Velika promjena u njemačkom pristupu odbrani
Ovakvo planiranje odražava veliku promjenu u njemačkom pristupu odbrani, podstaknutu sve agresivnijim stavom Rusije prema evropskim članicama NATO-a nakon invazije na Ukrajinu prije gotovo četiri godine. Njemačka je preuzela ključnu ulogu u logistici i planiranju slanja pojačanja za Savez, čime je postala operativna baza i tranzitni koridor za NATO-ove trupe.
Zbog te strateške važnosti, dokument predviđa da bi Njemačka u slučaju sukoba postala “prioritetna meta konvencionalnih napada sistemima oružja dugog dometa” usmjerenih protiv vojne i civilne infrastrukture. U planu se hibridne mjere poput kibernetičkih napada ne tretiraju kao pozadinski pritisak, već kao otvoren dio vojne eskalacije, navodeći da “mogu u osnovi služiti za pripremu vojne konfrontacije.”
Pet faza eskalacije
OPLAN, dokument na 24 stranice čiji je cilj koordinacija civilnih i vojnih aktera, izlaže model eskalacije u pet faza.
Faze se kreću od ranog otkrivanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne i kolektivne odbrane NATO-a, pa sve do oporavka nakon sukoba. U dokumentu se napominje da se Njemačka trenutno nalazi u prvoj fazi, usredsređenoj na izgradnju zajedničke slike prijetnji, koordinaciju unutar vlade te pripremu logistike i zaštitnih mjera.
Ključna uloga civilnog sektora i domaćih snaga
Plan takođe dodjeljuje značajno proširenu ulogu domaćim vojnim snagama. Jedinice za domovinsku sigurnost biće zadužene za zaštitu ključne infrastrukture, osiguravanje kretanja trupa širom zemlje i podržavanje funkcionisanja države dok su borbene snage raspoređene na drugim mjestima.
Civilne strukture tretiraju se kao presudne za vojni uspjeh. Saobraćajne mreže, opskrbljivanje energijom, zdravstvene usluge i privatne kompanije navode se kao ključni partneri. U dokumentu se ističe da “brojni zadaci zahtijevaju civilnu podršku”, bez koje se plan ne može provesti.
Hibridne prijetnje već su stvarnost
Scenariji opisani u OPLAN-u nisu samo teorija. Posljednjih mjeseci Njemačka i njeni saveznici suočili su se s nizom hibridnih napada. Savezne vlasti zabilježile su porast ruske špijunaže, kibernetičkih napada i pokušaja uticaja na političke institucije, kritičnu infrastrukturu i javno mnijenje. Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint opisao je zemlju kao “svakodnevnu metu hibridnog ratovanja”, prenosi Index.
