Stojović je naveo i da Crna Gora nikad nije uradila pravu tranziciju, niti je bila u tranziciji, te da tek sada prolazi kroz pravu tranziciju.
“Hapšenje Madura poruka svim ostalim kriminalcima”
Komentarišući slučaj otimanja predsjednika Venecuele, Nikolasa Madura, Stojović navodi da se takvo nešto moralo desiti, imajući u vidu kako je radio i taj režim, ali i prethodni na čelu sa Ugom Čavezom. Ističe da je Maduro izgubio sve izbore u prethodnom periodu, ali da je uz pomoć aparata sile ostajao na vlasti.
“Braniti Madura je isto kao i braniti nekoga ko ima veze sa kriminalnim klanovima u Crnoj Gori. Ne podržavam da ga druga zemlja hapsi, ali isto tako Maduro nema podršku u svojoj zemlji. Nesumnjivo je da je radio sa kriminalnim klanovima i prema informacijama koje imam iz Latinske Amerike, mnogo su veće veze balkanskih klanova bile sa Madurom od onog što se zna”, kazao je Stojović, koji je bio ambasador Crne Gore u Argentini, Čileu, Brazilu i Urugvaju.
Hapšenje Madura, kako kaže, samo je poruka svim ostalim kriminalcima.
“Venecuela se već dvije decenije oslobađa obrazovnih ljudi, a to je ono što rade takvi režimi – istjeraju iz zemlje sve ljekare, inženjere… Slična situacija je i na Kubi i predviđam da će i taj sistem brzo da padne, kao i da neće trebati slična intervencija kao u Venecueli”, smatra Stojović.
“Bivši režim nastavak onoga što smo imali od 1945. godine”
Prema njegovim riječima, bivši režim u Crnoj Gori bio je samo nastavak onoga što smo imali od 1945. godine.
“Crna Gora nikad nije uradila pravu tranziciju, niti je bila u tranziciji. Ne može praviti tranziciju onaj koji je totalitarno vladao toliko decenija. To je nemoguće. Mislim da ćemo morati konačno da prođemo kroz tranziciju i da je upravo prolazimo. Moramo vratiti stvari na početak, jer mi nismo imali stvarno odrađenu tranziciju”, istakao je Stojović.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Navodi da patriota nikad ne može biti neko ko se bavi narkotrafikingom, te da je to potpuna suprotnost od patriotizma.
Stojović ističe da ima mnogo sličnosti između Peronovog režima (argentinski politički pokret) i DPS-a.
“U Argentini smo imali 20 godina na vlasti lijevi peronizam, koji jednostavno nije mogao da traje previše, jer dolazi do pucanja sistema. Oni su vremenom ‘usisavali’ i manje političke partije, kojima su ostavljali određenu dozu autonomije, ali su morali u potpunosti da budu podređeni volji peronističke partije. Isto to se dešavalo i ovdje, primjer je Liberalna partija. Uništite Liberalni savez pa napravite Liberalnu partiju, što nema nikakve veze sa Liberalnim savezom. Ne sviđa vam se SDP, pa ga podijelite na dva djela, kao i mnoge druge stvari, koje su se dešavale kako kod tih režima u Argentini, tako i ovdje. Mnogo je paralela sa tim režimima”, kazao je Stojović.
“Anketni odbor ima još mnogo toga da kaže i uradi”
Komentarišući dugu neaktivnost Anketnog odbora, Stojović navodi da Odbor ima mnogo toga da “kaže i uradi”.
“Danas vidimo kakvo je sudstvo, pa možemo zamisliti kakvo je nekad bilo. Ima dovoljno razloga da se sumnja u mnoge stvari koje su urađene i presuđene. Uloga dublje analitike i češljanja svih tih događaja kojima se bavi Anketni odbor nešto je što je ljekovito za ovo društvo. Definitivno da postoje i neke sile koje pokušavaju da spriječe tu ljekovitost. Mislim da će tek tokom ove godine da se vidi koliko je ljekoviti imati Anketni odbor”, istakao je Stojović.
Očekuje da u februaru pred Anketnim odborom budu slučajevi za Ibrahima Čikića i Vračane, odnosno Blagoja Zlatičanina.
Stojović ističe da nema ništa protiv da se otvore svi dosijei, te da bi to bilo veoma ljekovito za Crnu Goru.
“Mislim da kao društvo konačno moramo da se suočimo sa tim stvarima. Treba da se suočimo i sa tim kako je funkcionisao taj represivni aparat i ko je sve radio za njega. Više treba da bude to upoznavanje sa njegovim načinom rada. Moramo biti i oprezni, jer su službe vrlo vješte i mogu da podmetnu neke stvari, pa treba izvesti i mehanizme kako da se izbjegne to podmetanje”, kazao je Stojović, navodeći da je otvaranje dokumenata urađeno u skoro svim bivšim komunističkim zemljama.
Stojović navodi da otvaranje dosijea treba da bude od Drugog svjetskog rata do najmanje 2006. godine.
