Vrhovni iranski lider Ali Hamnei pojavio se u javnosti prvi put otkako se, pod prijetnjom izraelskih projektila, sklonio u bunker i prekinuo bilo kakvu elektronsku komunikaciju sa ostatkom svijeta.
Skoro dvije sedmice dugo izbivanje prvog čovjeka Irana prekinuto je prilično eksplozivnim nastupom na državnoj televiziji u kojem je rekao da su Amerikanci odlučili da okončaju rat plašeći se da bi, u protivnom, bio uništen režim u Izraelu.
“Američki režim se uključio u rat jer su osjetili da bi u protivnom cionistički režim bio u potpunosti uništen. Ušli su u rat kako bi spasili režim, ali nijesu postigli apsolutno ništa”, rekao je Hamnei.
Ko je pobijedio?
“Šamarčina” Amerikancima, kako je objasnio Hamnei, bio je napad na bazu El Udeid u Kataru u kojoj se nalazi oko 8.000 američkih vojnika.
Hamnei se u javnosti pojavio dan pošto je američki predsjednik Donald Tramp rekao da su se u iransko-izraelskom ratu obje strane žestoko borile, te da su se mudro odlučile za mir.
Napad na bazu El Udeid opisao je kao akciju koju su Iranci blagovremeno najavili, kako bi Amerikanci na vrijeme evakuisali vojnike. Iz Irana je poletjelo ukupno 14 projektila srednjeg i kratkog dometa, od kojih je 13 uništeno u vazduhu. Nije bilo žrtava.
FBI istražuje curenje dokumenata, ostatak svijeta traži izgubljeni uranijum
Gotovo istovremeno, američki Federalni istražni biro pokrenuo je istragu o curenju povjerljivih dokumenata iz vojne obavještajne službe, koje je objavio Njujork tajms, a u kojima se pod veliki znak pitanja stavlja napad bombardera B-2 na komplekse Fordo, Isfahan i Natanz.
“Zajedno sa FBI-jem istražujemo curenje informacija, jer su bile namijenjene za unutrašnje potrebe, odnosno kao procjena učinka na bojnom polju”, objasnio je američki ministar odbrane Pit Hegset, optužujući medije da su izvještaj objavili kako bi “učinili da predsjednik SAD, uprkos veličanstvenom uspjehu, bude prikazan u lošem svjetlu”.
Kako su procurjeli dokumenti?
Prije početka istrage, Donald Tramp i državni sekretar Marko Rubio su izvještaj vojne obavještajne službe opisali kao “lažnu vijest”, tvrdeći da je iranski nuklearni program, zbog kojeg je rat i počeo, pretrpio ogromnu štetu.
Riječi američkih zvaničnika potvrdila je i izraelska vojska tvrdeći da je iranski nuklearni program, tokom 12 dana bombardovanja i američkim napadom na Fordo, Isfahan i Natanz, “unazađen bar nekoliko godina”.
U spornom izvještaju američkih obavještajaca, pak, navodi se da je šteta na objektima povezanim sa nuklearnim programom gotovo neznatna, te da su iranska nastojanja da načine atomsku bombu – ukoliko uopšte postoje – usporena tek za nekoliko sedmica.
Iranski nuklearni program predmet je kontroverzi još od samog početka nove američke avanture na Bliskom istoku, pošto je šefica svih špijuna SAD, Tulsi Gabard, početkom godine pred Senatom rekla da nema dokaza da Teheran pokušava da napravi atomsku bombu.
Potraga za uranijumom
Kada je, u jeku izraelskih napada, ta izjava ponovo aktuelizovana, Gabardova je odmah reterirala, pritisnuta Trampovom konstatacijom da “ne zna o čemu priča”.
Amerikanci “promašili” 408 kilograma obogaćenog uranijuma
Ali, u cijelo zamešateljstvo oko stanja nuklearnog programa, u četvrtak se umiješao i Fajnenšel tajms, prenoseći tvrdnje neimenovanih evropskih zvaničnika da su zalihe obogaćenog uranijuma u Iranu mahom ostale netaknute.
Navodi se i da se 408 kilograma obogaćenog uranijuma nikada nije ni nalazilo u centru Fordo – kompleksu ukopanom stotinjak metara unutar granitne planine – čije su ulaze Amerikanci zatrpali bombama GBU-57.
Međunarodna agencija za atomsku energiju
Inspektori Međunarodne agencije za nuklearnu energiju tvrde da su nedjelju dana prije početka rata vidjeli taj materijal, dok šef te organizacije Rafael Marijano Grosi smatra da je “skriven negdje oko Isfahana”.
“Iran nikada nije tajio da su sakrili taj materijal”, rekao je Grosi za CNN.
Suštinski, radi se o obogaćenom uranijumu pohranjenom u posebne sanduke, koji se bez problema mogu utovariti u desetak kamiona.
Na satelitskim snimcima nuklearnog centra Fordo, koje je kompanija Maksar Tehnolodžis objavila nekoliko dana pred početak rata, vidi se 16 kamiona parkiranih tik uz ulaze u ovaj objekat. Nije jasno, ipak, da li je tom prilikom bilo što izneseno iz podzemnih bunkera.
Kamioni ispred kompleksa Fordo
Takođe, nije jasno da li su Amerikanci ili Izraelci gađali novi podzemni kompleks južno od Natanza, u koji još uvijek nijesu ulazili inspektori UN, kao ni u kojoj mjeri je čitav program usporen činjenicom da je najmanje 15 iranskih nuklearnih fizičara ubijeno u posljednje dvije sedmice.
Nejasno je i na koji način će međunarodna zajednica ubuduće kontrolisati iranski nuklearni program, jer je parlament u Teheranu odlučio da prekine saradnju sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju. Prije nego što saradnja zaista bude obustavljena, ovu odluku mora da potvrdi predsjednik Masud Pezeškijan.































