Gojaznost je poprimila pandemijskr razmjere, od sedamdesetih godina i taj broj se utrostru\u010dio do 2022. godinez kada imamo posljednje podatke na globalnom nivou, kazala je u Jutarnjem programu Gradske, spec. higijene IJZCG, dr Enisa Kujund\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Tih godina desila se jedna nutritivna tranzicija, za koju je karakteristi\u010dno da sada imamo sve vi\u0161e namirnica i hrane koja je puna: aditiva, masno\u0107e, skrivenih \u0161e\u0107era i soli, \u0161to zna\u010di da mo\u017eda i ne osjetimo koliko koli\u010dinski pojedemo. Mo\u017eda i ne pojedemo puno, ali pojedemo u toj hrani tih skrivenih komponenti koje su faktor koji doprinosi gojaznosti. Ako se to sve ukombinuje sa nedostatkom fizi\u010dke aktivnosti, koja je moderan na\u010din \u017eivota, mi smo u velikom problemu, kada je gojaznost u porastu, posebno u zemljama u razvoju, kao \u0161to je Crna Gora, koja ne preduzima sveobuhvatne akcije koje bi mogle da zaustave taj trend rasta. Mnoge zemlje koje su se pozabavile ovim problemom su uspjele u tome. Ali, zato je potrebna ogromna volja \u010ditavog sistema. Nije odgovoran samo pojedinac, ve\u0107 je potrebna transformacija sistema u neko zdravije okru\u017eenje” objasnila je Kujund\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Brojne su direktne i indirektne posljedice na zdravlje, koje izaziva gojaznost. Gojaznost je va\u017ean rani patofiziolo\u0161ki mehanizam za pojavu hroni\u010dnih nezaraznih bolesti, kazao je predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju, prof. dr Neboj\u0161a Kavari\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Od 30 odsto do 50 odsto gojazne djece ima neku formu metaboli\u010dkog sindroma: abdomenu gojaznost, hipertenziju, dislipidemuju, insulinsku rezistenciju…. Pa, za posljedicu imate i hormonalne poreme\u0107aje, pa dugoro\u010dno ve\u0107i procenat malignih oboljenja, psihi\u010dke probleme, manjak motivacije… Ono \u0161to je bizarno, jeste pojava sarkopenije kod djece (ozbiljan pojam u kojem se pojavljuje redukcija mi\u0161i\u0107ne mase kod starijih od 60 godina) , koja je bila imanentna do prije desetak godina. Imate gojaznu djecu, sa vi\u0161kom od 30 kilograma,koja su potrhanjena. Mi\u0161i\u0107na masa im je svedena na minimum. Nekada\u0161nje dijete je imalo 10 do 14 hiljada koraka dnevno, sada su se pojavili podaci da djeca (naro\u010dito \u0161kolska generacija i adolescenti) \u010dim se dohvate kompjutera i ekrana, da se broj koraka sveo na nekoliko hiljada, \u010dak i ispod hiljadu, u zavisnosti od zemlje do zemlje. Gojaznost kod djece stvara \u010ditav niz oboljenja, koja su vode\u0107e ubice u svijetu” zabrinut je Kavari\u0107.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Roditelji ne treba djecu da pu\u0161taju u \u0161kolu bez doru\u010dka, apeluje Kujund\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n
“Sa obzirom na to da u \u0161kolama nemamo u\u017einu koja je adekvatna za djecu, gubi se ritam obroka. Izbor namirnica je takav da djeca mnogo konzumiraju: zasla\u0111ene napitke, gazirane i negazirane sokove, energetska pi\u0107a, slatki\u0161e, grickalice… Kada se izgubi ritam, onda vi imate grickanje izme\u0111u obroka, neadekvatnih u\u017eina. Mi smo 2022. radili istra\u017eivanje za djecu do pet godina: oko 50% djece ima minimalno raznovrsnu ishranu, \u0161to zna\u010di da zadovoljavaju onih osam grupa namirnica koje je potrebno uzeti u toku dana. A istra\u017eivanje za djecu od sedam godina je pokazalo da samo 30% djece ispuni one preporuke koje se ti\u010du uzimanja vo\u0107a i povr\u0107a svakodnevno (a da ne govorimo o tome da bi povr\u0107e trebalo da se uzima i nekoliko puta u toku dana)” kazala je Kujund\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Posebna bi pri\u010da bila kako su djeca pripremljena u najranijoj dobi-dojenjem, nagla\u0161ava Kavari\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Vrlo lo\u0161a osnova. Dojenje je u Crnoj Gori, kao i gojaznost, rak rana razvoja djece. U sjevernom dijelu Evrope imate izvanredne rezultate: imate pripremljenu djecu sa prirodnom ishranom do godinu dana. A, kada je rije\u010d o prodavnicama, to su one namirnice na koje prve nai\u0111ete, kad u\u0111ete, istaknute. Na tim namirnicama treba staviti znak upozorenja-opasno. Ali, toga, na\u017ealost nema. Ako se gojazno\u0161\u0107u bude bavilo samo zdravstvo i odre\u0111ene struke, centri i slu\u017ebe, ne\u0107emo imati uspjeh, naprotiv, za 20 godina bi\u0107emo nacija nezdrave djece. Naro\u010dito na ovako malu popoulaciju. Godi\u0161nja kohorta novoro\u0111enih ovdje je \u0161est do sedam hiljada, a to je jako malo” kazao je Kavari\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u010cetvrtog marta, na Svjetski dan gojaznosti organizovan je okrugli sto na koje su pozvani predstavnici ministarstava, Glavnog grada, NVO sektora i nijesu se svi odazvali, \u0161to je bilo za\u010du\u0111uju\u0107e, isti\u010de Kujund\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Eto, to je pokazatelj kolika je volja da se o ovom problemu pri\u010da. Sa druge strane, veliku ulogu imaju vrti\u0107i i \u0161kole, posebno pred\u0161kolske ustanove. Posebno kada govorimo o korekciji nekih navika u ishrani, kada su djeca u pitanju, ukoliko roditelji nijesu odigrali svoju ulogu onako kako bi trebalo. Tamo djeca provode dosta vremena, imaju priliku da se hrane zdravo. Pohvaljujem pred\u0161kolske ustanove sa teritorije Podgorice. Zaista se trude i sjajno sara\u0111uju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore. Imaju normative i smjernice kojih se pridr\u017eavaju i voljni su da naprave velike korake. Naravno, bude tu otpora, da djeca ne\u0107e da jedu integralno, a to je sve iz ku\u0107e. A kada je \u0161kola u pitanju, to je zabrinjavaju\u0107e. Nikakvu \u0161kolsku u\u017einu nemamo. Nemamo ograni\u010denja kada su u pitanju prodavnice brze hrane u okolini \u0161kole, prodavnice u samom okru\u017eenju \u0161kole, pa tu mogu da uzmu svu neadekvatnu i nezdravu hranu” poja\u0161njava Kujund\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Porodica i porodi\u010dne navike su klju\u010dne za ovaj problem. Roditelji moraju, kao i za sve, biti uzor svojoj djeci, poru\u010dio je Kavari\u0107. <\/p>\n\n\n\n
“U \u0161kole se mo\u017ee uvesti jedan \u010das zdrave ishrane i omogu\u0107iti radionice gdje \u010be djeca da prave zdravu hranu, da vide kako to izgleda. Morate ih zainteresovati. Ne mo\u017eete nikome sa visine i neke bine re\u0107i: “jedite, ne jedite”, to je komplikovan proces. Da bi istina i promocija stigla do gra\u0111ana, mora biti upakovana pitko, razumljivo, prihvatljivo i u trendu” zaklju\u010dio je Kavari\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vi\u0161e od 50 odsto gra\u0111ana ima vi\u0161ak kilograma, a alarmantnih 40 odsto djece je prekomjerno uhranjeno i gojazno, podaci su IJZCG.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":996902,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[11557,2852,1629,1630],"naslovna":[],"class_list":["post-996901","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-gojaznost","tag-ijz","tag-ishrana","tag-zdravlje"],"acf":[],"yoast_head":"\n