<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Milan \u0160\u0107eki\u0107 vjeruje da se radi o stanju koje traje, i to jo\u0161 od svjetske ekonomske krize 1979.<\/p>\n\n\n\n
\u201cS produbljivanjem ekonomske krize, ide i politi\u010dka koja je pogodno tlo za manipulaciju\u201d, ka\u017ee on i tvrdi da je revizionizam eskalirao 90-ih godina i da se ne mo\u017ee zaustaviti. Naprotiv, dodaje \u0160\u0107eki\u0107, \u201c\u010dini se da ga odre\u0111eni centri mo\u0107i forsiraju, prote\u017eiraju ga mediji i u takvom dru\u0161tvu kakvo je crnogorsko, mi nemamo mehanizme da to zaustavimo.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Stefan \u0110uki\u0107 smatra da se radi o akutnom stanju, \u201czato \u0161to ljudi kada ka\u017eu revizionizam pomisle na Drugi svjetski rat, na odre\u0111enu vrstu abolicije saradnika okupatora\u201d, ali nagla\u0161ava da nije samo to revizionizam, navode\u0107i primjere \u201cprelamanja\u201d istine o ne\u010demu \u010demu svjedo\u010dimo svi i koji ukazuju kako je tek lako revidirati stavove mnogo godina unazad.<\/p>\n\n\n\n
Branko Baleti\u0107 tvrdi da svjedo\u010dimo \u201cpuzaju\u0107em revizionizmu i to ne onom kojim se \u017eeli promjena odnosa prema nekom doga\u0111aju ili nekom periodu, nego se radi o sitnim podmetanjima, nekim gotovo neva\u017enim detaljima ili li\u010dnom iskustvu pojedinca kojim oni \u017eele da promijene generalni stav nau\u010dno utvr\u0111en”. Taj puzaju\u0107i revizionizam na uzburkanoj politi\u010dkoj sceni prepoznaje \u010dak i kroz pojedine namjere da se u\u010dini ne\u0161to pozitivno, kao npr. inicijativu da se ispravi istorijska nepravda prema Golom otoku i utvrdi istina.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSvako normalan bi rekao da za sve iza kojih ne stoji sudska presuda i koji su mu\u010deni, tu stvar treba ra\u0161\u010distii do kraja, ali o tome mo\u017eete govoriti samo ako znate sve istorisjke \u010dinjenice o \u010ditavom fenomenu Inforbiroa\u201d, poja\u0161njava on.<\/p>\n\n\n\n
Elizabeta Mrnja\u010devi\u0107 je skrenula pa\u017enju na razliku izme\u0111u nau\u010dnog i nenau\u010dnog revizionizma koji po\u010diva na falsifikovanju.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNegativni istorijski revizionizam je u Crnoj Gori unificiran. Imali smo tri decenije revizionizma o ulozi Crne Gore u ratovima 90-ih. Gradili smo dr\u017eavni narativ da Crna Gora nije u\u010destvovala u ratovima 90-ih. Nakon promjene vlasti, od 2020. imamo neki novi istorijski revizionizam koji je uvezen iz Srbije\u201d, kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje da li primjeri revizionizma imaju isti rukopis i da li se on prepoznaje, \u0160\u0107eki\u0107 ka\u017ee da ga jasno prepoznaje, \u010dak i kada se sofisticarno plasira, jer je istori\u010dar, ukazuju\u0107i i da se revizionisti\u010dki sadr\u017eaju sada mnogo vi\u0161e plasiraju preko dru\u0161tvenih mre\u017ea i to sa zna\u010dajnim uticajem, a da je obrazovni sistem nemo\u0107an da to zaustavi.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAko vam npr. TikTok objavi sliku ratnog zlo\u010dinca, recimo \u010detnika s muslimanima iz Bosne, treba da donesete zaklju\u010dak da je \u010detni\u010dka politika bila afirmativna prema muslimanskom stanovni\u0161tvu, dok s druge strane, kada ih prika\u017eete s njema\u010dkim oficirama i okupacionima organima vlasti, onda je to udba\u0161ka podmeta\u010dina”, navodi on.<\/p>\n\n\n\n
Baleti\u0107 je mi\u0161ljenja da nije uvijek lako prepoznati revizionizam i njegove \u201efinese\u201c primijetiti. Navodi primjer istori\u010dara koji je govore\u0107i o bici za Beograd rekao da su partizani \u201ezauzeli\u201c Beograd. \u201eTa rije\u010d \u2013 zauzeli – ukazuje na jedan potpuno druga\u010diji kontekst\u201c, obja\u0161njava on.<\/p>\n\n\n\n
\u0110uki\u0107 poja\u0161njava da se neka pri\u010da lako \u201czakotrlja\u201d i odvede do suprotnog smjera. \u201eNa primjer, pri\u010da po\u010dne od toga da su partizani po\u010dinili neki zlo\u010din, a do\u0111e do toga da su kolaboracionisti bili dobri momci. Po\u010dinje se od ne\u010dega o \u010demu se nije dovoljno govorilo i do\u0111ete do onoga \u0161to je zapravo Va\u0161 cilj\u201d, precizira on.<\/p>\n\n\n\n
Mrnja\u010devi\u0107 cijeni da je revizionizam politi\u010dki motivisan sa namjerom da se sru\u0161e postulati na kojima po\u010diva crnogorski identitet – antifa\u0161izam i antiratni pokret. \u201cPotkopavaju se temelji sekularne antifa\u0161isti\u010dke tradicije kako bi se stvorio prostor za ideolo\u0161ke konstrukcije koje bi bile temelj te nove Crne Gore\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDru\u0161tvo koje iza sebe ima iskustvo 1918. ne smije sebi da dozvoli dana\u0161nju politi\u010dku situaciju\u201d, upozorava Baleti\u0107. \u201cOvdje je vrlo pogodno tlo za plasiranje poluistine i neshvatljivih konstrukcija bez analiti\u010dkih promi\u0161ljanja. Mi nikada nijesmo razjasnili neke stvari, pa su nam se svi logori 90-ih ponovo de\u0161avali, samo su se narodi mijenjali, s ove i one granice. Kao da ne postoji jedan diskurs koji je zasnovan na istorijskim podacima\u201c, obja\u0161njava on.<\/p>\n\n\n\n
O tezi da postoje dva nacionalizma u Crnoj Gori – efemerni crnogorski i sveprisutni srpski, \u0160\u0107eki\u0107 ka\u017ee: \u201eAko prihvatimo tezu da postoji crnogorski nacionalizam, onda je njega porodio velikosrpski nacionalizam, \u2026 jer u Crnoj Gori nemate elemenata koji defini\u0161u nacionalizam\u2026 Crna Gora bi dan danas bila srpska Sparta da nije bilo 1918. godine\u201d, decidan je on. Podsje\u0107a i da je te godine 95% stanovni\u0161tva bilo raspolo\u017eeno da se ujedini sa Srbijom, a 5% je samo htjelo da razgovara o modalitetima, tj. da Crna Goram ima neko ime u toj Jugoslaviji, i da to ne mo\u017ee da se defini\u0161e kao nacionalizam, ali i da je ta nepravda rodila percepciju o crnogorskom nacionalimu. Podvla\u010di da se \u201ezanemaraje \u010dinjenica da smo mi narod s dr\u017eavotvornim iskustvom, s dr\u017eavotvornom svije\u0161\u0107u i dr\u017eavotvornom tradicijom. Ne mo\u017eete takav narod smatrati nacionalistima i separatistima\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107aju\u0107i na doga\u0111aje koji se defini\u0161u kao \u201edoga\u0111anje naroda\u201c (Kosovo, dubrova\u010dka \u201eavantura\u201c i litije), Baleti\u0107 ka\u017ee da je \u201eta\u010dno da su ti nacionalisti\u010dki i histeri\u010dni pokreti do\u0161li spolja, ali to smo uradili mi – Crnogorci. Bez obzira \u0161to je to bio dio velikosrpskog ncionalizma, mi smo izvo\u0111a\u010di radova. Kad god je Crna Gora, kao brane\u0107i sebe, izlazila u raznim periodima izvan teritorije, to se uvijek zavr\u0161avalo katastrofom. To se isto mo\u017ee tuma\u010diti, naro\u010dito iz ugla ugro\u017eenih, kao dio crnogorskog nacionalizma\u201c. \u0160\u0107eki\u0107, me\u0111utim, tvrdi da mi nijesmo na Dubrovnik oti\u0161li kao crnogorski nacionalisti i ka\u017ee da su ti isti nacioanalisti klicali \u201esa Lov\u0107ena vila kli\u010de, oprosti nam Dubrovni\u010de\u201c. Baleti\u0107 je pojasnio da je govorio o tome kako spoljni svijet vidi nas i kako taj spoljni svijet mo\u017ee da govori i o crnogorskom nacionalisti\u010dkom pokretu.<\/p>\n\n\n\n
\u0160\u0107eki\u0107 i \u0110uki\u0107 su na poziciji da se ne mogu porediti crnogorski i srpski nacionalizam, kao ni jedan nacionalizam na svijetu, kako podvla\u010di \u0110uki\u0107 podsje\u0107aju\u0107i na vrijeme kada se pojavila ta teza u crnogorskm dru\u0161tvu. \u201eTo se dogodilo 2019 \u2013 2020. godine kada su predsjednik dr\u017eave, a i njegova partija bila definisana kao su\u0161tinski nacionaisti\u010dka partija\u201c, rekao je. \u201eMi nacionalizam percipiramo kao ne\u0161to su\u0161tinski lo\u0161e, pa ljudi izbjegavaju da priznaju da su nacionalisti ili da nose neke nacionalisti\u010dke tendencije, jer imamo problem s nedefinisanjem gra\u0111anskog\u201c, ukazuje \u0110uki\u0107. On tvrdi i da \u201egra\u0111anski identitet ne mo\u017ee sebe da defini\u0161e onim \u0161to jeste, ve\u0107 vi\u0161e onim \u0161to nije i to je neuspjeh dru\u0161tva u cjelini\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje \u0161ta radi gra\u0111ansko dru\u0161tvo i kako institucije reaguju na brojne reakcije povodom primjera istorijskog revizionizma, Mrnja\u010devi\u0107 je ocijenila da su institucije zakazale u izgradnji svijest gra\u0111ana o na\u010delima i svemu onome na \u010demu se zasniva na\u0161 identitet. \u201eInstuticije nijesu stvorile ni odbrambeni mehanizam protiv anomalija kao \u0161to je istorijski revizionizam.\u201c Podsjetila je na primjer obra\u0107anja HRA i partnerskih NVO Ministarstvu kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u Pljevljima koje dobijaju imena u\u010desnika ratova 90ih, a \u0161to bi trebalo da prati prethodna saglasnost Ministarstva.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOp\u0161tina Pljevlja smatra da ta saglasnost nije potrebna, a od Ministarstva kulture i medija jo\u0161 nema odgovora. Tako\u0111e, mi ve\u0107 pet mjeseci ne mo\u017eemo dobiti dokumentaciju o spomeniku Amfilohiju\u201c, pojasnila je ona.<\/p>\n\n\n\n
Baleti\u0107 tvrdi da nacionalizam u Crnoj Gori kre\u0107e s vrha, iz politi\u010dkih struktura i kvazinau\u010dnih nastupa koje promovi\u0161u mediji koji ga podr\u017eavaju. On ukazuje i na \u010dinjenicu da na \u201eliniji op\u0161tina sa sjevera\u201c, gra\u0111ani kao da ne znaju u kojoj dr\u017eavi \u017eive, jer tamo stoji zastava druge dr\u017eave, a nema intervencije Vlade da to suspenduje.<\/p>\n\n\n\n
O promjenama ud\u017ebenika istorije kao posljedici politi\u010dkih pritisaka, \u0160\u0107eki\u0107 ka\u017ee da svaka vlast \u017eeli ud\u017ebenike istorije po svojoj mjeri, pa \u0107e vjerovatno i nova vlast \u017eeljeti da uradi isto. Ipak, izra\u017eava skepticizam da obrazovni sistem mo\u017ee da nametne obrazac da svi jednako mislimo.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa\u0161a djeca ne u\u010de o ratovima 90-ih i raspadu Jugoslavije\u201c, rekla je Mrnja\u010devi\u0107, sa \u010dime se \u0160\u0107eki\u0107 nije saglasio. \u201eU\u010de, rekla je ona, ali ne u\u010de o ulozi Crne Gore u tim ratovima. Bitno je da u\u010de o \u010dinjenicama, a u na\u0161im ud\u017ebenicima npr. ne pi\u0161e da je bio genocid u Srebrenici, i tu imamo problem s djecom, jer politi\u010dari relativizuju taj doga\u0111aj,\u201c naglasila je ona.<\/p>\n\n\n\n
\u0110uki\u0107 misli da nam je obrazovanju potreban \u201ena\u010din kako da se upotrebljavaju dostupne informacije, a sve drugo je sekundarno”.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ove godine se navr\u0161ava 80 godina od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, a sve \u010de\u0161\u0107e svjedo\u010dimo brojnim primjerima reinterpretacije doga\u0111aja i omalova\u017eavanja tekovina NOB-a, dok energi\u010dnija i sistemati\u010dnija reakcija institucija na pojave nenau\u010dnog revizionizma izostaje, zaklju\u010dak je razgovora koji je u novoj emisiji Gra\u0111anski ugao Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) vodila Zvezdana Kova\u010d, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, sa rediteljem Brankom Baleti\u0107em, istori\u010darem Milanom \u0160\u0107eki\u0107em, politikolo\u0161kinjom iz Akcije za ljudska prava (HRA) Elizabetom Mrnja\u010devi\u0107 i analiti\u010darem Stefanom \u0110uki\u0107em.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":997397,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[29392,596,29393,16801],"naslovna":[],"class_list":["post-997396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-branko-baletic","tag-cgo","tag-milan-scekic","tag-stefan-djukic"],"acf":[],"yoast_head":"\n