“Država koja nema auto-puteve, bolnice, domove zdravlja, škole i vrtiće, proslavlja novih 460 miliona izdatka za NATO i još zahvaljuje što nam je učinjena čast da sve to platimo iz novih kredita”, naveo je Knežević.
n je istakao da bi, kao i u slučaju drugih evropskih zemalja poput Španije i Slovenije, i crnogorski građani trebalo da se pitaju o tako važnoj odluci.
“Ako to mogu Španija i Slovenija, valjda nijesmo ni mi gori od njih”, poručio je Knežević, dodajući da prema istraživanju u koje je imao uvid prije desetak dana, članstvo Crne Gore u NATO trenutno podržava manje od 50% građana.
Podsjetio je i na političke okolnosti uoči ulaska Crne Gore u NATO 2017. godine, rekavši da su on i njegovi saborci tada bili lažno optuženi za planiranje državnog udara s ciljem da se spriječi članstvo.
“Mene su odmah poslije učlanjenja zatvorili, poslije prvostepeno osudili, a 2020. godine nam zabranili pristup bezbjednosnom sektoru. Nismo im smetali tada, ne smetamo ni sada da sprovode NATO standarde”, rekao je Knežević.
Zaključio je da građani treba da odluče imaju li Crna Gora i njeni građani prečih potreba od ulaganja stotina miliona evra u vojnu alijansu.




































