Povodom Odbora za izbornu reformu izbornog sistema, Deletić je kazala da Odbor treba da radi u skladu sa drugim institucijama.
“Situacija sa Šavnikom nam je potvrdila da nam je potrebna hitna reforma izbornog sistema. Građani Šavnika štite svoja osnovna ljudska prava i traže da se na nelegitiman način ne bira predjsednik Skupštine”, kazala je Deletić.
Ona je čestitala građanima Šavnika što istraju u borbi da se na legitiman način izabere legitiman predjsednik Opštine Šavnik.
Dodala je da vjeruje da će država Crna Gora kao jedan od prioriteta staviti reformu izbornog zakonodavstva.
Mugoša je kazao da Odbor za izbornu reformu postoji samo formalno.
“Od konstituisanja ništa nije radio. Veoma je važno da odbor funkcioniše. Usvojena rezolucija koja je nedavno usvojena u Evropskom parlamentu, nacrtala je put Crnoj Gori šta treba da radi u smisli izbora da bi se usaglasila sa evropskim pravilima”, kazao je Mugoša.
On je kazao da podržava što su za reformu vezali novac iz plana rasta, i ako se mjere ne budu implementirale, Crna Gora neće biti u mogućnosti da novac povuče iz evropskih fondova.
“Nedorečenost zakona često izaziva probleme u praksi. Jedan od takvih problema jesu izbori u Šavniku i oni narušavaju funkcionisanje, ne samo turističke sezone na Žabljaku, nego i funkcionisanje stanovništva koje gravitira oko Žabljaka, Šavnika i ka Nikšiću, kazao je Mugoša.
Kazao je da se napravio presedan i da se plaši novih negativnih praksi, kao i da je “nelegitimno produžen mandat skupštine”.
“Svaki sledeći izboru u manjim opštinama mogu da prate ovaj model. Jednostavno dovodimo u haotično stanje funkcionisanje opština. Ja u potpunosti podržavam sistemsko rešavanje, a Odbor za izbornu reformu treba da vuče taj proces”, kazao je Mugoša.
Gosti su se osvrnuli i na premijerski sat, a Deletić je kazala da vjeruje da pitanje premijerskog sata treba regulisati Poslovnikom o radu.
“Premijer je odgovoran da se pojavi i da odgovara za svoj rad poslanicima koji su birani voljom naroda. To je nešto što je sasvim noramlno u demokratskim državama. Sa druge strane imamo unaprijed preuzete obaveze premijera, a koje sam sigurna da imaju veliki značaj, naročito kad su te obaveze vezane za međunarodne događaje i važne susrete van granica Crne Gore, gdje se govori o nekom evropskom putu i zatvaranju poglavlja”, kazala je Deletić.

Ona je dodala da je potrebno da se nađe model funkcionisanja da premijer mora da odgovara poslanicima za svoj rad, ali da razumije i negodovanje poslanika.
Mugoša je kazao da je premijerski sat perfektno definisan Poslovnikom.
“Tačno se zna kada se on održava, kada se postavljaju pitanja, kada predsjednik vlade odgovara”, kazao je Mugoša.
Kazao je da premijer ne dolazi na premijerski sat jer želi da izbjegne odgovaranje na goruća pitanja u državi.
“Meni je u potpunosti razumljivo zašto on ne želi da se pojavi u parlamentu”, kazao je Mugoša.
Povodom pozicije Crne Gore na evropskom putu, Deletić je kazala da je Crna Gora od 2020. godine dobro radila na svom putu ka EU.
“U ovom periodu se dosta radilo na zatvaranju poglavlja na jedan transparentan način. Građanima su dostupne informacije o tome dokle se stiglo u pregovorima. Vjerujem da smo na dobrom putu”, kazala je Deletić.
Rekla je da joj se nije dopalo ustupanje objekta Doma Kulture Hrvatskoj.
“Voljela bih da smo tu imali transparentniji proces i da je možda trebao i parlament da se uključi u odlučivanje” ,kazala je Deletić.
Govoreći o stavu Hrvatske i mogućoj blokadi evropskog puta Crne Gore, Mugoša je kazao da očekuje da će se poglavlje 5 o javnim nabavcima – zatvoriti.
“Od početka pregovora koji su otvoreni sa Crnom Goro, Hrvatska je najveći operativni prijatelj Crne Gore. Šta god sada radi Crna Gora, oslanja se na operativna iskustva Hrvatske. Ja mislim da nije ni korektno da ne uvažamo sve ono što smo dobili od Hrvatske. Ja mislim da nas neće blokirati, to nije evropska praksa”, kazao je Mugoša.

On je kazao da EU Crnu Goru “silu na sramotu gura da pristupi” i da će poslednji kilometri pristupanja biti najteži.
Mugoše se osvrnuo i da stanje u sudstvu nije na zadovoljavajućem nivou.
“Suštinski ništa nije urađeno. I dalje nemamo pravosnažnih presuda. Uspostavila se neka praksa gdje svakome pripada da tumači zakon i ustav onako kako njemu odgovara. Jam islim da nama manjka konkretnij rezultat i vjerujem da će u narednom periodu tužilaštvo i sudovi aktivnije raditi”, kazao je Mugoša.
Deletić je kazala da svaka politička partija okuplja svoje biračko tijelo na nacionalističkom narativu.
“Problem nastaje u onom trenutku kada ljudi zloupotrebljavaju to. Nemam problem sa tim da se nacionalno izjašnjavam kao Srpkinja, niti ja ugoržavam nekog zbog toga, niti mene neko ugrožava ako se izjasni kao Crnogorac, ali ugrožavamo interes Crne Gore i svih građana na evropskom putu i ekonomskom oporavku, ako je to jedino o čemu pričamo”, kazala je Deletić.
Kazala je da ukoliko građani imaju na kraju mjeseca dovoljno novca za “pun frižider i da plate račune”, da će priču o nacionalizmu sami tumačiti.
Mugoša je naglasio da živimo u Crnoj Gori u kojoj “predsjednik Skupštine nije čestitao Dan nezavisnosti, negira genocid i veliča ratne zločince”.
“Priča o nacionalizmu je, kako poznata izreka kaže, poslednje utočište hulja. To se pokazali izbori u Nikšiću. Potpuno se esktremizovalo biračko tijelo, gdje imate da su dva pola osvojila skoro 80%. Građanska Crna Gora, ono što svako društvo vuče naprijed, ne postoji”, kazao je Mugoša.
On je kazao da ga ne interesuje ko je koje nacionalnosti, već njegove kompetencije.





































