“Pohvale upućene Crnoj Gori od EU su mnogobrojne, što nije zgoreg ponoviti, budući da je Crna Gora dugo u procesu i kada dobijete jedan ovakav Izvještaj Evropske komisije, to nam daje dodatni vjetar u leđa, posebno u ovoj dinamici i ambiciji”, istakao je Zenović.
On je naveo da je ambicija Crne Gore da u nekom izglednom vremenu, koje je – kako kaže, na dohvat ruke, da postanemo punopravna članica EU.
“Ono što je činjenica, jeste da je prema mišljenju Evropske komisije, Crna Gora je ostvarila neophodni balans između napretka u tehničkim poglavljima i Vladavine prava – fundamentalne tačke evropskog procesa”, dodaje.
“Crna Gora je jedina država kandidat u zavšrnoj fazi pregovaračkih poglavlja”
Kako je Zenović pojasnio, mi smo jedina država kandidat koja je u fazi zatvaranja pregovaračkih poglavlja,
“Da bi neka država kandidat zatvarala pregovaračka poglavlja, ona mora da dobije Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 – a to je IBAR, što smo mi dobili u junu prošle godine. Mi smo do sada zatvorili sedam pregovaračkih poglavlja, EK je uvrjerena da Crna Gora može završiti još jedan dodatan broj ovih poglavlja krajem ove godine na Međunarodnoj konferenciji koju očekujemo sredinom sljedećeg mjeseca”, navodi Zenović.
Prema njegovim riječima, to znači da je Crna Gora na dobrom putu da do kraja naredne godine završi pregovarački proces, što je i zacrtala i da se samim tim pristupi ratifikaciji.
“Svaki od tih koraka moraju odobriti država članice konsenzusom i to je faza u kojoj smo danas. Iščekujemo da države članice krenu sa izradom ugovora o pristupanju, budući da je to proces koji traje neko vrijeme, što znači da smo u samom finalu pristupanja u EU. Nadamo se da će ova vrlo pozitivna klima i za politiku proširenja i specifično za članstvo Crne Gore da ostane ohrabrujuća, kako u Briselu tako i kod drugih članica”, istakao je Zenović.
“Ne postoji razlog da Hrvatska usporava naš proces pristupanja”
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Budva domaćin Evropskog pub kviza, još jedan dan za prijavu
Udes u Zeti, povrijeđeni transportovani u Klinički centar
Zenović smatra, odnosno da ne vjeruje da postoji razlog da Hrvatska usporava proces pristupanja Crne Gore u EU.
“Vjerujem u dobrosusjedske odnose, u suprotnom da to ne bi stvorilo problem samo Crnoj Gori, već i cijelom Zapadnom Balkanu”, dodao je on.
Zenović navodi da je jedan period između 2021. godine do kraja 2023. godine nije bio najbolji.
“Bojim se da su prioriteti sa ove strane tada bili drugačiji i to se reflektovalo na stavove EK, a značajno ubrzanje se dešava krajem 2023. i pozitivan signal EU dobija svoj prijem u Crnoj Gori”, kaže on.
Kako je istakao, pregovarački tim Crne Gore smatra da ćemo sljedeće godine okončati pregovore, uz veliku pomoć EK, koja je, kako dodaje, naš najveći prijatelj u ovom procesu.
“Bez ikakve dileme, vrlo jasna politička poruka Crne Gore, sa svih nivoa koji nisu samo vladajuća većina, da Crna Gora želi tim putem. Sve to zajedno je signal koji je EU očekivala. Ako nemate političku volju, džabe je što ostvarujete rezultate”, naveo je Zenović.
On je apostrofirao da je Evropskoj uniji je najvažnija Vladavina prava, važna imenovanja u pravosuđu, kao i deblokiran proces.
“To je njima bio signal da nastavljamo svoj reformski put. To nije bilo dovoljno, ali je to bio uslov. Finalizacija zaokruživanja pravnog sistema se najbolje očitava u onome šta su pravosnažne sudske presude, bez obzira da li su osuđujuće ili oslobađajuće – to će biti naš ključni test i potvrda da je pravosuđe funkcionalno, nezavisno i profesionalno i da se suočimo sa visokom korupcijom i visokim stepenom organizovanog kriminala. Kritike EU na račun crnogorskog pravosuđa pozivaju da zajednički sagledamo cijelu situaciju”, kaže Zenović.
“Ulazak Crne Gore u EU će biti važna istorijska tačka i prekretnica za naš razvoj”
Kada su u pitanju pravosnažne presude u Crnoj Gori, on navodi da su one vrlo jasno dio završnih mjerila u poglavljima 23 i 24.
“Bez pozitivnog bilansa rezultata u pogledu pravosnažmnih presuda za organizovani kriminal i visoku korupciju nema ispunjena uslova za poglavlja 23 i 24, a samim tim nema ni članstava Crne Gore u EU”, ističe Zenović.
Po njegovim riječima ulazak Crne Gore u EU će biti važna istorijska tačka i prekretnica za razvoj nas kao suverene, pravne, građanske i ekološke države.
“Ako nema pravne države, nema investicija, ili ih ima samo za korist određenih pojedinaca. Sve je vrlo povezano. Socio – ekonomski uslovi za život u Crnoj Gori će nakon ulaska u EU biti sve bolji, to pokazuju iskustva velikog proširenja 2004. godine, iskustvo Rumunije koja je tri puta uvećala svoj BDP, iskustvo Poljske koja će uskoro imati među najjačima ekonomijama svijeta. Integracijom posao zapravo počinje”, navodi Zenović.
Zenović ističe da u ovoj fazi koristimo IPA, predpristupne fondove, što znači da nakon ulaska u EU pristupamo kohezionim fondovima namijenjenim za ravnomjeran rast za regionalno saglašavanje na nivou EU, u pogledu važnih infrastrukturnih projekata.
“Ogromna je razlika između kvaliteta i kvantiteta tih fondova. Crna Gora je dio projekta “plan rasta za Zapadni Balkan” gdje ispunjavamo obaveze i reforme na evropskom putu, za šta dobijamo određena sredstva za projekte poput obrazovanja, zdravstva, infrastrukture i energetike. Fondovi namijenjeni koheziji su desetinama puta veći. Ovogodišnji okvir u kojem će se EU kretati u narednom višegodišnjem finansijskom okviru je nešto ispod tri biliona, odnosno to su hiljade milijardi eura, tj 2,3 milijardi eura će EU uložiti u cjelokupni budžet, što je svega 1,5 odsto ukupnog BDP-a EU”, naveo je on.
Kako je Zenović pojasnio, u novom okviru EU će imati dio koji se odnosi na Global Europe, tj. svi fondovi će biti dio tog okvira, koji je značajno manji u odnosu one koji se odnose na kohezione fondove.
“Kada govorimo o sredstvima koje dobijamo od EU govorimo o bespovratnim sredstvima, EU se kolektivno zadužuje i implementira to kroz članice koje vraćaju novac po povoljnim kreditima. Vidimo da će za Globalnu Evropu, za angažman van EU će biti obezbjeđeno oko 200 milijardi, za sve fondove bilo za država kandidate. U okvirima Evropske unije ćete imati 800 milijardi za ključni paket kohezionih fondova, za ulaganje u privredu i preduzeća ćete imati oko 400 milijardi. Mnogo je bolje biti u timu, nego van tima. Fondovi Hrvatske su nakon članstva postali deset puta veći. Važno je da se pripremimo za te fondove, budući da će se oni odobravati na osnovu dobro smišljenih i odrađenih projekata”, kaže Zenović.
Evropska unija ima ambiciju da do 2050. bude ekološki i klimatski neutralna
Zenović objašnjava da je ekologija jedna od oblasti na kojima Evropska unija izuzetno insistira, ali i da razumije da tu promjene nijesu moguće preko noći, ali ni u svega par godina.
“Ciljevi i zadaci, kada je u pitanju ekološka politika, su se značajno uvećali u posljednjih nekoliko godina. Evropska unija ima ambiciju da do 2050. godine bude ekološki i klimatski neutralna. To su najviši mogući ekološki standardi koje EU stavlja pred sebe. Zaštita prirode, klimatske promjene i ekološki standardi koji su najviši mogući. Ne postoji nijedna država na svijetu koja toliko insistira na ovako visokim međunarodnim i evropskim klimatskim ciljevima kao što je to EU danas”, kazao je Zenović.
Za Crnu Goru je to, kako kaže, krupna i složena politika, koja može da ima reperkusije ne samo na njen socio-ekonomski okvir, nego i na njen energetski okvir.
“To je politika koja zadire u sve pore razvoja. U tom pogledu EU ima razumijevanja, da to može biti jedno od poglavlja za koje Crna Gora dobije određena prelazna razdoblja u kojima opisuje kako će i na koji način, i naravno obećava da će se do tog i tog vremena usaglasiti i kako, u bilo kojem od osam mjerila koji se tiču ovog poglavlja. Suština je da Crna Gora, kao neko ko je sebe definisao kao ekološku državu, ima priliku da postepeno prelazi iz onih okvira koji nisu u skladu sa standardima EU. Ovo je ključno ultra generacijsko poglavlje, koje zatvaramo danas, ali koje ostaje otvoreno za sve buduće generacije i to je pitanje budućnosti”, naveo je Zenović.
“Postrojenje u Botunu samo jedan od narednih desetak istih projekata u Crnoj Gori”
Govoreći o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Zenović je istakao da je Evropska unija jasno navela da Podgorica, kao grad koji se ovoliko ubrzano širi i raste, mora da ima jedno takvo postrojenje, ako želimo da ovaj sistem učinimo iole održivim.
“Evropska unija to vidi kao jedan od narednih desetak projekata koji će biti isti na sjeveru ili jugu Crne Gore, u gradovima koji nemaju ovo postrojenje. Poruka koja će biti, ako se to ne uradi, pored toga što će nositi ogroman finansijski izdatak za Grad i građane. Mislim da je Glavni grad dobio oko 30 miliona bespovratnih sredstava i određeni dio novca koji je dobijen u vidu povoljnog kredita. Sve te stvari mogu da koštaju značajno Glavni grad, a to je i poruka da Crna Gora nema konsenzus koliko je važno da u ovakvoj politici napravi korake naprijed. Vjerujem da će i u ovom slučaju doći do dogovora, jer je ovo u interesu građana i jer je to naša ekološka svijest i odnos prema prirodu i donošenju odluka”, zaključio je Zenović.
