Tradicionalna vještina izrade Bihorskog ćilima dobiće svoje mjesto u obrazovanju. Osnovna Škola u Petnjici uvodi izborni predmet izrade ćilima, čime se djeci otvara prostor da uče zanat svojih predaka. Već ima neophodne razboje i obučen kadar.
“Imamo koleginicu koja je već prošla obuku. Ona će da rukovoodi sekcijom, a uprava škole na čelu sa direktorom Almirom Kljakićem se potrudila da nam obezbijedi tri razboja na kojima će učenici moći da rade i proizvode nove ćilime”, kaže Jasmina Jašarović iz OŠ Mahmut Adrović.
Dodaje da učenici škole na novogodišnjem bazaru uvijek prave radove.
“A to će ove godine da bude neki ćilim, manji, koji će biti ručni rad naših učenika, autentičan i nadam se da će doći roditelji da kupe, tako što će podržati preduzetnički duh naših učenika”, kaže Jašarović.
Za to su zaslužni predstavnici NVO “Bihorski ćilim”, koji su učinili sve da ta vještina postane dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.
“Ono na čemu smo radili i ono što radimo jeste da oživimo vještinu izrade Bihorskog ćilima i u okviru NVO „Bihorski ćilim“ uspjeli smo da obezbijedimo opremu u našim prostorijama ali i u OŠ „Mahmut Adrović“ gdje ćemo za naredne generacije učenika imati obezbijeđene pretpostavke da stiču znanje i vještine koje su bile dio tradicije ovog kraja”, kazao je Ismet Latić iz NVO “Bihorski ćilim”.
Za razliku od drugih ćilima, bihorski čuva šare kojih nema nigdje drugo. Odlikuju ga specifični geometrijski oblici, poseban način tkanja i spektar prirodnih boja, koje se dobijaju tradicionalnim postupcima.
Tkalja Sejdefa Kršić kaže da je od skoro počela da radi baš ovu vrstu ćilima.
“Odrasla sam uz ćilim. Moja majka je tkala i mi smo kao djeca trčali da naučimo nešto osnovno o tkanju. Početkom ovog projekta naučila sam dosta vještina, tako da mogu reći da znam da tkam. Svaki slobodan dan ja sam tu da radim na bihorskom ćilimu”, kaže Kršić.
Crna Gora obiluje raznolikim kulturnim nasljeđem. Brojni materijalni dokazi pokazuju kontinuirani civilizacijski tok na ovim prostorima. Nematerijalne čuvaju pojedinci i na nove generacije prenose običaje, predanja i vještine. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je do sada prepoznala 20 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore, a među njima je i vještina izrade Bihorsog ćilima.
