Obavještenje iranske državne televizije stiglo je u trenutku kada je iranski predsjednik službeno prihvatio ostavku jednog od svojih potpredsjednika, koji je bio ključni pregovarač Teherana u nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine – baš u trenutku kada je čelnik Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor stigao u Teheran.
Saopštenje predsjednika Masuda Pezeškijana, objavljeno u utorak veče, o ostavci Mohameda Džavada Zarifa prethodilo je vijesti državne televizije u kojoj se navodi da će Oman ponovno posredovati u razgovorima.
Omanski ministar vanjskih poslova služio je kao posrednik između dvije strane tokom razgovora proteklog vikenda u Muskatu, glavnom gradu sultanata.
Zvaničnici su u ponedjeljak prvobitno naveli Rim kao domaćina pregovora, da bi Iran u utorak rano ujutro insistirao na povratku pregovorima u Oman. Američki zvaničnici zasad nisu komentarisali gdje će se razgovori održati, iako je predsjednik Donald Tramp nazvao omanskog sultana Haithama bin Tarika u utorak dok je bio na putu u Nizozemskoj.
U međuvremenu, posjeta Rafaela Mariana Grosija, čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), mogla bi uključiti pregovore o tome kakav pristup njegovi inspektori mogu imati u slučaju sklapanja novog dogovora.
Ulozi pregovora izrazito su visoki za dvije nacije koje se približavaju gotovo poluvjekovnom neprijateljstvu. Američki predsjednik Tramp više je puta prijetio pokretanjem vazdušnih napada usmjerenih na iranski nuklearni program ako ne dođe do dogovora.
Iranski zvaničnici sve češće upozoravaju da bi mogli težiti razvoju nuklearnog oružja koristeći svoje zalihe urana obogaćenog gotovo do nivoa prikladnog za oružje, piše AP.
Pezeškijan hvali Zarifa i prihvata njegovu ostavku
Zarif je bio ključni saveznik Pezeškijana na prošlogodišnjim izborima, ali je često bio na meti kritika tvrdolinijaša unutar iranske šijitske teokratije, koji ga optužuju da je previše popuštao u pregovorima.
U martu je Zarif podnio ostavku predsjedniku Pezeškijanu. Međutim, predsjednik nije odmah odgovorio na pismo. Zarif je u prošlosti koristio najave ostavke kao političku taktiku, uključujući i prošlogodišnji spor oko sastava Pezeškijanovog kabineta. Tada mu je predsjednik odbio prihvatiti ostavku.
Nego, kasno u utorak, iz kabineta iranskog predsjednika stiglo je saopštenje u kojem se navodi da je Pezeškijan Zarifu uputio pismo u kojem ga hvali, ali prihvata njegovu ostavku.
“Pezeškijan je naglasio da, zbog određenih izazova, njegova administracija više ne može koristiti Zarifovo dragocjeno znanje i stručnost”, stoji u saopštenju.
Predsjednik je dekretom imenovao Mohsena Ismailija (59) za novog potpredsjednika za strateška pitanja. U iranskom političkom sastavu predsjednik ima više potpredsjednika. Ismaili je poznat kao politički umjerenikk i pravni stručnjak, piše AP.
Grosijeva posjeta dolazi u trenutku kada Iran ograničava pristup IAEA-i
Grosi je stigao u Teheran na sastanke s Pezeškijanom i drugim visokim zvaničnicima.
Otkako je nuklearni sporazum propao 2018. godine zbog jednostranog povlačenja SAD-a iz njega, Iran je odbacio sva ograničenja i obogaćuje uran do 60 odsto čistoće – što je vrlo blizu 90- procentne čistoće potrebne za izradu nuklearnog oružja.
Nadzorne kamere koje je postavila IAEA ugašene su, a Iran je zabranio pristup nekim od najiskusnijih inspektora agencije sa sjedištem u Beču.
Iranski zvaničnici takođe sve češće prijete da bi mogli nastaviti s razvojem nuklearnog oružja – što je godinama izazivalo zabrinutost Zapada i IAEA-e, osobito nakon što je Teheran 2003. napustio organizovani program kontrole naoružanja.
Bilo kakav mogući dogovor između Irana i SAD-a vjerovatno bi se morao oslanjati na stručnost IAEA-e kako bi se osigurala usklađenost Irana sa sporazumom. Uprkos trenutnim napetostima, agenciji pristup nije u potpunosti onemogućen.
U međuvremenu, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u srijedu je upozorio SAD da ne zauzima kontradiktorne stavove u pregovorima, piše AP.
To se vjerovatno odnosi na komentare američkog izaslanika za Bliski istok, Stiva Vitkofa, koji je ove sedmice najprije sugerisao da bi se Iran mogao vratiti na obogaćivanje urana do 3,67 odsto – kao što je bilo predviđeno sporazumom iz 2015. koji je postigla administracija Baraka Obame.
Vitkof je potom izjavio da će “dogovor s Iranom biti dovršen samo ako to bude Trampov dogovor.”
“Iran mora zaustaviti i eliminisati svoj program obogaćivanja nuklearnog materijala i razvoja oružja”, napisao je na društvenoj platformi Iks.
“Za svijet je imperativ da postignemo čvrst i pravedan dogovor koji će trajati – a upravo to je predsjednik Tramp tražio od mene.”
Aragči je upozorio Ameriku da ne zauzima „kontradiktorne i međusobno suprotstavljene stavove” u pregovorima.
“Obogaćivanje je stvarno i priznato pitanje te smo spremni izgraditi povjerenje u vezi s mogućim zabrinutostima”, izjavio je Aragči.
Ali o gubitku prava na obogaćivanje, dodao je – “ne može se pregovarati”.































