ukrajinu i porasla su o\u010dekivanja o ozbiljnim pregovorima za prekid sukoba. Iako su\u0161tinski, formalni pregovori nisu po\u010deli, predsjednik SAD ih je, na sebi svojstven na\u010din, preko no\u0107i uveo, poku\u0161avaju\u0107i da, na MAGA principu, ostvari unaprijed dobre ekonomske efekte za SAD, zanemaruju\u0107i interese svojih strate\u0161kih i prirodnih partnera. Sve to uzburkalo je politi\u010dku mapu Evrope i ona je primorana da brzo reaguje. Politi\u010dki rasplet i mu\u010dan put do mira, kroz pregovore za zelenim stolom, tek predstoje, tako da brzih efekata na smanjenje cijena energenata ne mo\u017ee biti. Potrebno je vrijeme da se izuzetno pogor\u0161ani odnosi robne razmjene EU i Rusije obnove, na obostrano prihvatljiv na\u010din, i postepeno pribli\u017ee nivou iz februara 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n \u2022 Kakav stav Crna Gora treba da zauzme na pragu, o\u010digledno, novog doba u ekonomskim me\u0111unarodnim odnosima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Crna Gora je definisala svoje strate\u0161ke spoljnopoliti\u010dke prioritete, iz kojih proizilaze i preovla\u0111uju\u0107i ekonomski interesi. Na\u0161a ku\u0107a je Evropa i na\u0161 cilj je jedinstveno tr\u017ei\u0161te EU, punopravno \u010dlanstvo u EU i koheziona politika EU koja zna\u010dajno poma\u017ee manje razvijene zemlje, nove \u010dlanice Unije, da ekonomski konvergiraju, da se bolje infrastrukturno razviju, oja\u010daju svoje institucije i ubla\u017ee deficit trgovinskog bilansa.<\/p>\n\n\n\n Kraj liberalizma, po\u010detak protekcionizma<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2022 \u010cini se da su SAD, a Tramp je simbol takvog preokreta, upravo pre\u0161le iz tabora liberalizma u protekcionizam?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 U cijelom poslijeratnom periodu, SAD su, zajedno sa EU, bile predvodnica ekonomskog liberalizma i postepenog smanjivanja carinskih stopa kroz \u010duvene pregovara\u010dke runde, koje su se od 1995. godine nastavile kroz osnivanje i rad Svjetske trgovinske organizacije (STO). Do kraja XX stolje\u0107a nije bilo ve\u0107ih promjena na vrhu ljestvice najkonkurentnijih zemalja svijeta i svjetskih trgovaca. Kina, od 2001. godine, kada je postala \u010dlanica Svjetske trgovinske organizacije, rapidno popravlja svoju ekonomsku poziciju i dolazi do eksplozije njenog izvoza. Vje\u0161to koriste\u0107i prostor neure\u0111enosti politika izme\u0111u nadle\u017enosti MMF-a i STO, centralisti\u010dki vo\u0111enom politikom deviznog kursa i depresijacijom valute, uz jeftinu radnu snagu i preuzimanje proizvodnje mnogih strate\u0161kih sirovina, Kina \u010dini svoj izvoz izuzetno konkurentnim i osvaja globalno tr\u017ei\u0161te. Svjetski BDP ostvaruje se 65 odsto kroz me\u0111unarodnu trgovinu i stepen ekonomske otvorenosti dose\u017ee maksimum u postpandemijskom oporavku.<\/p>\n\n\n\n Poslednjih godina trendovi se mijenjaju u korist protekcionizma. Uslovi me\u0111unarodne trgovine zna\u010dajno se mijenjaju neo\u010dekivanom serijom “carinskih ratova” u prvom Trampovom mandatu (“Amerika na prvom mjestu”) i sada se nastavljaju u njegovom drugom mandaru (“Napravimo Ameriku opet velikom”). Zbog vi\u0161egodi\u0161njih optu\u017ebi za prikrivenu dr\u017eavnu pomo\u0107 automobilskoj industriji, EU i Kanada uvode 2024. godine Kini dodatne carine na automobile, \u010diji uvoz prijeti da zna\u010dajno ugrozi plasman evropskih automobila na sopstveno tr\u017ei\u0161te. Druge zemljeodgovaraju kontramjerama, i zlatno doba liberalnog kapitalizma prestaje.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora nema veliku trgovinu sa SAD, ali ima zna\u010dajnu sa EU, kao i sa susjedima, koji su, opet, orijentisani prema EU.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":996097,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[2599,3328],"naslovna":[],"class_list":["post-996096","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-carine","tag-gordana-djurovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n