Američki predlog značio bi da se Ukrajina mora odreći značajnog dijela teritorije
“Ove sadašnje linije ratišta, ili tu negdje oko njih, biće one na kojima će se na kraju povući nova granica sukoba”, rekao je Vens danas novinarima u Indiji, nakon obilaska Tadž Mahala. Dodao je da bi takvo rješenje značilo da bi i Ukrajina i Rusija morale odustati od dijela teritorije koji trenutno kontrolišu.
Zamrzavanje sukoba duž postojećih linija ratišta predstavljalo bi znatno veći ustupak za Ukrajinu, koja pokušava vratiti svu teritoriju na istoku i jugu zemlje koji je Rusija zauzela od 2014., uključujući Krim, a posebno nakon ruske invazije u februaru 2022.
Prema ranijem izvještaju Blumberga, SAD je spreman priznati rusku kontrolu nad ukrajinskim poluostrvom na Crnom moru i ublažiti sankcije Moskvi u sklopu mogućeg mirovnog sporazuma. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je juče da Ukrajina neće priznati rusku okupaciju Krima, koji međunarodna zajednica i dalje priznaje kao ukrajinsku teritoriju.
“Moraće doći do razmjene teritorije”
“Moraće doći do određenih razmjena teritorija”, rekao je Vens i dodao da granica možda neće tačno pratiti sadašnju crtu ratišta, ali da je za zaustavljanje krvoprolića potrebno da obje strane “polože oružje, zamrznu sukob i okrenu se izgradnji bolje Rusije i bolje Ukrajine”.
Američki predsjednik Donald Tramp prošle je nedjelje upozorio da je spreman povući se iz svih nastojanja da se postigne mir u Ukrajini ako se uskoro ne postigne dogovor. Njegov izaslanik Stiven Vitkof otputovaće u Rusiju krajem nedjelje, nakon što se već tri puta sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom otkako je Tramp ponovo preuzeo dužnost. Posljednji sastanak opisao je kao “uvjerljiv”.
Vens je rekao kako je “optimističan” u pogledu pregovora te istakao da sve strane dosad pregovaraju u dobroj vjeri.
Razgovori koji su za danas bili planirani u Londonu između najviših zvaničnika iz SAD-a, Ukrajine i ključnih evropskih sila sniženi su na tehnički nivo nakon što je američki ministar vanjskih poslova Marko Rubio odgodio svoj dolazak.
Stigla prva reakcija Kremlja
Na današnje izjave JD Vensa stigla je i prva reakcija Kremlja, koji poručuje da njegov predlog “ne smatra ultimatumom” iako Vašington tvrdi da će se povući iz mirovnog procesa ako ne dođe do dogovora između Rusije i Ukrajine. Portparol Kremlja Dmitri Peskov rekao je danas da Rusija i dalje vidi američku inicijativu kao dio “medijacijskih napora” koje pozdravlja, ali je istakao potrebu za suptilnijim pristupom.
“Amerika nastavlja s pokušajima posredovanja, i to svakako pozdravljamo”, rekao je Peskov na redovnoj press-konferenciji pa dodao: “No, potrebni su nijansirani razgovori o predlozima za rješenje ako želimo premostiti razlike.”
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Šta je Amerika dosad napravila oko primirja?
Od povratka Donalda Trampa na predsjedničku funkciju u januaru 2025. Sjedinjene Države pokušavaju obnoviti mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije.
Rojters navodi da je Rusija u jednom od susreta Vitkofa i Putina signalizirala spremnost da zamrzne sukob duž trenutnih linija ratišta, uz implicitnu sugestiju da bi mogla odustati od nekih teritorijalnih ambicija, ali uz uslov da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i prizna rusku vlast nad Krimom. Ukrajina je takve predloge više puta odbacila poručivši da su neprihvatljivi bez bezbjednosnih garancija i povlačenja ruskih snaga s okupiranih područja.
AP javlja da je Trampova administracija predložila privremeno primirje od 30 dana kao početnu tačku za veći mirovni sporazum. Iako je predlog naišao na interes evropskih partnera, ruska strana ga zasad nije prihvatila, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ostaje pri stajalištu da zamrzavanje sukoba na postojećim linijama znači nagrađivanje agresije.
