Izvještaj ukazuje na to da država koja nameće carine, u ovom slučaju SAD, zapravo oporezuje sopstvene potrošače i privredu.
Prema podacima njujorškog Fed-a, američke firme i potrošači su tokom prošle godine platili skoro 90 odsto ukupnih troškova uvoznih dažbina. Takav zaključak nije iznenađenje, jer su do sličnih rezultata ranije došli i Nacionalni biro za ekonomska istraživanja, kao i Kongresna kancelarija za budžet, prenosi B92.
Iako izveštaj ne precizira tačnu raspodjelu između kompanija i potrošača, analiza Kongresne kancelarije procjenjuje da će preduzeća donekle smanjivati svoje profitne marže kako bi ublažila udar, ali da će najveći dio troška, oko 70 odsto, ipak prebaciti na krajnje kupce kroz više cijene.
Strani izvoznici, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp tvrdio da će snositi najveći dio troška, prema procjenama učestvuju sa svega oko pet odsto.
U konkretnim brojkama, carine su u prošloj godini značile prosječno povećanje poreskog opterećenja od oko hiljadu USD po domaćinstvu, navodi nepartijska organizacija Tax Foundation.
To znači da je prosječna američka porodica indirektno platila značajan dodatni trošak kroz skuplju robu.
Iako su ovakvi izvještaji zasnovani na ekonomskim analizama, Tramp je i ranije pokazivao da mu mišljenja ekonomista nijesu presudna kada je reč o carinama, koje je nazivao “najljepšom rječju u riječniku”. Ipak, novi podaci dolaze u trenutku kada u Vašingtonu raste zamor i nezadovoljstvo zbog trgovinskih mjera.
U rijetkom političkom otporu, šestoro republikanskih kongresmena pridružilo se demokratama u pokušaju da se ukinu carine prema Kanadi. Iako je malo vjerovatno da će takva inicijativa uspjeti, čak i ako bi prošla Senat, predsjednik bi mogao da uloži veto, sama činjenica da su se pojedini republikanci usprotivili pokazuje rastuće podjele unutar stranke.
Trump je nakon toga zaprijetio “posljedicama” svima koji glasaju protiv carina.
Dodatnu neizvjesnost unosi i očekivana odluka Vrhovnog suda o zakonitosti uvedenih carina, koja bi mogla značajno da utiče na čitavu trgovinsku politiku administracije. U međuvremenu, Bijela kuća brani svoju ekonomsku strategiju, ističući da je inflacija oslabila, a korporativni profiti porasli, uprkos višestrukom povećanju prosječne carinske stope.
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Budva domaćin Evropskog pub kviza, još jedan dan za prijavu
Udes u Zeti, povrijeđeni transportovani u Klinički centar
Portparol Bijele kuće tvrdi da kombinacija poreskih olakšica, deregulacije, carina i veće energetske proizvodnje smanjuje troškove i podstiče privredni rast. Međutim, mnogi građani i dalje osjećaju pritisak visokih troškova života i sve češće krive predsjednika i republikance za situaciju.
Predizborno obećanje o brzom snižavanju cijena nije se u potpunosti ostvarilo, osim u pojedinim slučajevima poput pada cijena jaja, što se uglavnom pripisuje uspješnom suzbijanju ptičjeg gripa i stabilizaciji ponude. Iako ukupni makroekonomski pokazatelji djeluju solidno, oni se zasnivaju na prosječnim vrijednostima koje prikrivaju slabosti u pojedinim sektorima.
Na primer, januarski izveštaj o zapošljavanju pokazao je rast od 130 hiljada novih radnih mjesta, gotovo dvostruko više od očekivanja. Međutim, gotovo sav rast došao je iz sektora zdravstva, dok su drugi sektori bilježili minimalan napredak ili pad. Tokom cijele prošle godine, čak 97 odsto ukupnog rasta zaposlenosti poteklo je iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite.
Ekonomista Diane Swonk opisala je ovakvu situaciju kao ekonomiju koja stoji na “jednonožnim stolicama”, oslanjajući se na uske izvore rasta. Pored zdravstva, to su visoka potrošnja bogatih pojedinaca i ogromne investicije tehnoloških kompanija u vještačku inteligenciju.
Takva struktura rasta može djelovati stabilno na papiru, ali istovremeno otkriva krhkost šire ekonomske osnove.
