Taj zahtjev, uz ostale koji su izneseni u petak, izlazi izvan okvira nacrta mirovnog sporazuma kojeg su Sjedinjene Države predložile prošlog mjeseca nakon konsultacija s Moskvom.
Prvi direktni pregovori u Istanbulu između dviju strana u tri godine završili su dogovorom o razmjeni ratnih zarobljenika, bez sporazuma o prekidu vatre.
Prema ukrajinskom zvaničniku, Rusi su kao uslove za mirovni sporazum predložili povlačenje ukrajinskih vojnika iz Donjecka, Zaporožja, Hersona i Luganska i tek nakon toga bi došlo do prekida vatre.
Rusija većim dijelom kontroliše sve te regije, no ukrajinska vojska se još uvijek bori u nekim djelovima. Moskva dalje traži da međunarodna zajednica prizna pet područja Ukrajine kao ruske. Uz Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Hesron traži se i priznavanje Krima, anektiranog 2014., kao dijela ruskog teritorija.
U američkom prijedlogu se nalazi ‘de jure’ (zakonsko) priznavanje samo za Krim i ‘de facto’ (činjenično) priznanje za dijelove ostalih regija pod ruskom kontrolom.
Moskva je tražila da se sve strane odreknu prava na ratnu odštetu, dok SAD traži da Ukrajina dobije nadoknadu. Ukrajinski zvaničnik je rekao da su ruski pregovarači te zahtjeve iznijeli verbalno, a ne napismeno.
Ukrajina je ocijenila da je ruska pregovaračka pozicija u Istanbulu pokazala da Moskva nije ozbiljna u vezi postizanja mira, a evropski saveznici Kijeva traže od američkog predsjednika Donalda Trampa da nametne nove sankcije Rusiji.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Kijev i evropski saveznci su sastavili alternativni prijedlog prema kojem bi prvo nastupio prekid vatre, a tek onda počeli pregovori. Takođe odbijaju rasprave o teritorijalnim pitanjima do neke kasnije faze.
