Njihovo saopštenje objavljujemo integralno.
Ovim putem apelujemo na članove Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da ovaj prijedlog bude inkorporiran u finalni tekst izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Imajući u vidu da su sve političke partije dale saglasnost ovoj inicijativi, i da su dostavljene konkretne izmjene koje se odnose na korekciju svega dva člana Zakona, pozivamo da se povećanje kvote uključi u ovaj paket zakonskih izmjena koji se planira usvojiti do kraja jula.
Ukoliko se ovo povećanje nađe u usvojenim izmjenama, to će biti jasan pokazatelj posvećenosti političkih partija unapređenju rodne ravnoteže.
Više od deset godina nakon uvođenja kvote od 30% manje zastupljenog pola na izbornim listama, Crna Gora i dalje ne ispunjava zakonski minimum rodne zastupljenosti. Iako je sistem kvota uveden još 2012. godine, praksa pokazuje da je zakonom propisana kvota od 30% žena bila ispoštovana samo jednom – u 26. sazivu. U ostalim sazivima broj žena u parlamentu ostajao je ispod minimuma: u 25. sazivu 22%, u 27. – 27%, a u aktuelnom 28. sazivu svega 28% žena.
Međutim, uprkos ovom iskoraku, sistem kvota je i dalje jedini alat za ispravljanje sistemske diskriminacije, ali očigledno ne i dovoljan. Povećanje kvote na 40% jeste važan korak, ali do prave rodne ravnoteže i sistema vrijednosti EU potrebno je više od zakonskog rješenja. Neophodno je kreirati bolji prostor za učešće žena u politici i uspostaviti korektivne mehanizme zaštite, koji će obezbijediti, ne samo formalno prisustvo žena u politici, već i njihovo stvarno učešće, zaštitu i uticaj.
Podsjećamo da su lideri parlamentarnih partija još 2017. i 2018. godine izrazili podršku uvođenju kvote od 40%, ali da većina nije ispoštovala ni propisanu kvotu od 30%.
Žene i dalje funkcionišu u političkom ambijentu koji je nesiguran i obeshrabrujući. Izložene su fizičkom, psihološkom i sajber nasilju. Na meti su partijskih botova, mizoginih narativa i digitalnih hajki koje ostaju nekažnjene. Takvo okruženje odbija žene od političkog angažmana i onemogućava im ravnopravan tretman u javnom životu.
Takođe, važno je napomenuti da političke partije snose odgovornost za širenje mržnje, posebno kad svojim ponašanjem ohrabruju botove koji targetiraju žene i šire online nasilje. Takvo ponašanje mora biti osuđeno i procesuirano na svim nivoima. U ovoj godini svjedočili smo više slučajeva onlajn nasilja nad ženama u politici i novinarkama koje javno iznose svoje stavove.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Na kraju, ohrabruje najava izmjena Krivičnog zakonika kojom bi se uvelo novo krivično djelo – teški govor mržnje, kao mehanizam za borbu protiv sajber nasilja nad ženama. Ministar pravde Bojan Božović ovu inicijativu iznio je pred Odborom za rodnu ravnopravnost, i očekujemo brzo i odlučno djelovanje nadležnih institucija.
Danijela Darmanović,
Građanska alijansa
