“Političke partije koje su se u nekom trenutku borile protiv sistema kakvog sad imamo, u posljednjih 4-5 godina su nastavili da koriste poluge vlasti prethodnog režima. U takvom ambijentu nemate druge stvari koje možete da ponudite. Sa druge strane su se desile dobre stvari zahvaljujući geopolitičkim okolnostima povoljnim za Crnu Goru i napravili smo korak naprijed, ali to nije dovoljno”, naveo je Vuksanović.
Šahman smatra da političari pokušavaju da instrumentalizuju nacionalne emocije i naboj kod ljudi kako bi dobijali političke poene, ali i da se nada da će se to promijeniti.
“Nadam se da će novijoj generaciji političara te teme biti sekundarne. Stasavaju nove generacije koji će zamijeniti tu matricu i unaprijediti sistem, kao i nametnuti druge teme o kojima ćemo kao društvo govoriti”, dodao je.
Vuksanović kaže da je NATO bombarodovanje Murina na današnji dan prije 26 godina bolan istorijski događaj koji se pamti i da na to treba čuvati sjećanje.
Potrebno je rasvijetliti taj slučaj u istorijskom smislu, čuvati uspomenu, kako se to nikada ne bi ponovilo. Smatram da rezolucija o osudi zločinu u Murinu sama po sebi ima smisla, ali ne bi smjelo da se desi je da se time manipuliše u političke svrhe. To je nepoštovanje prema žrtvama i kontraproduktivno je. Ovi prostori pamte događaje koji ne služe nijednom zdravorazumskom čovjeku. Nemam ništa protiv da rezolucija kao takva bude čin koji će dodatno osvijetliti takve istorijske događaju. Ispolitizovani ton na temu otvara podjele i stare teme koje moramo da završimo”, kazao je predstavnik pokreta Naprijed.
Šahman ističe da u Crnoj Gori imamo “hiperinflaciju” rezolucija.
“Čini mi se da nemamo zajedničku tačku gdje bi se sve etničke skupine našle. Takvi zločini se zloupotrebljavaju. Treba ih ostaviti istoričarima i hroničarima koji se iskonski bave tim stvarima, a političari da se bave stvarima za koje su plaćeni. Suočavanje sa prošlošću je važno, ovih dana imamo odluku Vlade da se isplate obeštećenja za porodice žrtava u Štrpcima i Murinu. To je odgovoran čin prema porodicama žrtava. Pristalica sam toga da to bude lični odnos prema žrtvama nesretnih ratova”, naveo je.
Vuksanović je uporedio “demokratičnost” društva Crne Gore i Hrvatske, te smatra da nismo još uvijek dostigli njihov stepen demokratije.
“Nije ni Hrvatska na nivou razvijenijih zapadnih demokratija, ali jesu ispred nas. Može se reći da smo predpolitičko društvo. Nemamo iskustva u smjenama vlasti, neko će reći da su se 2020. u Crnoj Gori desile prve demokratske promjene. Privikavamo se na korištenje demokratije, a to kod nas ide dosta sporo. Vlast mora brže i pragmatičnije da se odnosi prema svojim obavezama. Bolnije je što predsjednik i premijer dolaze iz političkog subjekta koji je doživio vrstu rascjepa. Ostatak političkih aktera i relevantnih pojedinaca i institucija takve sukobe ne gledaju kroz prizmu ličnih sukoba, već prilaze toj temi na bazi određene argumentacije. NVO organizacije i drugi nosioci vlasti moraju da se uključe u proces kako bi ta kohabitacija funkcionisala. Moramo da naučimo da funkcionišemo na taj način, ne možemo očekivati da predsjednik i premijer imaju isti stav, kao i da cijenimo djelovanje i jednog i drugog. Crna Gora mora mnogo brže nego do sada”, poručio je.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Povodom najavljenog pokretanja inicijative DPS-a za smjenu predskednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića zbog umiješanosti njegovog rođaka u pucnjavi, Šahman je rekao:
“Da sam ja predsjednik Parlamenta ja bih se obratio javnosti i kazao sve što imam vezano za taj događaj. Nosioci najviših državnih funkcija imaju odgovornost prema građanima. Opozicija koristi svaku priliku da “podriva” vlast, što joj je i posao. Imali smo situaciju da su dvije osobe ranjenje u pucnjavi, a da su dan poslije to demantovale. Pravosudni organi treba da se sistemski bave tom vrstom posla. Nosioci najviših funkcija moraju da imaju odgovornost prema građanima i da fali komunikacioni kanal sa njima. Pretpostavljam da ta inicijativu neće imati podršku u parlamentu. U poslednje vrijeme Milan Knežević je nezadovoljan odnosom Vlade prema njegovoj političkoj strukturi koja je podržala. Pretpostavljam da se dešava politička trgovina kako se bi se “po dubini” nešto dobilo. Njegova pozicija u ovom momentu je prilično konfuzna”, kazao je.
Vuksanović smatra da ne postoji politička odgovornost Mandića.
“Potrebno je rasvijetliti situaciju sa njegovim rođakom, a institucije sistema moraju sa uvažavanjem komunicirati sa građanima. Saglasan sam da bi možda bila dobra ideja da predsjednik Parlamenta treba da saopšti svoj stav vezan za tu situaciju. On kao javna ličnost mora komunicirati sa javnošću i razjasniti o čemu se to radi. DPS će kao opozicija pokušati da takvu situaciju izmanipulišu na štetu predsjednika Parlamenta i na taj način drže pozornost. Oni imaju problem sa legitimitetom. To ne može biti alibi sadašnjim vlastima, da svaki problematični događaj pravda vremenom i praksama DPS-a. Građani su odbacili taj sistem da bi stvari počele da se mijenjaju. Ovo je šansa za Mandića da pokaže kako u tim situacijama treba komunicirati i na taj način uspostaviti nove prakse u odnosu na one iz prošlosti”, poručio je.
Funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta smatra da je zakon o otvorenim listama i izborima u jednom danu “nasušno” potreban Crnoj Gori.
“Svako malo imamo neku vrstu tenzije u zemlji tokom izbora. Vladajuće strukture zloupotrebljavaju vrste resursa koje imaju. Moguće je organizovati izbore u jednom danu i to bi bio iskorak kako se ne bi dešavalo da stalno imamo neku tenziju. Taj zakon je u interesu svih građana svih Crne Gore”, zaključio je.
Vuksanović kaže da je neobično da na ključnim mjestima ima ljudi koji se javno deklarišu kao podržavaoci koncepta opozicije, kao i da treba podsjetiti i druge vršioce vlasti u Crnoj Gori koliko je DPS preletača otišlo u njihove partije.
“Službenici DPS režima su promijenili dresove i prešli u dijametralno suprotne političke partije. Nisam sklon etiketiranju ljudi da li su DPS-ovci ili njihovi sateliti. Koliko god se meni ne sviđalo kako razmišljaju ljudi koji glasaju za DPS, ne znači da ne bi mogli da rade sa mnom u nekoj firmi ili radnom mjestu gdje će kvalitetno obavljati svoje dužnosti. Moramo prestati sa etiketiranjem ljudi. Potpuno podržavamo inicijative o zakonu, pogotovo o neposrednom izboru poslanika za Parlament. To je nešto što bi približilo te ljude građanima. Izbor u jednom danu su nešto čemu trebamo da težimo, moramo kao država izaći iz vanrednog stanja tokom izbora. Ispod radara nam prolaze problemi u privredi, a osobe koje treba da se bave time su stalno u kampanjama. Primjer Kneževića pokazuje heterogenost ove Vlade”, zaključio je predstavnik iz pokreta Naprijed.
