Slijedi zajednička izjava:
Da bismo krenuli u pravcu sloge i jedinstva sigurno bi bilo lakše kloniti se jednostranih iskaza i svega što dodatno povrijeđuje potomke žrtava masovnih zločina, ali je važno i potrebno podsticati i voditi zdrave razgovore koji bi mogli da pomognu u rješavanju ključnih pitanja našeg vremena.
Društveni dijalog, koji treba biti otvoren za sve i u kojem su svi dobrodošli, ne treba nužno da rezultira određenim dogovorom. Suština je da se razgovara, saslušaju drugi i njihovi argumenti. Tako se humanizuje strana koja se čini protivnom ili protivničkom. Bolje razumijevanje i drugih i sebe, sve nas odmiče od jednostranih narativa i djelovanja.
Uz druge vjerske zajednice i uvažavanje civilnog društva, Srpska Pravoslavna Crkva je takođe poželjan, značajan i dobrodošao akter u prevazilaženju brojnih savremenih pitanja i nedoumica.
Decenijama, a posljednjih godina naročito, među nama postoji tendencija nipodaštavanja, blaćenja, ismijavanja i svakojakog etiketiranja svakog ko ima drugačije mišljenje od nas samih.
U Crnoj Gori, prošlost se i dalje emotivno raspravlja što, uz uključenje ideoloških matrica i politizaciju, pogoduje daljim podjelama. Brojni su pokušaji nenaučne i negativne revizije prošlosti i kompromitovanja dostignuća u određenim istorijskim epohama. Na drugoj strani prisutno je i podcjenjivanje uloge i žrtve partizanskog pokreta u borbi protiv okupatora i oslobođenju zemlje, ali i istovremeno i ideološki pristrasan odnos prema tom istom pokretu, koji se idealizuje uz potpuno zanemarivanje dogođenog političkog nasilja i institucionalizacije kršenja ljudskih prava što ih je nametnuti revolucionarni sistem proizveo. To se odražava i na odnos prema civilnim i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata, poratnog perioda i socijalističke revolucije u cjelini. Decenijama se čeka na njihovo priznanje i dostojanstvenu sahranu posmrtnih ostataka. Zanemarivanje istine i činjenica, stvara, kod većine građana, bijes i revolt, uz jačanje govora mržnje, retoričkog i drugih vrsta nasilja. U takvim okolnostima događaju se i apsolutno neprihvatljivi i opasni napadi na medijske radnike i novinare. Slobodni mediji zaslužuju najveće uvažavanje jer pomažu da se na prošlost Crne Gore gleda i iz perspektive ljudskih prava što inače uporno izostaje.
Postsocijalističke, postreferendumske, pa ni politike nakon avgusta 2020. godine nijesu iskoristile puni potencijal odbrane i afirmisanja ljudskih prava. Nije osnažena građanska i solidarnost u društvu. Nijesu ni dostojanstveno zbrinuti svi mrtvi.
Prošlost je, uz sve rizike koji neminovno postoje i stvarni su, važno sagledati u cjelini. To podrazumijeva i mračne strane i događaje, obilježene zločinima, a koji su i dalje praćeni tabuima i obavijeni velom tajne. Zato u aktuelnom trenutku i kontekstu treba prestati sa opravdanjem poricanja, minimiziranja i prikrivanja ozbiljnih kršenja ljudskih prava u prošlosti. U tom smislu, cijenimo da je mudrije i plodonosnije, dijalog početi na temu utvrđivanja stratišta i imena nevino postradalih, prije nego verbalnim sukobima oko proglašavanja heroja sa jedne ili druge, ideološke i ratne strane, ma u kom od bratskih sukoba naših predaka.
Odgovornost je na državnim i lokalnim vlastima da ispune svoju dužnost poštovanja i promovisanja ljudskih prava i jačanja unutrašnjih integracija u Crnoj Gori. Kroz saradnju sa naučnim institucijama i civilnim društvom treba obogatiti razumijevanje i prošlosti i ljudskih prava. A društvena kohezija bez učešća i vjerskih zajednica nije moguća, niti je održiva.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Ozdravljenje i pomirenje zajednice je moguće kroz dijalog, demokratizaciju sjećanja, objektivne i nepristrasne naučne argumentovane diskusije o prošlosti i svim njenim kontroverznim i spornim pitanjima i temama a koje bi pomogle javnosti da se bolje razumije i prihvati prošlost. Nasuprot takvog djelovanja stoji buka jednostranosti.
Konačno, pozivamo Vladu Crne Gore da donose odluku o obrazovanju komisije za identifikaciju lokacija prikrivenih grobnica iz Drugog svjetskog rata i poratnog perioda.
Gojko Perović,
protojerej – stavrofor, paroh podgorički
Aleksandar Saša Zeković
aktivista za ljudska prava, član Građanske inicijative “21. maj”
Vojin Grubač,
direktor NVO “Centar za realnu politiku” i publicista
