U Hrvatskoj, zahvaljujući strogoj regulaciji i sistemu provjere u legalnom lancu prodaje, poput apoteka, nema zabilježenih slučajeva krivotvorenih ljekova. Ipak se bilježi krijumčarenje pojedinih vrsta ljekova.
Ljekovi za mršavljenje i poboljšanje životnog stila najčešće se prodaju “na crno”, a lažni ljekovi predstavljaju globalni problem. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je oko polovina ljekova kupljenih putem interneta zloupotrijebljena. Istraživanje HRT-a pokazalo je da u državnim apotekama i veleprodajama nema takvih ljekova, ali na crnom tržištu ima u velikom broju. Uvoz ljekova poštom zabranjen je u Hrvatskoj, pa se takve pošiljke redovno zaustavljaju i vraćaju. Ipak, neovlaštena online prodaja, posebno putem društvenih mreža i oglasa, sve je veći izazov za nadležne službe.
Iz Carinske uprave su objasnili da je otkrivanje otežano jer su profili s kojih se ljekovi oglašavaju često registrovani na stranim serverima, a vlasnici ostaju anonimni. Osim toga, posrednici u toj ilegalnoj trgovini često ni nemaju stvarna skladišta, već djeluju iz sjenke.
Procjene govore da je čak 50% ljekova koji se prodaju putem interneta krijumčare, a zarada od njih višestruko premašuje prihode od trgovine drogom — što ih čini unosnim, ali i opasnim biznisom, prenosi HRT, a posljedice takvih ljekova su ozbiljne i životno ugrožavajuće.
