Građanska aktivistkinja Bojana Jokić smatra da je činjenica da je Crna Gora ovaj put imala najbolji izvještaj Evropske komisije, ali da nas očekuje dosta posla do 2028. godine.
“Cijeli izvještaj je „ali“. Mislim da su vrata Evropske unije širom otvorena za proširenje. Kako bi EU pokazala da i dalje prima u evropsku porodicu, Crna Gora dođe kao najmanja šteta u smislu veličine i broja stanovnika. Pregovore za pristupanje vodi EU, a ne mi. Crna Gora, kada se usvajaju novi zakoni, obično ih šaljemo komisiji, koja odobrava i nazad ih dobijamo da primjenjujemo i usvajamo isključivo ono što se potvrdi od Evropske komisije. Zbog toga smatram da EU vodi pregovore, a ne mi, a tu strada naš suverenitet. Ne pokazujemo ni dovoljnu snagu i ozbiljnost kao država i zbog toga se i pominje da u početku nećemo imati pravo glasa. Vjerujem da će to puno da nas košta, nastavimo li na ovaj način da zatvaramo poglavlja”, kazala je Jokić.
Ona smatra da u društvu trenutno vlada apatija i da se reflektuje čak i na izborima, gdje je bila rekordno niska izlaznost.
“Mislim da put u EU nije ideološko pitanje, već da politička partija, koja je prije pet godina bila antievropska i antinato, kad je ušla u vlast shvatila koliko smo mi duboko ušli u procese i koliko bi izgubili kao država povlačenjem ili skretanjem sa tog put i koliko bi oni, kao nova vladajuća većina, izgubili benefita. Zbog toga smatram da se ovdje niko ne ukriva od političara, već se samo radi ono što se radilo i prije 2020. godin”, poručila je Jokić.
Ističe da je prosto nemoguće zaustaviti migracije, ali da država mora da radi na stvaranju boljeg okruženja.
“Mislim da mi nemamo istraživanja šta to omladina traži. Imamo dosta visokoškolaca koji ne mogu da se zaposle. Nemamo ni istraživanja koliko kadra i koje struke je nama potrebno. Treba da uradimo temeljno istraživanje među mladim stanovništvom i da vidimo šta je to što mladima u Crnoj Gori nedostaje i zbog čega se odlučuju da napuste zemlju”, kazala je Jokić.
Prema njenim riječima, Crna Gora nema migracionu politiku i adekvatnu strategiju, te da su širom otvorene granice za sve građane.
“Vlade, u posljednjih 15 godina, kako su otvorile granice i Crnu Goru za strane investicije, nijesu napravili strategiju koga primamo, ko treba da uđe u zemlju i kako provjeramo njihov kapital, gdje ide taj novac, odakle je i da li se ‘pere’. Država mora da stvori sigurnost za svoje građane, ali i da se otvori za promjene. Te promjene treba da dođu strateški. Treba da pustimo ljude, otvorimo granice, ali i da bolje kontrolišemo sve koji ulaze i znati ko ulazi”, istakla je Jokić.
Smatra da naše društvo mora da se mijenja.
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Budva domaćin Evropskog pub kviza, još jedan dan za prijavu
Udes u Zeti, povrijeđeni transportovani u Klinički centar
„Mi smo ksenofobno, homofobno i duboko nacionalno podijeljeno društvo. Vrlo smo spremni da mržnjom reagujemo na svaki vid različitosti. Nismo sanirali rane koje imamo unutar našeg društva“, navela je Jokić.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori sistem mora da se mijenja, jer propusta ima u svim segmentima, kako sudstvu, tako i tužilaštvu i policiji.
Jokić navodi da je najvažnije da “završimo posao harmonizacije zakona i primjene istih onako kako treba, kako bi olakšali sebi boravak u EU kasnije”, te da nije bitno da li će Crna Gora ući u EU 2028. iili 2030. godine.
Urošević: Nadam se da ćemo uspjeti da kreiramo strategiju kako da sačuvamo mlade ljude u državi
Poslanik PES-a Uglješa Urošević ističe da je izvještaj Evropske komisije najbolji od svih dosadašnjih, što je izvjesno i potvrđeno sa raznih adresa.
“Približavamo se Evropskoj uniji i nadamo se da ćemo biti punopravna članica 2028. godine i to je suština. Ima puno stvarih za koje kažu da su dobre, kao i one za koje kažu da nisu dobre i koje treba da ispravimo. Mi želimo da budemo dio EU i jasno je da moramo da se prilagodimo tome ako želimo da budemo dio tog sistema. Znamo da će na tom putu da strada i dio suvereniteta i to nije nikakva tajna. Jasno je da Crna Gora mora da prilagodi i spoljnu politiku. Crna Gora želi da bude članica EU i na tom putu postoje koraci koje treba da ispoštujemo i da sinhronizujemo zakone sa EU, da bismo bili punopravna članica. Usvojili smo puno zakona koji su neophodni na tom putu. Članstvo u EU bitno je i zbog svih standarda koji postoje tamo, slobode govora, ekonomije… Nadam se da ćemo u najskorije vrijeme biti dio EU i radimo sve što možemo na tom putu”, istakao je Urošević.
Prema njegovim riječima, Crna Gora treba da bude dio EU i to je, kako kaže, dominantno većinsko mišljenje u Crnoj Gori.
“Uvijek će biti onih koji će da kažu da to ima i minuse, ali treba objasniti ljudima da mnogo više prednosti ima ako ste dio Evropske unije. Članstvo u EU ima brojne benefite, ali i da postoji mnogo onih stvari na koje ćemo morati da se naviknemo. Sve ima plus i minus. Jasno je da moramo da poštujemo neka prava i zakone koji tamo postoje, kao i pravila i protokole. Možda će to u početku biti i bolno za dio stanovnika u Crnoj Gori, ali vremenom će shvatiti da je to na dobrobit svih nas i da podižemo standarde u svim sferama života. Većina stanovnika će osjetiti benefite”, kazao je Urošević.
Navodi da je neminovno da se sa otvaranjem granica dogodi i određeni odliv stanovništva.
“Sigurno je da će zapadna Evropa biti privlačna našim mladim ljudima, koji će željeti da odu i da se tamo ostvare, jer kod nas još ne postoje preduslovi kakvi postoje tamo. Imaćemo taj problem – kako zadržati mlade ljude kada se otvore granice da ne ode previše mladih ljudi. Na nama je da do ulaska u EU podignemo standard na još veći nivo i pružimo priliku mladima da ostanu ovdje. Imamo loše primjere Bugarske, Rumunije, kao i sada Hrvatske, gdje sada imate praznu Slavoniju. Tamo je to veliki problem i zbog toga se nadam da ćemo uspjeti da kreiramo strategiju kako da sačuvamo mlade ljude. Uvešćemo državu u EU, ali moramo razmišljati kako da zadržimo mlade ljude u državi. Ako te ne uspijemo uzalud smo sve ovo radili, ako se ovaj prostor isprazni, a uđu neki drugi ljudi. To je ključna stvar koju ćemo kao društvo morati da riješimo”, istakao je Urošević.
Ističe da Crna Gora treba da radi na tome da vrati ljude koji su ranije otišli iz zemlje, a koji su doprinosili razvoju države.
Urošević navodi da se previše pažnje posvetilo strancima.
“Napravila se bespotrebna priča sa strancima i vizama. Predstavljeno je kao da će da nastane kolaps države zbog uvođenja viza. Mislim da treba prvo da brinemo o našim građanima i da vidimo šta naši građani misle o svemu tome, a onda ako ima prostora da damo dobrodošlicu svima koji žele da dođu, ali uz uslove koji mi postavimo. Imamo histeriju pojedinih organizacija što će se desiti sa nama, uveli smo vize iseljenicima, domovina… a mi imamo iseljenike svuda po svijetu. Predstavlja se situacija kao da imamo iseljenike samo tamo. Neće se ništa specijalno desiti. Svi oni koji su regularni izvadiće vizu i nastaviće svoje biznise, kao i radnici. Svi oni koji poštuju naše zakone dobrodošli su”, kazao je Urošević.
Poručuje da nije potrebno da se bilo ko bavi predviđanjima da li će Crna Gora ući EU 2028. ili 2030. godine.
“Dvije godine ne znače ništa i najvažnije je da Crna Gora ispunjava to što je do nas i da smo uspješni na tom putu. Bilo je mnogo prilika da se uđe u EU, pa ni te dvije godine neće puno značiti”, istakao je Urošević.
Zirojević: Pregovori sa EU suštinski od 2020. godine
Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Nikola Zirojević je istakao da pregovori između Crne Gore i Evrpske unije jesu suštinski od 2020. godine, ali da su zasnovani na tome što je neko radio i prije te godine.
„Od 2020. godine do godina do sticanja nezavisnosti je 14 godina, od 2017. godine punopravno članstvo u NATO savezu koje je podrazumijevalo postizanje određenih standarda, niko nam nije progledao kroz prste i rekao da ćemo ući u NATO bez ikakvog dostignuća“, navodi Zirojević.
Kako ističe, od 2006. do 2020. godine je mnogo urađeno na evropskom putu i to je, kako dodaje – činjenica koju niko ne može poreći.
„Za prethodnih pet godina se bilježi određeni napredak. Imamo kritike EU vezane za sajber bezbjednost koja je veoma važna, a mi smo prije više od godinu dana donijeli odluku o osnivanju Agencije za sajber bezbjednost, ali po tom pitanju ništa nije urađeno“, kaže Zirojević.
On je naveo da mu se čini da Brisel neće dozvoliti da im se desi nova članica EU koja bi potencijalno mogla biti problematična kao što, kako kaže, smatraju Mađarsku, Slovačku, Češku…
„Crna Gora bi kao nova članica bila najmanja potencijalna šteta po Evropsku Uniju kako bi pokazali da proces proširenja nije mrtav“, navodi Zirojević.
Smatra da je nemoguće je zaustaviti odliv stanovništva po ulasku u EU, te da ga je moguće zadržati ga samo u nekoj mjeri koja ne bi bila toliko štetna po Crnu Goru.
„Taj problem je i u mnogo većim zemljama EU. Mladi ljudi su skloni pronalascima sebe. Mi ljudima moramo nuditi što bolje uslove za ostanak, onda bi značajan broj građana ostao u Crnoj Gori“, naveo je on.
Poručuje da mu je mnogo bitnija suština od forme.
“Mnogo mi više znači da suštinski sprovedemo reforme, nego da formalno postanemo članica. Ne mislim da je 2028. godina realna i smatram da će to malo duže potrajati”, kazao je Zirojević.
