Jovovićeva ideja da se ova zbirka pretoči u legat Dada Đurića u Podgorici, kao trajnoj instituciji utemeljenoj na javno-privatnom partnerstvu, otvara vrata stvaranju savremene kulturne infrastrukture u Crnoj Gori, koja bi mogla da preraste u regionalni i evropski centar umjetnosti.
Novica Jovović je za Pobjedu je potvrdio da je aktuelna vlast u Podgorici pokazala ozbiljno interesovanje za njegovu viziju legata. Prvi razgovor na ovu temu imao je početkom jula sa predsjednicom Skupštine grada Podgorice dr Jelenom Borovinić-Bojović.
– I pored toga što je ovo period godišnjih odmora, održano je više timskih sastanaka. Obrazovali smo radnu grupu koja broji 12 članova i koju čine čelni ljudi gradskih institucija čija saradnja je nezaobilazna za realizaciju ove ideje. Čelni čovjek ove radne grupe je energična predsjednica Skupštine glavnog grada. Zaključili smo da za potrebe ove ideje treba izgraditi novi objekat, definisali koji su sadržaji neophodni da bi nova institucija uspješno funkcionisala, odredili lokaciju ovog objekta i napravili jasan plan aktivnosti za naredne mjesece. Sve ovo me uvjerava da ćemo zajedničkim radom učiniti ovaj projekat uspješnim – kazao je Jovović.
U razgovoru za Pobjedu Novica Jovović govori o razlozima koji su ga vodili kroz decenije prikupljanja Dadovih djela, viziji budućeg legata, ulozi institucija i izazovima koji slijede.
POBJEDA: Vaša kolekcija obuhvata sve faze Dadovog stvaralaštva. Koji je bio Vaš lični motiv da je godinama prikupljate i sada ponudite kao osnovu za legat?
JOVOVIĆ: Još od gimnazijskih dana, mene je interesovala likovna umjetnost, a prije dvadesetak godina bio sam u prilici da kupim nekoliko Dadovih radova na papiru. Godine 1988. časopis za kulturu „Gradac“ iz Čačka posvetio je jedan broj stvaralaštvu Dada Đurića. Bili su to, uglavnom, intervjui sa Dadom. Čitanje tih intervjua bilo je za mene prelomno u smislu da sam počeo da se ozbiljnije bavim Dadovim stvaralaštvom. Shvatio sam da on nije samo slikar, nego da je riječ o jednom izuzetno obrazovanom i genijalnom čovjeku, koji na originalan način pristupa umjetnosti, literaturi i filozofiji. Prije 15 godina kupio sam na aukciji u Parizu jedan Dadov rad velikog formata (2,20m x 4,20 m) i prvi put sam tada počeo razmišljati da njegovi radovi velikog formata mogu biti dio moje kolekcije i počeo da ih kupujem. Kada se nakupio veći broj takvih radova, pomislio sam kako bi bilo dobro da ih ostavim svome narodu, gradu u kome sam rođen. Slijedeći tu ideju, potrudio sam se da napravim kolekciju koja bi bila presjek Dadovog stvaralaštva i po fazama i po vidovima njegovog stvaralaštva. Dio ove kolekcije od 110 radova bio je prezentovan početkom ove godine u Galeriji CANU.
POBJEDA: Kada je riječ o vlasništvu nad kolekcijom – da li je ideja da ona bude prodata/ustupljena Glavnom gradu ili postoji neki treći model?
JOVOVIĆ: Moja ideja je da ova kolekcija postane trajno vlasništvo nove institucije koju bih stvarao u saradnji sa Glavnim gradom, a koja bi se bavila likovnom umjetnošću i bila živa. Ako ne bi bila živa, ne bi imala smisla. Ideja je, dakle, da ovaj legat bude kombinovani model javnog (državnog) i privatnog partnerstva, u kome država obezbjeđuje odgovarajući prostor, a vlasnik umjetničke zbirke zavještava je novoj instituciji. Takav model, prema iskustvima iz svijeta, daje vjeru u sjajnu budućnost. Pretpostavka za ovu uspješnost je građenje potpuno nove zgrade, sa dobrim uslovima za prezentaciju umjetničkih djela i zdravom ekonomskom koncepcijom, utemeljenoj u svakodnevnim i životnim realnostima. Stručnjaci za ovu oblast kažu da je bitno imati u vidu, kada se gradi novi objekat, da je danas u svijetu nivo muzeologije, muzejske industrije i muzejske arhitekture vrhunski, i da je to jedno od najvažnijih područja kulturne politike i turizma.
POBJEDA: Kako zamišljate ulogu budućeg legata Dada Đurića u kulturnom životu Podgorice i Crne Gore? Da li bi to trebalo da bude klasičan muzej ili dinamičan prostor otvoren i za savremene umjetničke prakse?
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
JOVOVIĆ: Ako budemo imali sreću, legat će biti koncipiran u namjenskoj, potpuno novoj zgradi, građenoj prema specifičnim potrebama zbirke, ali i objektu koji će biti namijenjen i široj galerijskoj i edukativnoj namjeni, po najsavremenijim standardima. Takva zgrada i koncepcija omogućili bi da umjetnost Dada Đurića postane vodeći umjetnički brend Crne Gore, ali i da Crna Gora dobije još jedan koristan, reprezentativan objekat na međunarodnom nivou, savremenu višenamjensku galeriju-muzej.
POBJEDA: Koje institucije i pojedince vidite kao ključne partnere u realizaciji ovog projekta i kakva je, prema Vašem iskustvu, dosadašnja spremnost lokalnih i državnih struktura da podrže legat?
JOVOVIĆ: Prije svega vidim saradnju sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, Ministarstvom kulture i medija Crne Gore, Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore, Narodnim muzejom Crne Gore, Fakultetom likovnih umjetnosti sa Cetinja, Muzejima i galerijama grada Podgorice, ali i sa drugim ustanovama i kolekcijama u kojima se čuvaju Dadova djela. Imam u vidu i institucije i kolekcionare iz Srbije koji posjeduju značajne radove Miodraga Dada Đurića, kao i one u Francuskoj, državi u kojoj je Dado najduže živio i stvarao. Ova umreženost podrazumijeva i saradnju sa umjetnikovom porodicom i prijateljima, a ovakva vrsta saradnje dala bi mogućnost za razmjenu i pozajmice umjetničkih djela, organizaciju gostovanja i izložbi u inostranstvu i onih iz inostranstva kod nas u Crnoj Gori. Zahvalan sam CANU koja je uložila napor da se dio moje kolekcije prezentuje na pravi način. Nažalost, nemamo pouzdan podatak o posjećenosti izložbe u Galeriji CANU, ali se procjenjuje da je tokom tri mjeseca trajanja izložbu vidjelo više od 8.000 ljudi, što je impozantna brojka.
POBJEDA: Kako osnivanje legata može doprinijeti jačanju kulturnog identiteta Crne Gore na regionalnoj i evropskoj sceni, imajući u vidu Dadovu reputaciju u svjetskoj umjetnosti?
JOVOVIĆ: Već sam rekao da bi osnivanjem ovog legata bilo omogućeno da umjetnost Dada Đurića postane vodeći umjetnički brend Crne Gore. Osnivanje legata predstavljalo bi značajan korak u očuvanju i promociji crnogorske umjetničke baštine, posebno s obzirom na Dadovu globalnu reputaciju kao jednog od najuticajnijih slikara 20. vijeka. U kontekstu Crne Gore, gdje je kultura često marginalizovana u odnosu na turizam ili politiku, legat bi postao nacionalni simbol ponosa i doprinio bi jačanju identiteta Crne Gore kao zemlje „slikara“ (kao što je Dado sam rekao), naglašavajući crnogorsku originalnost u evropskom kontekstu. Osnivanjem legata bi bile stvorene pretpostavke i za jačanje kulturne diplomatije. Crna Gora bi mogla organizovati regionalne festivale ili bijenala u legatu, privlačeći umjetnike i publiku iz regiona, i time pozicionirati zemlju kao kulturno čvorište i promovisati crnogorski identitet kao most između Istoka i Zapada. Kao dio EU kandidature Crne Gore, legat bi podržao kulturnu politiku, npr. kroz programe Erasmus+ ili EU fondove za baštinu, omogućavajući saradnju sa institucijama poput Centre Pompidou ili Tate Moderne. To bi unaprijedilo crnogorski identitet kao dio evropske umjetničke tradicije, naglašavajući da Crna Gora nije periferna, već doprinosi globalnim tokovima. Ukratko, legat bi transformisao Dadovo nasljeđe u živu instituciju koja ne samo čuva, već i aktivno gradi kulturni identitet Crne Gore – od lokalnog ponosa do regionalne solidarnosti i evropske vidljivosti. To bi bio akt zahvalnosti velikanu koji, prema sopstvenim riječima, „nikada nije obrukao Crnu Goru“, a istovremeno i strateški potez za budućnost zemlje kao kulturne sile.
POBJEDA: Na koji način legat može da bude ne samo čuvar umjetničkog nasljeđa, već i edukativna platforma koja će približiti Dadovo stvaralaštvo mlađim generacijama i široj publici?
JOVOVIĆ: Dado je često naglašavao da je „čitavo njegovo slikarstvo izvađeno iz Crne Gore“, gdje je crpio inspiraciju iz lokalnih motiva. Legat bi služio kao fizički i simbolički most između njegovog svjetskog opusa i crnogorskih korijena, pomažući da se kulturni identitet Crne Gore predstavi ne samo kao folklor, već kao duboka, vizionarska umjetnost koja se suprotstavlja ratu, civilizacijskim krizama i bavi egzistencijalnim pitanjima. To bi ne samo približilo Dadovo stvaralaštvo mlađim generacijama i široj publici, nego bi inspirisalo mlade generacije umjetnika i osnažilo njihovu samosvijest i samopouzdanje kroz edukativne programe, radionice i publikacije.
Posvećenošću savladati brojne izazove
POBJEDA: Koji su najveći izazovi u pravnom i infrastrukturnom smislu za formiranje jednog ovakvog legata i kako planirate da ih prevaziđete?
JOVOVIĆ: Brojni su izazovi, ali se nadam da će ih savladati posvećenost i vjera obje strane da se ovo kulturno dobro može na bolji i svestraniji način prezentovati domaćoj i inostranoj javnosti. Tim odgovornih i posvećenih ljudi koji će zastupati Glavni grad i moje učešće su neophodan uslov za realizaciju ovog projekta.
