Urednik prvih 100 brojeva, Marko Špadijer, istakao je da je stvorena sinergija časopisa i Matice crnogorske.
“Programi Matice crnogorske su uređivačka platforma Časopisa, a on je doprinio njenoj vidjivosti u javnosti. Časopis je okupio značajan crnogorski stvaralački potencijal. Pokazao je postojanost i trajnost. Četvrt vijeka nije, za naše prilike, kratak period kontinuiranog izlaženja neke periodične publikacije. Časopis „Matica“ već sada spada u ekskluzivan broj crnogorskih časopisa sa tolikim „stažom“, a tek je na kraju početka”, rekao je Špadijer.
On je zahvalio saradnicima i donatorima koji su tokom četvrt vijeka izlazili u susret redakciji čak i onda kad su materijalne prilike bile nepovoljne. Inicirao je i da se 28. janur, dan kada je 2000. godine na sjednici Upravnog odbora donesena odluka da se pokrene i imenovana Redakcija ubuduće obilježava kao dan časopisa „Matica“.
Član Savjeta „Matice“ Novica Samardžić podsjetio je na predvečerje pokretanja časopisa.
“Borba za slobodnog pojedinca i slobodni narod, duh tolerancije i otpor nasilju, preispitivanje nasljeđa i osvjetljavanje s pozicije novih saznanja i afirmisanje principa ljudskosti – bio je nesputan vidokrug za sve spremne da šire granice spoznaje, razbijaju stereotipe i iluziju o zauvijek datim rješenjima, ne povlađuju trendovima i ne gube iz vida neophodnost opreza i sumnje”, rekao je Samardžić i dodao da je Špadijer bio „najvatreniji zagovornik, pokretač i realizator časopisa“, a njegova „desna ruka i duša redakcije, sekretar, neumorni organizator svih redakcijskih poslova“ Danka Barović.
Na promociji je govorio još jedan član Savjeta časopisa, politikolog i profesor Dragutin Lalović, povjerenik Matice crnogorske za Hrvatsku, koji je istakao da časopis traži da izađete izvan granica Matice crnogorske i da ih širite, a ne samo da budete instrument njenog Programa, koliko god on bio pametan, ambiciozan i argumentovan.
“Nakon niza godina Crna Gora se nalazi u situaciji da više nema providensijalnih osoba iza kojih bi trebalo praviti sljedbe i koje su uvijek iznimno ugrožavale demokratsku bit Crne Gore, drugim riječima kolektivnu samosvijest njenih građana. Sada je to demokracija koja ovisi o samim građanima i ta demokracija vam se očigledno ne sviđa. Naravno da vam se ne sviđa. Demokracija se liječi demokracijom, a između ostalog i vrhunskim časopisima kao što je „Matica“. U demokratskom ambijentu u kome je bitka između crnogorske i srpske ideje, časopis „Matica“ ima nezamjenjivo mjesto, a u njoj je to imao i Marko Špadijer, kao i njegov nasljednik Dragan Radulović”.
Obilježavanje 25 godina časopisa „Matica“ uveličale su i predstavnice filatelističkog tima Pošte Crne Gore Aleksandra Perović i Aleksandra Božović koje su realizovale posebnu markicu i koverat prvog dana posvećenu časopisu.
“Marka je ambasador zemlje iz koje dolaze, pa se nadamo da će i ovo naše izdanje širom svijeta pronositi priču o časopisu „Matica“, rekla je Perović.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Novi urednik časopisa „Matica“ Dragan Radulović istakao je da je 25 godina i 100 brojeva kontinuiranog izlaženja časopisa podvig kojim bi mogle da se pohvale i bogatije kulture nego što je crnogorska.
“Časopis „Matica“ je učestvovao u kreiranju politike i strategije Matice crnogorske i sa toliko tekstova, saradnika iz Crne Gore i inostranstva predstavlja nešto grandiozno, značajno i što se mene tiče ovi ljudi s kojima sarađujem neće mi dozvoliti da nešto pokvarim”, rekao je Radulović.
“Imajući u vidu naš kolektivni mentalitet u Crnoj Gori, gdje se nešto uvijek relativno lako pokrene ili osnuje, a još prije razgradi ili uništi, jubilej 100. broja „Matice“ je pokazatelj da u konkretnom slučaju nije bilo amaterizma, od koncepta do realizacije, tako da ovaj časopis čini aktivnu legitimaciju u savremenom crnogorskom izdavaštvu”, rekao je Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske.
“Zahvaljujući iskustvu i predanom radu na svakom broju časopisa njegovog glavnog i odgovornog urednika Marka Špadijera, danas možemo, bez bilo kakvog prigodničarskog pristupa, objektivno saopštiti da objavljeni brojevi Matice predstavljaju vrijednu zaostavštinu u crnogorskoj kulturi i nauci, s obzirom da su između korica na toliko naslova i stranica anticipirani tokovi i projekcije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Crne Gore, mada je u bibliografiji ovog časopisa obuhvaćena i šira tematika, koja je po procjenama uredništva bila u funkciji spoznaje nepoznatih ili manje poznatih fenomena kod crnogorske čitalačke publike. To je ujedno potvrda da časopis nije samo bio usmjeren prema stručnoj nego i široj javnosti, pri čemu treba ukazati na činjenicu da se u kontinuitetu bavio sadržajima od interesa za naše iseljeništvo, prije svega, onaj dio sa prostora nekadašnje Jugoslavije, o čemu svjedoči veliki broj saradnika ovog časopisa sa pomenutog područja”, rekao je Jovović i apostrofirao da „gotovo nema ličnosti iz društvenog života Crne Gore, odnosno intelektualca koji za proteklih četvrt vijeka nije objavio članak u ovom časopisu.“
“Večerašnja promocija jubilarnog broja je istovremeno prilika da ukažem da je ovo prvi časopis u Crnoj Gori koji je započeo objavljivanje članaka kako u štampanoj tako i u elektronskoj formi na crnogorskom jeziku, prevashodno na jotovanoj verziji, što je bila intencija uprave Matice crnogorske, čim su za to stvorene pretpostavke. Takva percepcija crnogorskog jezika je, nažalost, i do danas ostala u manjini, iz razloga što se do danas iz raznih političkih i lingvističkih krugova unutar i izvan Crne Gore normiranje na jotovanoj verziji proglašava za anahronizam, pa čak i za crnogorski nacionalizam. Crnogorski jezik je danas pravna i faktička realnost, uprkos i javnim i latentnim pritiscima tzv. jezičkih čistunaca, koji iza mantre jugonostalgije, odnosno nekadašnjeg srpsko-hrvatskog jezičkog standarda, žele da crnogorskom narodu ospore temeljno ljudsko pravo, da svoj jezik nominuju i normiraju nacionalnim imenom. U ovom pogledu, Matica crnogorska nastavlja svoju misiju, da preko časopisa, kao i u ukupnoj svojoj izdavačkoj djelatnosti afirmiše i njeguje autentični iskaz crnogorskog jezika, ostavljajući mogućnost saradnicima da autonomno predlože uredništvu na kojoj od varijanti crnogorskog jezika žele da objave članak”, rekao je, između ostalog, Jovović.
Na kraju programa on je Marku Špadijeru uručio i prigodnu Plaketu uz zahvalnost za njegovu posvećenost i rad „koji zaslužuje da bude verifikovan najvišim državnim priznanjem – Trinaestojulskom nagradom.“
