\u201eIzvoz ovih ma\u0161ina nije mogla da izvede jedna osoba. To je moralo biti organizovano i u tom lancu su morali da se nalaze vlasnici privatizovanih kompanija, zatim neka resorna ministarstva koja su dala dozvolu i procjenitelji koji su navodno utvrdili da su ma\u0161ine neupotrebljive\u201c \u2013 kazao je jedan od biv\u0161ih sindikalaca Portalu RTCG.<\/p>\n\n\n\n
On postavlja pitanje kako su, na primjer, iznesene papir ma\u0161ine iz fabrike papira u Beranama koje su bile veli\u010dine lokomotive.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePosebno pitanje je kako su tolike ma\u0161ine izvezene neopa\u017eeno i neprimjetno, daleko od o\u010diju javnosti, a danas uspje\u0161no rade u inostranstvu. Evo pogleajte neke rijetke sa\u010duvane fotografije papira ma\u0161ina iz beranske fabrike papira. Li\u010di li vam to na \u010da\u010dkalicu? Zamislite koliko \u0161lepera je bilo potrebno da se to sve utovari i iznese preko granice. Kako to nikom nije zaparalo o\u010di\u201c \u2013 pita ovaj biv\u0161i radnik. Oni vjeruju da je u svim tim slu\u010dajevima iskori\u0161ten istovjetan i dobro smi\u0161ljen mehanizam prevare.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNepoznatom kupcu iz Turske prodate su obje vrijedne papir ma\u0161ine. Postojala je i tre\u0107a, i ne znamo \u0161ta je sa njom bilo. Razmontirane su do posljednjeg \u0161rafa i izvu\u010dene iz fabri\u010dkih hala, gdje su stajale skoro \u0161est deceniija decenija. Mi sumnjamo i vjerujemo, \u010dak smo ubije\u0111eni, da je mehanizaam bio takav u svim slu\u010dajevima. Zatim su prijavljene kao staro gvo\u017e\u0111e, neko je to aminovao, a onda su na taj na\u010din izvezene bez problema iz na\u0161e dr\u017eave uz minimalne da\u017ebine\u201c \u2013 pri\u010daju radnici.<\/p>\n\n\n\n
Prema njihovim rije\u010dima ma\u0161ine su potom ponovo sklopljeno tamo gdje su skupo prodate, tamo sastavljane \u0161raf po \u0161raf,\u00a0 i nastavile uspje\u0161no da rade, a dr\u017eava je bila ta koja je dozvolila da se sve te ma\u0161ine iznesu iz\u00a0 Crne Gore.\u00a0Portal RTCG je ranije pisao o tome kako na \u010ditavom sjeveru dr\u017eave, obnavljanje fabri\u010dke, odnosno industrijske i robne proizvodnje, \u010dak i da za tako ne\u0161to postoji politi\u010dka volja i da ima investicija, nije mogu\u0107e, jer nijedna fabrika nije sa\u010duvana.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZa razliku od susjednih dr\u017eava, gdje su fabrike odlazile u ste\u010daj ali su sa\u010duvane, i sada se obnavlja proizvodnja, kod nas su sve privatizovane i oplja\u010dkane\u201c \u2013 ka\u017eu biv\u0161i sindikalni lideri. Oni smatraju da je to \u201egotova i nepopravljiva stvar\u201c, ali da bi zbog pravde bilo zanimljivo tim tragom vidjeti i istra\u017eiti ko je sve u tome u\u010destvovao. U Beranama su takvu sudbinu do\u017eivjele sve fabrike, ma\u0111u njima i nekada\u0161nja fabrika za protektiranje guma koja je privatizovana 2003. godine. Nedugo potom svi radnici su upu\u0107eni na biro rada, a iz fabrike je po\u010delo da se iznosi sve \u0161to je vrijedno. <\/p>\n\n\n\n
\u201eIzvla\u010deni su \u010dak i bakarni kablovi iz zidova i prodavani kao stari materijal. Od trafostanice u krugu fabrike, koja je bila na\u0161e vlasni\u0161tvo, svojevremeno postavljene i projektovane za jo\u0161 nekoliko pogona, ostala je samo cigla. Iz hale nije odne\u0161ena jedino presa te\u0161ka pet tona. Vjerovatno nijesu mogli da joj pri\u0111u i da je podignu, ina\u010de bi i ona zavr\u0161ila u starom gvo\u017e\u0111u. Nestali su svi rezervni djelovi i tri tone aluminijuma\u201c \u2013 prisje\u0107aju se danas neki od radnika. Nije bez zna\u010daja \u010dinjenica da se\u00a0sve to de\u0161avalo u trenutku dok je postojala sudska zabrana otu\u0111ivanja imovine, zbog postupka koji su radnici poveli i dobili, potra\u017euju\u0107i na ime plata oko 220 hiljada eura.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSve institucije su znale da se to radi i niko nije ni\u0161ta preduzeo da sprije\u010di plja\u010dkanje. Nosilo se i danju i no\u0107u. O\u010digledno da je taj koji je to radio imao debelu za\u0161titu\u201c \u2013 podsje\u0107aju nekada\u0161nji radnici.<\/p>\n\n\n\n
\u201eEuroturist GMBH\u201c, na \u010dijem \u010delu je zvani\u010dno bio Borislav Dvor\u017eak iz Berana, i Monte-adria slovena\u010dkog berzanskog me\u0161etara Damjana Hoste, kupili su ve\u0107inski paket akcija \u201eGumiga\u201c za jedva trideset hiljada eura, iako je njena nominalna vrijednost bila preko milion. I biv\u0161i radnici nakada\u0161nje fabrike za preradu ko\u017ee \u201ePolimka\u201c podnijeli su vi\u0161e krivi\u010dnih prijava tragaju\u0107i za ma\u0161inama i opremom i preispituju\u0107i privatizaciju.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
U trenutku kada je fabrika prodata za simboli\u010dnih hiljadu eura, samo dvije glavne ma\u0161ine za preradu ko\u017ee koje su ostale u halama, kako radnici tvrde, bile su vrijedne dva miliona, dok je u magacinu bilo milion eura robe na zalihama. Nekada\u0161nji radnici tvrde da znaju gdje su ma\u0161ine oti\u0161le, i tra\u017ee da se preispita postupak njihove prodaje. U izvje\u0161taju o privatizaciji kroz ste\u010daj nosilaca privrede u Beranama, koji je Mre\u017ea za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila jo\u0161 prije vi\u0161e godina, obja\u0161njeno je da su fabrika papira Beranka i ciglana Rude\u0161, dovedene namjerno do propasti, te da je uz pomo\u0107 dr\u017eavnih institucija ljudima koji su ih privatizovali dozvoljeno da se obogate na \u0161tetu nekada vode\u0107ih preduze\u0107a u ovom gradu. U tom dokumentu je isticano da novim vlasnicima obnavljanje proizvodnje od samog po\u010detka nije bilo u planu, te da su djelove imovine prodali i unov\u010dili dok su na ostatak stavili hipoteke za kredite koje ne vra\u0107aju.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa taj na\u010din novim vlasnicima se ne samo vratio ukupni iznos kupoprodajne cijene ve\u0107 i milionska dobit \u0161to je kompanije dovelo do poptunog uni\u0161tenja\u201c \u2013 navedeno je u izvje\u0161taju MANS-a koji je odavno objavljen.Nekada\u0161nji sindikalni lideri podsje\u0107aju da je samo u Beranama bilo zaposleno deset hiljada radnika u industriji, koliko otprilike, ako ne i vi\u0161e, i u Bijelom Polju. Ro\u017eaje koje je imalo jaku industriju i veliki broj radnika, danas je grad socijale. \u010cak su malene varo\u0161i imale fabri\u010dka postrojenja, kao \u0161to je bio \u201eTiteks\u201c u Mirini i Gusinju.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTo nisu bile privatizacije ve\u0107 obi\u010dne prodaje fabrika trgovcima koji nisu imali veze sa proizvodnjom. Kao rezultat, odnosno posljedicu takve politike danas imamo armiju nezaposlenih i sirotinje koja od prvog do prvog u mjesecu \u010deka po\u0161tara ili socijalu ispred banaka”, ka\u017eu biv\u0161i radnici. <\/p>\n\n\n\n
Biv\u0161i sindikalni lideri smatraju da je zrelo vrijeme da se ovaj problem aktuelizuje, jer je uni\u0161tenje privrede na sjeveru kroz proces tranzicije dovelo do sada\u0161nje situacije da je to najsiroma\u0161njiji region u zemlji iz kojeg se samo odlazi, odnosno nezaustavljive migracije.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Biv\u0161i sindikalni lideri vi\u0161e beranskih fabrika koje su uni\u0161tene u procesu tranzicije tra\u017ee da dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo ispita na\u010din na koji su ma\u0161ine iz ovih fabrika, navodno neispravne, izvezene iz Crne Gore, da bi u zemljama gdje su prodate nastavile da rade u punom kapacitetu. Oni smatraju da se radi o organizovanom kriminalu i da u svemu ima posla za Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":997971,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[427,29571,46,6048],"naslovna":[],"class_list":["post-997970","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-berane","tag-fabrike","tag-sjever","tag-tranzicija"],"acf":[],"yoast_head":"\n