Američki predsjednik Donald Tramp neprestano govori da želi prekinuti najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, a proteklih dana pokazuje sve veću frustraciju zbog Putina te je juče upozorio da se ruski vođa “igra s vatrom” jer odbija učestvovati u pregovorima o primirju s Kijevom dok njegove snage ostvaruju dobitke na ratištu.
“Spreman je sklopiti mir, no ne pod svaku cijenu”
Nakon što je s Trampom razgovarao preko dva sata prošle nedjelje, Putin je rekao da je pristao sarađivati s Ukrajinom na memorandumu koji će utvrditi načela mirovnog sporazuma, uključujući vremenski okvir za prekid vatre.
Rusija tvrdi da trenutno sastavlja nacrt vlastite verzije memoranduma te da ne može procijeniti koliko će to dugo potrajati.
Kijev i evropske vlade optužuju Moskvu da zavlači dok njeni vojnici napreduju na istoku Ukrajine.
“Putin je spreman sklopiti mir, no ne pod svaku cijenu”, kazao je jedan ruski izvor upućen u razmišljanje najviših zvaničnika Kremlja, koji je pristao govoriti pod uslovom da ostane neimenovan.
Pet uslova prema izvorima
Tri ruska izvora kazala su da Putin želi pisano obećanje većih zapadnih sila da se NATO savez predvođen Sjedinjenim Američkim Državama neće širiti prema istoku, što bi značilo isključivanje članstva za Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i druge bivše republike Sovjetskog Saveza.
Rusija želi da Ukrajina bude neutralna, ukidanje nekih zapadnih sankcija, rješavanje pitanja zamrznute ruske imovine na Zapadu i zaštitu za govornike ruskog jezika u Ukrajini, kazala su tri izvora.
- Pisano obećanje da se NATO neće širiti na istok
- Ukrajina kao neutralna država
- Ukidanje nekih zapadnih sankcija
- Rješavanje pitanja zamrznute ruske imovine
- Zaštita za “govornike ruskog jezika u Ukrajini”
Prvi je rekao da ako Putin shvati da ne može postići mirovni sporazum pod vlastitim uslovma, nastojaće vojnim pobjedama pokazati Ukrajincima i Evropljanima da “će sutrašnji mir biti još bolniji”.
Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom.
NATO ranije odbio ruske zahtjeve
Putin i ruski zvaničnici rekli su u više navrata da se bilo kakav mirovni sporazum mora baviti “temeljnim uzrocima” sukoba, što za Rusiju prije svega znači pitanje proširenja NATO-a.
Kijev govori da Rusija ne bi smjela dobiti pravo veta što se tiče ukrajinskih težnji za članstvom u NATO-u i tvrdi da treba snažna bezbjednosna jemstva Zapada kako bi odvratila bilo kakav ruski napad u budućnosti.
Administracija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorila na zahtjev za komentarom.
NATO je u prošlosti takođe rekao da neće mijenjati svoju politiku “otvorenih vrata” samo zato što Moskva to zahtijeva. Portparol 32-članog saveza nije odgovorio na pitanja Rojtersa.
Rusija trenutno kontroliše nešto manje od petine ukrajinske teritorije. Iako su se ruska napredovanja ubrzala tokom prošle godine, rat se pokazuje vrlo skupim i za Rusiju i za Ukrajinu u pogledu žrtava i izdvajanja za odbranu.































