<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
“Iz \u0161irokog tematskog opusa ovog posebnog tematskog broja u kojem su u\u010destvovali poznati i kompetetni autori\u00a0 izdvajamo neke od naslova. Najnoviji broj\u00a0 Komune po\u010dinje Uvodnikom prof dr Slavice Stamatovi\u0107 Vu\u010dkovi\u0107<\/em> \u00a0u kojem se\u00a0 isti\u010de da \u201e kao sna\u017ean nosilac dru\u0161tvenog identiteta arhitektura je neka vrsta >hard< memorije, zbog \u010dega i ima tako zna\u010dajnu ulogu u stvaranju i odr\u017eavanju kolektivnog sje\u0107anja jer slojevi grada i iskustva pro\u0161losti stvaraju njegov identitet-palimpsest razli\u010ditih rukopisa\u201c”, ka\u017eu u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n Uz ovaj \u201ctematski broj o arhitektnosko-graditeljskom naslje\u0111u Podgorice mr \u017deljko Rutovi\u0107<\/em> u tekstu pod nazivom \u201e\u010citati grad\u201c na primjeren na\u010din govori da \u201edanas kada se gradovi ubrzano transformi\u0161u i dobijaju futuristi\u010dke ideje i vizije, sve vi\u0161e dolazi do izra\u017eaja njihovo istorijsko arhitektoinsko naslje\u0111e kao jedinstveni govor pro\u0161losti\u201c.<\/p>\n\n\n\n “U ovom posebnom tematskom broju Komune mr Veselin Konjevi\u0107<\/em> vodi nas kroz Podgoricu kroz vjekove sa svojim tekstom pod nazivom \u201eGrad nastajao na \u0161est rijeka\u201c u kojem nagla\u0161ava da se Podgorica prvi put pominje u dokumentima Kotorskog arhiva 1326 godine, a da je ubrzano rasla\u00a0 minulih godina do\u017eivljavaju\u0107i pravi preporod naro\u010dito na polju intezivne urbanizacije i razvoju gra\u0111evinarstva. S druge strane Danilo Burzan<\/em> pi\u0161e o Duljki kao kolijevci Podgorice koja zaslu\u017euje mnogo ve\u0107u pa\u017enju, kao i urbanizaciji Podgorice gdje u tekstu pod nazivom \u201eUlice kratkog sje\u0107anja\u201c pi\u0161e da je svaka pri\u010da o ulicama Podgorice vezana za njenu urbanizaciju”, dodaju u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n Tu je i tekst sa naslovom \u201e Knjiga postojanja Podgorice\u201c o graditeljskoj ba\u0161tini Velizara Radonji\u0107a<\/em> u kojem on isti\u010de da \u201egraditeljsko naslje\u0111e i graditeljska ba\u0161tina nijesu samo artefakti, arheolo\u0161ke iskopine, stare zgrade ili mostovi, ve\u0107 da je ona i hronika na\u0161eg nastajanja i postojanja, na\u0161a istorijska \u010ditanka, knjiga postanja i najvi\u0161i sertifikat na\u0161eg identiteta\u201c.<\/p>\n\n\n\n U ovom broju Komune iz pera Marijana Ma\u0161a Milji\u0107a<\/em>,jo\u0161 jedno podsje\u0107anje na Jusova\u010du \u2013 zapu\u0161teno kameno zdanje u srcu Podgorice koje prestavlja ruglo grada, koje \u0107e, napokon, kako najavljuju iz Uprave za kapitalne projekte, Glavnog grada i Ministarstva kulture i medija, nadamo se, kona\u010dno biti rekonstruisano.<\/p>\n\n\n\n “O Podgorici kao prostoru sudara i pro\u017eimanja raznih kultura i civilizacija u tekstu sa naslovom \u201ePlodni dodir razli\u010ditih kultura\u201c pi\u0161e Abdulah Bato Abdi\u0107<\/em> i podsje\u0107a na Vezirov most kao grandiozno kameno djelo po\u00a0 kojem se Podgorica, izme\u0111u ostalog\u00a0 odavno prepoznavala, a Slobodan \u010cuki\u0107<\/em> o podgori\u010dkom manastiru Sv.\u0110or\u0111e koji nikada nije za\u017eivio, ali je kao dokaz za izgradnju tog manastira\u00a0 ostao pe\u010dat iz 1408.godine kao jedini svjedok, dok Ivan<\/em> Kern pi\u0161e o zaboravljenom nekada velelepnom anti\u010dkom mostu na mora\u010di, jednom od najljep\u0161ih mostova koje su ovi krajevi vidjeli i koji je ostao sakriven u vremenu i prostoru.<\/p>\n\n\n\n O graditeljskom naslje\u0111u Stare varo\u0161i i Dra\u010da pi\u0161e arhitektica mr Jovana Radevi\u0107<\/em> koja u u tekstu pod nazivom \u201eOd recikla\u017ee materijala do recikala\u017ee ideja \u201e isti\u010de da \u201ezidine Stare varo\u0161i i Dra\u010da \u010duvaju brojne lekcije iz istorije Podgorice, ali nas tako\u0111e, dosta toga mogu nau\u010diti i o na\u010dinu gradnje\u201c, dok dr Goran Sekulovi\u0107<\/em> u tekstu sa naslovom \u201eArhitektura nije naselje ili grad, ve\u0107 ideja prostora\u201c napominje da kada se govori o korjenima i pionirima podgori\u010dkog svaremenog graditeljstva i arhitektonskog rukopisa, nu\u017eno se mora imati u vidu vrijeme nakon Drugog svjetskog rata\u201c.<\/p>\n\n\n\n Iz ugla Zlatka Vujoti\u0107a<\/em>, neprevazi\u0111enog majstora i obnovitelja starih kamenih gra\u0111evina, Komuna u ovom posebnom tematskom broju objavljuje tekst sa naslovom \u201eJezgra Podgorice moraju ostati autenti\u010dna \u201e gdje konstatuje da Mirkova i Stara varo\u0161 ubrzano nestaje pod naletom betona\u201c, a u ovom broju publikovan je i svojevremeni tekst Pavla Rovinjskog o starim podgori\u010dkim ku\u0107ama.<\/p>\n\n\n\n O arhelogiji Podgorice-zakonodavnom i institucionalnom okviru pi\u0161e dr Petra Zdravkovi\u0107<\/em>, koja kao direktorica Uprave za za\u0161titu kulturnih dobara pi\u0161e da Podgorica obiluje arheolo\u0161kim lokalitetima \u0161irokog hronolo\u0161kog opsega, od praistorije do savremenog doba.<\/p>\n\n\n\n U tekstu sa naslovom \u201e Prvi stambeni objekti s kraja XV vijeka\u201c dr Igbala \u0160abovi\u0107 Kerovi\u0107<\/em> isti\u010de da je Podgorica od osnivanja i nakon 1878.godine, pa sve do sredine XX vijeka predstavljala organski jedinstvenu cjelinu \u010diji se urbani rast , u odnosu na naslji\u0111enu urbanu strukturu, nakon 1878 godine vezuje za formiranje nove Mirkove varo\u0161i, a transformacije za kasniji period, vrijeme dono\u0161enja i implementaciju prvih regulacionih planova tokom druge polovine XX vijeka.<\/p>\n\n\n\n U ovom posebnom tematskom broju, Komun@ ekskluzivno publikuje tekstove dvoje crnogorskih mladih arhitekata koji su bili stipendisti Evropske unije u projektu BalkanStoryMap koji se odnosio na arhitektonsko naslje\u0111e druge polovine XX vijeka u cilju o\u010duvanja kulturno-istorijskog i arhitektonskoh zna\u010daja uz uvodnik dr Milice Vujo\u0161evi\u0107<\/em>, iz NVO Kana\/ko ako ne arhitekt \/ kao rukovoditeljke tog projekta i prof dr Slavice Vu\u010dkovi\u0107 Stamatovi\u0107 kao njihove mentorke u radionici Housing +. Tako je publikovan tekst Selme Buli\u0107<\/em> o rezidencijalnom kompleku Malo brdo kao posljednjem kriku socialisti\u010dkog ideala stanovanja i mr Danila Bulatovi\u0107a<\/em>, doktoranta na Univezitetu Politehnike u Torinu koji je napisao tekst sa naslovom \u201eArhitektura kao reprezentacija nekada\u0161nje elite\u201c koji se odnosi na stambenu zgradu za izvr\u0161ne organe SR CG u Beogradskoj ulici u Podgorici.<\/p>\n\n\n\n U tekstu \u201eNostalgija za budu\u0107nost\u201c mr Aleksandar A\u0161anin<\/em>, arhitekta, pi\u0161e o Podgorici ju\u010de, danas i sjutra u kojem isti\u010de \u201e da je dana\u0161nja Podgorica asambla\u017e razli\u010ditih graditeljskih filosofija i njihovih proizvoda i grad u kojem gotovo ni\u0161ta noije sa\u010duvano u svom izvornom obliku koji mahnitom brzinom proizvodi svoj vjetrovatno najnehumaniji stratum-invensitorski cementopolis…\u201c<\/p>\n\n\n\n Komun@ i u ovom broju ne zaboravlja one koji su ostavili traga u graditeljskom \u017eivotu Podgorice i Crne Gore pa u tekstu pod naslovom \u201eArhitektura je eti\u010dki \u010din\u201c arhitektica mr Ane Dobra\u0161inovi\u0107<\/em> pi\u0161e o Svetlani Kani Radevi\u0107 i njenim projektima, ,,\u010diji projektanski nerv je uvijek bio napet sa o\u010diglednom jakom \u017eeljom da bude aktuelna dosljednja svom karakteristi\u010dnom eksperementisanju\u201c, a arhitekta Vildan Ramusovi\u0107<\/em> u tekstu pod naslovom \u201ePrvi laureat Borbine nagrade za arhitekturu\u201c podsje\u0107a na Milana Popovi\u0107a jednog od najnagra\u0111evanijih arhitekata na prostoru biv\u0161e SFRJ \u201ekoji je sav svoj radni i \u017eivotni vijek utkao u bi\u0107e Podgorice i Crne Gore, stvaraju\u0107i njen prostor.izgled i stil\u201c<\/p>\n\n\n\n Ovaj broj Komune zavr\u0161ava tekstovima o knjizi \u201e Podgorica kroz prostor i vrijeme\u201c autorke dr Igbale \u0160abovi\u0107 Kerovi\u0107 o kojoj prof dr Aleksandar \u010cilikov<\/em> isti\u010de da je to \u201ekapitalno nau\u010dni projekat i monografija koja jasno ukazuje na zna\u010daj graditeljskog naslje\u0111a u formiranju kulturnog identiteta Podgorice…\u201c i tekst \u201eHronika graditeljstva u Crnoj Gori \u201c autora Velizara Radonji\u0107a koja po dr Mileti<\/em> Bojovi\u0107u,<\/em> vanrednom \u010dlanu CANU predstavlja \u201e svojevrstan ljetopis , odnosno hroniku razvoja graditeljstva…\u201c<\/p>\n\n\n\n \u00a0I ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusovi\u0107<\/em>,\u00a0 dok je za dizajn i grafi\u010dko ure\u0111enje bio zadu\u017een Voislav Bulatovi\u0107<\/em>“, naveli su iz Komune.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Upravo je iz \u0161tampe iza\u0161ao 51 .broj Komune na pove\u0107anom broju stranica ( 32) sa bogatim programskim sadr\u017eajem o arhitektonsko-graditeljskom naslje\u0111u Podgorice i\u00a0 dijelom onih koji su ostavili traga u graditeljskom \u017eivotu Podgorice i Crne Gore i ve\u0107 se nalazi na svim prodajnim mjestima i kioscima za \u0161tampu u svim crnogorskim gradovima, navode u saop\u0161tenju.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":963045,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[3155,3988],"naslovna":[],"class_list":["post-998004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-casopis-2","tag-komuna"],"acf":[],"yoast_head":"\n