Poslije pandemije, međutim, ljekari viđaju sve više mladih i relativno zdravih ljudi sa nejasnim oblicima malignih bolesti.
Jedan doktor je rekao za Dejli mejl da teorija o kovidu koji pokreće ove slučajeve ne stoji, jer je trend oboljevanja mlađih ljudi od raka postojao i prije izbijanja pandemije.
Rak svih oblika kod mladih je u porastu, povećavši se na globalnom nivou od 1990. do 2019. godine za 79 procenata. A to je bilo godinu dana prije nego što je koronavirus preplavio svijet. Drugi stručnjaci, ipak, smatraju da je teorija o kovidu kao pokretaču, ubjedljivija. Oni ukazuju na činjenicu da je sad već svaki četvrti maligni tumor povezan sa virusima, kao što je HPV, na primjer.
„To je zaista kontroverzno i postoji mnogo debata oko ove teme. Mi smatramo da postoji mnogo načina na koje infekcija koronavirusom može da utiče na nastanak raka”, kaže dr Kasra Jahankani, iranski imunolog i vodeći istraživač u izvještaju o ovoj temi za 2023. godinu.
Njegovo istraživanje sugeriše da koronavirus može da promijeni gene koji obično sprječavaju formiranje tumora i izazove široko rasprostranjeno zapaljenje u cijelom tijelu. Ova upala, u kombinaciji sa smanjenom imunološkom odbranom, može da dovede do razvoja ćelija raka u različitim organima.
„Povezanost virusa i raka je, nažalost, česta“, rekao je dr Landau, onkolog i saradnik Centra za mezoteliom. Kod humanog papiloma virusa (HPV), na primjer, vjeruje se da sam virus može da ubrizga svoj DNK u ćelije tijela, što izaziva mutaciju koja dovodi do rasta ćelija raka.
„U suštini, svaki virus pokušava da preuzme ćelije našeg tijela da bi promovisao sopstveni rast i opstanak. A mutiranje ćelija da bi nekontrolisano i kontinuirano rasle je, jednostavno objašnjeno, način na koji se rak razvija“, kaže dr Landau.
