U sjenci kontejnera i teretnih brodova odvija se ogroman podzemni biznis koji povezuje kartele iz Latinske Amerike, afričke posrednike i evropske dilere. Za belgijske vlasti to je postala noćna mora bez kraja, a za krijumčare – logistički raj.
Luka Antverpen preuzela primat od Roterdama
Samo u Antverpenu, jednoj od najvećih evropskih luka, zapljene kokaina narasle su sa 91 tone u 2021. na gotovo 110 tona u 2022. godini, čime je Belgija pretekla nizozemski Roterdam i učvrstila status glavnog ulaza narkotika u Evropu.
Dubokovodne luke, neprekidan promet kontejnera i slobodno kretanje unutar Šengena stvorili su savršene uslove za krijumčarenje. Dok milioni tona robe prolaze kroz terminale, među njima se kriju stotine kilograma kokaina i heroina, često sakrivenih u kutijama sa voćem ili među čeličnim cijevima i djelovima mašina.
Belgijska carina priznaje da uspijeva da presretne tek između 10 i 40 procenata pošiljki koje stižu u zemlju, a ostatak nestaje na evropskim putevima – kamionima i vozovima – i završava na tržištima širom kontinenta.
Kako funkcioniše krijumčarski lanac
Kokain koji dolazi u Belgiju najčešće potiče iz Kolumbije, Perua i Ekvadora. Pošiljke se otpremaju u legalnim kontejnerima, često preko zapadne Afrike (Senegal, Obala Bjelokosti, Zelenortska Ostrva) ili Kariba, kako bi se prikrilo njihovo pravo porijeklo.
Kad brodovi pristanu u Belgiji, u akciju stupaju tzv. extractor ekipe – mladići, često tinejdžeri, koje bande unajmljuju da brzo otvore kontejnere, izvade drogu i zatvore ih prije nego što stignu inspektori. U posljednjih godinu dana krijumčari su se prilagodili pojačanim kontrolama: sada šalju manje, ali češće pošiljke. Belgijska carina presrela je u prvoj polovini godine 82 pošiljke kokaina, prosječne težine 204 kilograma, dok su prošle godine bile gotovo dvostruko veće.
Slični obrasci važe i za druge droge. Heroin i dalje putuje balkanskom rutom iz Afganistana preko Turske, kanabis dolazi iz Maroka u Španiju, a sintetičke droge i prekursori poput metamfetamina dopremaju se iz Azije vazduhom ili čak poštanskim paketima.
Globalizacija i novac jači od zakona
Položaj Belgije u srcu zapadne Evrope čini je idealnim logističkim čvorištem za dalju distribuciju. Odande se droga kamionima prevozi u Njemačku, Francusku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje se prepakira i prodaje uz višestruku dobit.
Nemate ideju za današnji ručak? Pripremite pileću musaku i uživajte u čaroliji ukusa
Kako doručak oblikuje vaš cijeli dan, ali i dugoročno zdravlje
Ovo je 5 najboljih pasmina mačaka za vlasnike početnike prema veterinaru
Procjenjuje se da tržište kokaina u Evropi vredi 11,6 milijardi eura, a kanabisa 12,1 milijardu. Takvi ogromni iznosi prirodno privlače i druge oblike kriminala – od pranja novca do korupcije u javnim službama. U Antverpenu je 2024. godine uhapšeno 128 osoba, uključujući 16 maloljetnika, a istražitelji sve češće otkrivaju da kriminalne mreže ulaze u luke, policiju i pravosuđe.
Belgijski sudija, koji je četiri mjeseca proveo u tajnom skloništu zbog prijetnji, upozorio je da zemlja rizikuje da postane ‘narkodržava’, u kojoj mafijaške mreže postaju paralelni centri moći.
Brisel – nova linija fronta
Samo 45 kilometara od antverpenskih dokova, glavni grad Brisel sve češće osjeća posljedice. U posljednjih godinu dana zabilježeno je 57 pucnjava, od čega 20 tokom ljeta, većinom u četvrtima Molenbek i Anderleht, poznatim po visokoj stopi nezaposlenosti i prisutnosti bandi.
U februaru je ispred stanice metroa Clémenceau došlo do oružanog sukoba koji je završio smrću muškarca, a u septembru je velika policijska akcija obuhvatila 708 osoba i 621 vozilo. Uprkos ovim akcijama, nasilje ne prestaje. Brisel danas ima stopu ubistava od 3,19 na 100.000 stanovnika – među najvišima u Evropskoj uniji.
‘Organizovani kriminal više nije ograničen na luke. Sada ga osjećamo u svakom dijelu grada’, upozorio je javni tužilac Julien Moinil.
Evropa u kontrapritisku
Belgija nije usamljena. U cijeloj Evropskoj uniji količina zaplijenjene droge stalno raste, ali i dalje predstavlja tek mali dio stvarne količine koja dolazi. Prema Evropskoj agenciji za drogu (EUDA), kilogram kokaina kupljen u Latinskoj Americi za nekoliko hiljada eura na evropskom tržištu dostiže i 30.000 eura.
EU je ove godine usvojila Mapu puta protiv trgovine drogom zbog jačeg nadzora nad hemijskim prekursorima – supstancama koje se koriste u proizvodnji sintetičkih droga – i uvela procjenu rizika za nove spojeve. Belgijske vlasti razmatraju i spajanje šest policijskih zona Brisela, kao i češće racije u lučkim oblastima.
Uprkos pojačanim mjerama, krijumčarske mreže i dalje su korak ispred. Skrivaju pošiljke iza fiktivnih firmi, koriste kriptiranu komunikaciju, a korumpirane lučke radnike pretvaraju u saradnike. Samo u prvoj polovini ove godine u Antverpenu je zaplijenjeno 16,7 tona kokaina, ali analitičari upozoravaju da je to tek vrh ledenog brega.
