“Donošenju Zakona o javnim izvršiteljima pristupilo se sa ciljem unapređenja važećeg zakona, odnosno normativnog okvira koji uređuje status, ovlašćenja i odgovornost javnih izvršitelja, u funkciji postizanja veće efikasnosti i pravne sigurnosti u postupku izvršenja. Dosadašnja primjena Zakona o javnim izvršiteljima ukazala je na određene probleme i nedostatke vezane za rad javnih izvršitelja, koji se prije svega odnose na utvrđivanje disciplinske odgovornosti i način sprovođenja nadzora nad radom javnih izvršitelja”, pojasnili su.
Kako su naveli, osnovna namjera predlagača propisa je da se unaprijedi rad javnih izvršitelja i Komore javnih izvršitelja, kao i da se uspostavi jasniji i djelotvorniji mehanizam nadzora nad radom javnih izvršitelja, čime se doprinosi transparentnosti i odgovornosti u njihovom postupanju.
“S tim u vezi, poseban akcenat stavljen je na normativno preciziranje disciplinske odgovornosti i nadzornu ulogu Ministarstva pravde, kako bi se otklonile ranije uočene pravne praznine u postupcima kontrole i sankcionisanja nepravilnosti u radu javnih izvršitelja. Donošenjem ovog zakona ispuniće se obaveza predviđena Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024-2027 za period 2024-2025 godine, definisana u okviru strateškog cilja 1 – Jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa i operativnog cilja 1.7 – Jačanje sistema disciplinske odgovornosti pravosudnih profesija, kao i aktivnost predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu”, istakli su.
Kako su dodali, utvrđen je Predlog zakona o izmjenama Zakona o Prijestonici.
“U cilju stvaranja uslova kojim bi se obezbijedio nesmetan rad i kontinuitet u finansiranju potrošačke jedinice Prijestonice Cetinje za 2026. godinu, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, potrebno je bilo izmjeniti odredbu člana 30 Zakona o Prijestonici na način što bi se iznos od 0,4 odsto projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore procenata koji se odvaja za finansiranje Prijestonice za vršenje zakonom utvrđenih nadležnosti povećao na iznos od 0,5 odsto, a dio procenta od 0,6 odsto koji je planiran za projekte smanji na 0,5 odsto”, naglasili su.
Ovim zakonom, kako dalje piše u saopštenju, obezbijedilo bi se redovno izvršavanje tekućih obaveza i spriječilo dodatno zaduživanje Prijestonice.
“Takođe, jedan od razloga za donošenje ovog zakona je i potreba stvaranja uslova za vrednovanje i ocjenjivanje svih projekata definisanih Zakonom o Prijestonici, ne samo onih koji se smatraju kapitalnim. Naime, članom 20 stav 2 Odluke o izradi kapitalnog budžeta propisano je da, projekti koji se realizuju u skladu sa Zakonom o Prijestonici kao i projekti koji se realizuju iz EU donacija ne podliježu vrednovanju i ocjenjivanju u skladu sa ovom odlukom, što je za posljedicu imalo da Prijestonica Cetinje u prethodnom periodu nije mogla finansirati projekte kao što su projekti na očuvanju kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa i projekte za valorizaciju turističkih potenicija, a koji, takođe, doprinose razvoju i novim radnim mjestima, jer se po navedenoj odluci oni ne smatraju kapitalnim”, pojasnili su.
Stoga je, kako se navodi, bilo potrebno brisati rješenje kojim je članom 30 stav 4 Zakona o Prijestonici propisano da se mogu finansirati samo oni projekti koji ispunjavaju uslove shodno aktu o izradi kapitalnog budžeta.
“Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima. Izradi izmjena i dopuna se pristupilo imajući u vidu da je dosadašnja primjena ukazala na određene nedostatke i dileme koji su se pojavili u praksi, te je ocijenjeno neophodnim da se kroz izmjene zakona otklone te nedoumice. Jedan od razloga za donošenje Predloga zakona je i usklađivanje svih odredbi zakona sa podsticajnim mjerama koje su uvedene posljednjim izmjenama zakona, kako bi se iste na pravilan način mogle razraditi, a u cilju njihove bolje i efikasnije implementacije u praksi”, kazali su.
Takođe, kako ukazuju, izmjene i dopune zakona se vrše radi ispunjenja ciljeva iz Reformske agende Crne Gore 2024-2027, konkretno iz podoblasti 1.1. Poslovno okruženje, reforme 1.1.5. Reforma inspekcijskih službi.
“Unapređenje integriteta, efikasnosti i performansi inspekcijskih službi i smanjenje neformalne ekonomije, koraka 2 Poboljšanje zakonodavnog okvira i fokusiranje na neformalnu ekonomiju. Predlogom zakona izvršena je izmjena u vidu proširenja obima prekršajne odgovornosti, vrši se postrožavanje kazne zatvora koja se može izreći osuđenom za prekršaj, vrši se povećanje raspona u okviru kojeg se može propisati novčana kazna i to za odgovornu osobu u firmi, preduzetnika i firmu, te se proširuju oblasti (restriktivne mjere sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i oblast osiguranja) za koje se može propisati novčana kazna u visini dvostrukog maksimuma”, naglasili su.
Takođe, kako su istakli, Predlogom Zakona propisuje se mogućnost organima inspekcijskog nadzora da, u vršenju svojih ovlašćenja i u cilju nesmetanog vršenja inspekcijskog nadzora, mogu od suda da zahtijevaju izdavanje naredbe za ulazak u stan i druge prostorije.
“Takođe, vrši se izmjena u pogledu izvršenja novčanih kazni, i to da će se novčana kazna smatrati u cjelosti plaćenom ukoliko osoba nema prebivalište odnosno boravište u Crnoj Gori ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka, a postoji osnovana sumnja da će osujetiti izvršenje izrečene sankcije, plati dvije trećine novčane kazne bez odlaganja”, dodali su.
Kako su zaključili, utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata, kojim su izvršena dodatna preciziranja pojedinih odredbi, u popstupku njihovog usaglašavanja sa sugestijama nadležnih institucija.




































