Zamjenik gradonačelnika Podgorice, Boris Spalević objasnio je koliko je Mareza bitna i koja je funkcija kanala Mareza, a večeras je najavio i izgradnju šetališta uz kanal Mareze.
“Glavni grad se tokom cijele prošle godine pripremao za ovo što se danas dešava. Kiše i poplave su samo neki uzrok koji se desio na kraju te priče. U prošloj godini radili smo na tome, čak i prije nego što sam došao na ovu funkciju, kada sam bio rukovodilac u Službi za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojoj i pripadaju nadležnosti održavanja. Tamo sam zatekao haotično stanje, u smislu nefunkcionisanja segmenta u dijelu službe. Uspjeli smo za tih godinu da pripremimo i izdajemo vodna akta. Služba je u međuvremenu dobila i osobu koja je zadužena za vode, kao i osobu u Upravi za inspekcijske poslove, gdje nijesmo imali inspektora za vode”, kazao je Spalević.
Paralelno sa svim aktivnostima, kako kaže, formiran je nadzor za sve radove i dali saglasnost da se očisti kanal Mareze u dužini oko osam kilometara.
On je naveo da Glavni grad ima pred sobom veliki izazov, jer su duž kanala Mareze brojni objekti, dok je na samom izvorištu i ugostiteljski objekti koji nemaju vodne dozvole.
“Do sada smo evidentirali šest objekata koji se nalaze u vodnom dobru, a koji tu ne bi smjeli da se nalaze. Na samom izvorištu imamo restoran i hotel, a to je kao da na plaži napravite kuću. To je morsko dobro, a kod nas je vodno dobro. Svi ti objekti, prije nego što su dobili građevinske dozvole, trebalo su da prođu i taj postupak dobijanja vodne dozvole. Da bi se dobila vodna dozvola, prvo se dobija vodni uslov”, istakao je Spalević.
Zamjenik gradonačelnika Podgorice najavio je da će provjeriti kako su ti objekti dobili građevinske dozvole i upotrebne dozvole za rad.
“Rukovodstvo Glavnog grada će protiv svih koji su nelegalni na tom dijelu pokrenuti i postupak”, kazao je Spalević.
On je podsjetio da su 2024. godine prepoznali i identifikovali sve kanale, dok je u 2025. izdvojeno 100.000 eura za čišćenje, ali da su prije svega morali da se formiraju inspekcijski organi i službe koje su bile zapuštene, kako navodi, iz ko zna kojih razloga.
“U 2026. godini očistićemo kanal Mareza, što je prva faza, dok je druga faza sanacija tog kanala. Blizu konjičkog kluba imamo velika oštećenja, gdje je neko ulazio sa mehanizacijom. Takođe, imamo i mostove koji nisu rađeni kako treba, bez vodnih dozvola i adekvatnih propisa”, kazao je Spalević.
Nemate ideju za današnji ručak? Pripremite pileću musaku i uživajte u čaroliji ukusa
Kako doručak oblikuje vaš cijeli dan, ali i dugoročno zdravlje
Ovo je 5 najboljih pasmina mačaka za vlasnike početnike prema veterinaru
Objašnjava da čišćenje kanala Mareza podrazumijeva tri faze.
“Prva faza čišćenja treba da traje tri do četiri mjeseca, a kanal će biti prohodan i prije tog roka. U Strateškom planu biće predviđeno da se taj kanal redovno održava. Jedan proračun koji smo odradili pokazuje da, ukoliko bi kanal bio dubok jedan metar visine (u gornjem dijelu je širok šest, a u donjem četiri metra), on puni oko 20,5 miliona litara za sat vremena, što bi trebalo da isporuči vode u rijeku Moraču. A mi smo napravili prepreke i tih 20 miliona litara u satu je punilo to jezero, kada pričamo o Tološkim lugovima i potezu gdje je Matica. Zamislite kakva je situacija kada traje to satima. Tu je opasnost i za Marezu, kada voda nema otok, ona se podiže i postaje starija i vraća se nazad. Voda svu prljavštinu povuče za sobom i zbog toga je vodoizvorište ugroženo. Slično se desilo sa Regionalnim vodovodom zbog krađe šljunka”, istakao je Spalević.
On navodi da – ukoliko bi kanal Mareza bio pun do metar i po i kada bi bio zatvoreni sud, on bi imao 45 miliona litara u tom trenutku.
“Samo zamislite koja je to količina vode u pitanju, a našao se neko pametan i zatvorio kanal. Kanal je pravljen prije 70 godina, ali je u posljednjih 20 godina to zanemareno i počeli smo da pravimo objekte, a voda nije imala gdje da ide. Tamo imamo i ribnjak koji je pretrpio velike štete”, kazao je Spalević.
Uz Marezu planirana izgradnja šetališta
On je u emisiji Referat ekskluzivno najavio da treće faza sređivanja kanala Mareza podrazumijeva izgradnju šetališta od restorana na rijeci Marezi do Komanskog mosta.
“Sa desne strane imamo put koji pripada Glavnom gradu, a gdje planiramo da napravimo šetalište. U planu je da se to uradi na putu koji već postoji, a koji neće biti devastiran već lijepo očišćen i u koji će biti bistra voda. Sa tim šetalištem dobićemo lijepu zonu. Zbog toga sam rekao da ništa nije rađeno stihijski, već da smo sve planirali”, naveo je Spalević.
Za čišćenje kanala Mareza planirano je između 300 i 400 hiljada eura.
“Sanaciju u ovom trenutku ne možemo da procijenimo, jer je neophodno da se sve očisti i vidi gdje su sve ploče oštećene. Već u martu imaćemo neke brojke koliko će to da košta”, kazao je Spalević.
Navodi da Glavni grad nema dovoljno inspekcijskih organa, komunalnih policajaca.
“Imamo zakon gdje na 5.000 stanovnika možete da imate samo jednog komunalnog policajca i sad su ti zakoni u fazi izmjena. Ako striktno poštujemo taj zakon onda bi Budva mogla da ima samo četiri komunalna policajca, a znamo koliko ljudi ima u Budvi tokom sezone”, naveo je Spalević.
Radović: Nelegalna gradnja tik uz vodoizvorište veliki problem
Tehnički direktor GP Vodovod i kanalizacija Zdravko Radović kazao je da se u javnosti pogrešno stiče utisak da do zamućenja vode sa vodoizvorišta Mareza dolazi češće nego ranije.
„Na osnovu analiza i podataka Instituta za javno zdravlje i akreditovanih laboratorija mi smo u 2025. godini imali 15 dana zamućenja, 2024. godine bilo je 16 dana, 2023. 17 dana, 2022. godine 22 dana. Tako da nismo u trendu porasta već u trendu pada kada je riječ o zamućenju“, kazao je Radović.
Prema njegovim riječima kanal Mareze definitivno utiče na period zamućenja na vodoizvorištu Mareza.
„To je definitivno povezano iako ovih dana pojedinci žele da dešavanja svedu na nivo dnevno- političkih zbivanja. U suštini to je jedan ozbiljan problem. To je problem koji pokazuje gdje smo kao društvo i kao zajednica i koliko imamo razvijenu kolektivnu svijest i odgovornost, koliko prepoznajemo šta je to javno dobro, šta je prirodno dobro i šta je najbitniji resurs na planeti a to jeste voda za piće“, kazao je Radović.
Radović je istakao i druge negativne uticaje na vodoizvorište Mareza.
„Imamo nelegalnu gradnju tik uz vodoizvorište, nelegalnu gradnju na putu Podgorica – Danilovgrad gdje skoro svakodnevno imamo nasipanje zemljišta. Sama gradnja bulevara nije praćena detaljnim istraživanjima da li to i koliko može uticati na vodoizvorište. Prirodna kretanja voda su takvim aktivnostima spriječena, voda se kreće nazad umjesto da otiče“, kazao je Radović.
On je podsjetio da preduzeće Vodovod i kanalizacija održava mrežu fekalne kanalizacije dugu preko 250 km i mrežu atmosferske kanalizacije dužine 190 km. Kako ističe postoje lokacije koje su problematične.
„Jedna je raskrsnica Bulevara Vojislavljevića i Ulice princeze Ksenije ali će taj problem biti riješen rekonstrukcijom Bulevara Vojislavljevića. Problema ima i na Vrelima ribnlčkim gdje mještani otvaraju kanalizacione otvore što dalje nizvodno stvara pobleme“, istakao je Radović.
Dodaje da je kanalizaciona mreža u Podgorici uredna i prohodna osim kada dođe do zadržavanja materijala na slivničkim rešetkama.
„U tim slučajevima dolazi do zagušenja. Imali smo samo tri intervencije na atmosferskim kanalizacijama tokom ovog perioda što govori da je mreža uredna i prohodna“, kazao je Radović.
Iković: Ukoliko nepravilno upravljamo prostorom i vodama dolazi do incidenta
Biolog Vuk Iković je naglasio da su ekstremne padavine kiše prirordna pojava, a ne incident.
„Ukoliko nepravilno upravljamo prostorom i vodama dolazi do incidenta. Normalno je da rijeka izlazi i da se vraća u svoje korito, ali nije normalno da se donose političke odluke koje će da ugroze rijeku ili izvorišta. Donošenje odluke u urabanističkom planu koja dozvoljava gradnju u potencijalno trećoj zoni zaštite Mareze ili nekog drugog vodoizvorišta, pravi problem cijeloj zemlji“, naveo je Iković.
On je naglasio da je od 2020. godine „gurano“ da se na poljoprivrednim zemljištima u kojem se nalaze objekti ne smiju ostati poljoprivredni objekti, već poslovni ili stambeni objekti koji su, kako kaže – napravili štetu.
„Zbog toga imamo češća zamućenja Mareze. Glavni problemi su u slivu izvorišta. Ako se držimo dobrog upravljanja nećemo imati probleme sa poplavama, niti će nas iznenaditi. Čitav teret je pao na Službu zaštite i spašavanja i kada su ljetos požari zahvatili Podgoricu, a sada poplave. Nismo izvukli pouke od mnogo većih poplava koje su nas zadesile 2010. godine“, kazao je Iković.
Iković napominje da je potrebno napraviti kartu i registar svih vodotoka i vidjeti redosljed regulacije korita.
„Tokom većih padavina se podiže i nivo podzemnih voda, zbog tog začepljenja kanalizacija imamo miješanje sanitarnih otpadnih voda sa kišnicom, te dolazi do zagađenja zbog čega trpi eko-sistem”, naveo je Iković.
Rajović: Nismo očekivali poplave u ovom obimu
Pripadnik Služne zaštite i spašavanja Jovan Rajović je kazao da je tokom ljeta očekivano šta donosi zima, te da su očekivali poplave, ali ne u ovom obimu.
„Nivo vodostaja Morače je ove godine dostigao oko 11 metara, a rekordan nivo je bio 12,30 metra. Patrolirali smo po gradu, znali smo koja su mjesta ugrožena. Takođe, dobijali smo dojave od građana i kolega. Tokom poplava nije bilo toliko dramatičnih situacija, bilo je lakših evakuacija“, naveo je Rajović.
Rajović je istakao da služba posjeduje adekvatnu opremu za poplave, a opremu za šumske požare je obezbijedio menadžment Glavnog grada.
