Vukšić tvrdi da su u bezbjednosnom sektoru napravljeni brojni kompromisi koji nisu išli u korist tog sektora i države.
“Prvi kompromis koji je napravljen je još u 42. Vladi – prilikom izbora direktora Uprave policije Zorana Brđanina, gdje sam bio svjedok cijele situacije. Znao sam za kontakte Brđanina i Milovića. Nije sporno da postoje određeni kontakti, ali je i pitanje koja je vrsta tog kontakta i da li postoji bilo kakav uticaj na direktora UP. To je bio period punog entuzijazma i svi smo besprekorno ušli u tu priču, a onda imamo situaciju kada sam imao informaciju za direktnu komunikaciju Brđanina i Milovića, a to je bilo prije izbora Brđanina za direktora policije”, kazao je Vukšić.
“Abazović prijetio rušenjem Vlade zbog Brđanina”
Navodi da je to saopštio tadašnjem predsjedniku Vlade Zdravku Krivokapiću i koordinatoru za bezbjednost, Dritanu Abazoviću, što je premijer prihvatio i “kategorično držao stav da ne treba Brđanin da bude izabran za direktora UP”.
“Abazović je bukvalno zaprijetio rušenjem 42. Vlade ako Brđanin ne bude bio izabran za direktora UP. To je bila ta prekretnica i raskršće, odnosno šta je trebalo uraditi”, istakao je Vukšić.
Kompromis je, kako kaže, pravila i 43. Vlada – kada je bila podrška DPS-a manjinskoj vladi premijera Dritana Abazovića.
“Lično sam gledao spisak zahtjeva DPS-a, koje je trebalo ispuniti da bi dobili podršku. Pod broj jedan su bile reforme u ANB-u, odnosno praktično moja smjena. To je naredni kompromis koji je trebalo da se napravi radi podrške 43. Vladi. Nakon toga imate kompromis – izbor novog direktora Uprave policije, kada premijer Spajić nije htio da prihvati predlog ministra unutrašnjih poslova za izbor Lazara Šćepanović. U tom trenutku imamo ogromno gubljenje vremena, a onda vjerovatno pravljenje kompromisa gdje Brđanin napušta to mjesto i dolazi za savjetnika direktora ANB-a. Danas imamo i četvrti kompromis, a što je moje mišljenje, kada vlada narativ da su Demokrate odgovorne za cijeli bezbjednosni sektor, a to sigurno nije tačno, bez obzira na poziciju Bečića. Imamo ANB gdje nema apsolutno niko iz Vlade ni mogućnosti uticaja i siguran sam da ne postoji zadovoljstvo u tom pravcu, kako radom pojedinaca tako i kadriranjem koje dolaze ko zna sa koje strane. Postavlja se pitanje da li je pravilno praviti kompromis i to ne iznositi u javnost”, kazao je Vukšić.
“Provjeriti ko je u ANB-u radio bezbjednosnu procjenu Spičanovića”
Komentarišući komunikaciju Spičanovića i Mijajlovića, gdje se iznose tajni podaci ANB-a i skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu iz “gluve” sobe, što je, kako navodi, par ekselans odavanja tajnih podataka, navodi da se postavlja pitanje ko je radio bezbjednosnu provjeru Spičanovića prije nego što je postavljen na poziciju broj 2 u ANB-u, te da je i to potrebno provjeriti.
Smatra da je skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu trebalo da zakaže hitnu sjednicu i ispitaju sve okolnosti.
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Budva domaćin Evropskog pub kviza, još jedan dan za prijavu
Udes u Zeti, povrijeđeni transportovani u Klinički centar
“Ovo nije pitanje zaposlenja, već dva ključna pitanja – ko su lica koja su učestvovala u bezbjednosnoj provjeri Spičanovića i ko je dao pozitivno mišljenje. Ako ista lica mogu za dan, dva ili tri da daju dozvolu Spičanoviću za pristup tajnim podacima, a dokaže se sve ovo za njega, pitamo se koji su motivi i razlozi tih lica. Moguća su samo dva scenarija. Prvi je kriminalni, kada znate da neko nema i ne može da dobije dozvolu za pristup tajnim podacima, jer po prirodi posla to treba da znate, ali uprkos tome to uradite i date pozitivno mišljenje, zato što je to neko rekao, naredio ili su to sami uradili, jer ne znate da radite posao i niste imali te informacije. U obje varijante vi ste diskvalifikovani i ne možete da radite taj posao”, istakao je Vukšić.
Dodaje da skupštinski odbor mora da zanimaju sve te informacije, a što nije bio slučaj.
Vukšić je posebno izdvojio slučaj bivšeg predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, navodeći da je njen slučaj posebno interesantan.
“Kada je uhapšena rekla je da ona zna mnogo prljavih stvari o određenim sudijama i to sam shvatio kao upozrenje kao “ako ja potonem onda tonete svi”. Zbog toga apsolutno ne možete očekivati od takvih ljudi, bilo da je u pitanju tužilaštvo, sud, sektor bezbjednosti, koji su na bilo koji način involvirani, i koji imaju ahilovu petu za određenu stvar, a to znaju određene strukture koje su kompromitovane, bilo kakve rezultate”, kazao je Vukšić.
Komentarišući slučaj zastare u slučaju Telekom, Vukšić navodi da su i u tom slučaju moguća dva scenarija – da je u pitanju zloupotreba položaja ako se konkretno dokaže umišljaj tužioca koji vodi predmet i da je namjerno doprinio da nastupi zastara. Ukoliko to nije, onda je, kako ističe, nesumnjivo izvršeno krivično djelo nesavjesnog rada u službi.
“Saslušanje Duška Markovića završeno bez konkretnih i pravih pitanja”
Vukšić navodi da je Anketni odbor, saslušavajući bivšeg premijera i direktora ANB-a Duška Markovića, zaboravio da pita najosnovnija pitanja – da li je bivši urednik DAN-a Duško Jovanović bio pod mjerama tajnog nadzora, zvanično ili nezvanično, kao i da li je postojala određena dokumentacija koja je prije ubistva ukazivala da će biti izvršen napad na njega.
“Da li je nakon ubistva Jovanovića ANB radila bilo što? Da li su prikupljani dokazi i informacije o potencijalnim egzekutorima i organizatorima? Može da kaže nije, onda nijesu radili svoj posao, a ako kaže jeste – gdje je ta dokumentacija. Da li je ta dokumentacija bila prisutna u momentu kad ste napustili ANB. Onda bi pozvali narednog direktora ANB-a kako bi provjerili je li on imao uvid u tu dokumentaciju. To su sve logične i osnovne stvari i pitanja, koja su trebalo biti postavljena na pravo mjesto, a ne da se pravi politički performans i da se saslušanje završi bez ključnih pitanja koje suštinski može da da odgovor, odnosno da otvori priču i put u kom pravcu treba da se ide”, kazao je Vukšić.
“Siguran sam da u ANB-u postoje ljudi koji znaju određene informacije za Duška Jovanovića“
Smatra da postoji puno “pravih svjedoka i neposrednih očevidaca koji mogu da otvore ovu pandorinu kutiju”.
“U Agenciji za nacionalnu bezbjednost danas imate ljude koji su razotkrili mnoga nepočinstva. Zbog njihove hrabrosti i odvažnosti, iznijeli su podatke i dostavili su dokaze na osnovu kojih sam podnio prijave, a koje su procesuirane. Siguran sam da među njima postoje i lica koja znaju određene informacije vezane za Duška Jovanovića. U to sam siguran. Kako se država odnosi prema tome, vidimo i sami. Država mora da stane iza tih ljudi, odnosno političari kojima su puna usta te priče, a sjete se konkretne stvari samo na godišnjicu smrti Duška Jovanovića. Država mora da stvori preduslove i motiviše ljude da iznesu informacije koje imaju, nuđenjem novčane nagrade svakom licu koje da provjerljive informacije, kao i zaštitom tih svjedoka”, tvrdi Vukšić.
“U tužilaštvu ljudi koji nemaju interes da okončaju postupke”
On je u emisiji Kontroverza naveo da nikad nije pozvan da se izjasni povodom krivične prijave koju je podnio za nezakonito prisluškivanje novinara, opozicionara, sveštenika. Prema njegovim riječima, u vrijeme podnošenja prijave bio je svjestan da su na čelnim pozicijama i u tužilaštvu bili ljudi koji nisu imali interes, odnosno na njih se vjerovatno moglo uticati, da te postupke ne sprovode na način na koji bi trebalo.
Podsjeća da je svojevremeno podnio i krivičnu prijavu za odavanje tajnih podataka.
“Određeni mediji su konstantno iznosili određene informacije iz ANB-a i skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Ne mogu potvrditi je li tačno ili nije, ali mediji su, odnosno Pobjeda, 8. aprila 2022. godine je objavila: ‘direktor ANB-a Dejan Vukšić je na sjednici Odobra za odbranu i bezbjednost, u polemici sa poslanikom DPS-a Predragom Boškovićem, braneći se da nije ruski čovjek upozorio ovog parlamentarca da zna kuda se kreće, s kim se druži, spočitavši Boškoviću da se nalazi u lokalu koji je vlasništvo bezbjednosno-interesantne osobe. Vukšić je, kako kažu izvori Pobjede, rekao Boškoviću da je bio u lokalu Vuka Vulevića i da treba da odgovori šta je tamo radio…”. To nam govori da je potpuno normalno da sa tajne sjednice skupštinskog odbora neko dođe u medij i prenese sve što se tamo dešavalo i da se tako kreira priča. Novinari ne bi smjeli da otkrivaju svoje izvore, ali ukoliko je ugrožena nacionalna bezbjednost, novinar je dužan da kaže odakle ima određene podatke. Ne smije proći nekažnjeno iznošenje tajnih podataka”, naveo je Vukšić.
Siguran je, kako kaže, da aktuelna politička struktura neće podržati otvaranje tajnih dosijea i da se to u Crnoj Gori neće desiti, jer brojni političari ne žele da se pojedine stvari znaju.
Angelovski: Donijeti sve antikomunističke zakone, zakon o lustraciji, veting…
Advokat Nikola Angelovski smatra da se u Crnoj Gori nije dogodio 31. avgust – odnosno potpuni otklon od bivšeg režima i načina vladanja.
“Crnoj Gori treba da se donesu svi ti tzv. antikomunistički zakoni, gdje će se otvoriti tajna dosijea, donijeti zakon o lustraciji, vetingu i restituciji. Sve su to i zahtjevi naših evropskih partnera, koji svake godine podsjećaju Crnu Goru da mora da se suoči sa svim tim stvarima”, istakao je Angelovski.
Prema njegovim riječima, realno je bilo očekivati da su već donešeni svi ovi zakoni, te da je veliko pitanje da li će Crna Gora uspjeti da zatvori pregovaračka poglavlja 23 i 24 do kraja 2026. godine, poučeni primjerom Hrvatske koja je prije nego što je pristupila EU, donijela preko 800 pravosnažnih sudskih odluka i osudila preko 2.000 ljudi za djela koja su učinjena od 1990. godine.
“Crna Gora pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda ima preko 200 predmeta i trenutno nemamo nijednu pravosnažnu odluku”, kazao je Angelovski.
“ANB odgovoran za procjenu državljana koji ulaze u zemlju”
Komentarišući aktuelna dešavanja sa stranim državljanima i nemile događaje u Podgorici, Angelovski objašnjava da je Agencija za nacionalnu bezbjednost odgovorna za procjenu državljana koji ulaze u našu zemlju.
“Odgovornost za procjenu bezbjednosti lica koja dolaze ili borave u Crnoj Gori daje ANB, shodno Zakonu o strancima, a to važi i za lica koja traže azil, kao i za lica koja namjeravaju da dobiju crnogorsko državljanstvo. Sve zavisi od njihove procjene, odnosno od takve procjene zavisi status lica koje namjerava da boravi u Crnoj Gori, traži azil ili pokušava da dobije crnogorsko državljanstvo”, kazao je Angelovski.
“Ispitati kako je došlo do zastare u slučaju ‘Telekom’, mora postojati lanac odgovornosti”
Navodi da niko ne pita šta je radio vrhovni državni tužilac, kada je riječ o predmetu afere “Telekom”.
“Svake godine VDT, Vrhovni sud i Viši sud rade kontrole nižestepenih sudova. Ovdje niko ne pita kako je moguće, ako je svake godine vršena kontrola rada u tom predmetu, kako je moguće da za 20 godina niko od nadređenih tom tužiocu nije vidio, ili nije htio da vidi, da će u tom predmetu nastupiti zastara, a imajući u vidu da su čak prije 10 godina imali informaciju da je američka Komisija za hartije od vrijednosti donijela osuđujuću presudu gdje je osudila lica koja su učestvovala u korumpiranju najviših zvaničnika Crne Gore”, naveo je Angelovski.
Ističe da mora postojati lanac odgovornosti i da se mora utvrditi ko je i kako dozvolio da dođe do zastara u ovako bitnom slučaju.
“Ovo je upravo jedan od razloga zašto u crnogorsko sudstvo i tužilaštvo treba da dođu strane sudije iz država zapadne Evrope, odnosno EU, a koji su se dokazali u takvim predmetima, kao i američki tužioci i sudije. Upravo je ovo razlog zašto treba da dođu. Takav primjer postoji u BiH i na Kosovu. Postoji mogućnost, da se imenuju takva lica od strane tih država i da koriste najbolje međunarodne prakse, kako bi došlo do zakonito vođenih postupaka kao i donošenja određenih presuda, gdje će se utvrditi šta se sve dešavalo u tim postupcima. Mi smo trenutno u takvoj situaciji”, istakao je Angelovski.
Predlaže i da se u antimafija zakonu angažuju eksperti iz Italije, države koja je radila sve te stvari, te da se u tim postupcima i pred sudom koji bi bio formiran uključe njihovi tužioci i sudije.
Navodi da je na primjeru Hrvatske moguće riješiti problem zastare slučajeva pohare države od devedesetih naovamo.
“To je rađeno u Hrvatskoj i taj zakon ima osam članova. Pozivam parlamentarce da donese taj zakon. Hrvatska je to donijela na način da ne zastarijevaju krivična djela koja su učinjena tokom privatizacije i sva djela koja su proizašla iz ratnog profiterstva. Ovdje niko ne postavlja pitanje šta je sa ratnim profiterstvom. Ne znamo koliki je ratni račun Crne Gore. Određene strukture govore da Crna Gora nije riješila pitanje ratnih zločina, a baš zbog tih stvari su donešene izmjene Zakonika o krivičnom postupku, gdje svi dokazi koji su sprovedeni u Hagu, mogu se koristiti pred našim tužilaštvom”, kazao je Angelovski.
