Doručak istovremeno utiče na metabolizam, koncentraciju, raspoloženje pa čak i dugoročno zdravlje.
Istraživanja iz recentnih godina uvjerljivo povezuju redovno konzumiranje doručka s boljim kognitivnim performansama – uključujući bolju pažnju, pamćenje i brzinu obrade informacija kod odraslih i djece. To se događa zato što nakon noćnog posta naše tijelo ima niske zalihe glukoze, glavnog izvora energije za mozak, pa nutritivno bogat doručak pomaže u stabiliziranju šećera u krvi i održavanju mentalne oštrine tokom jutra.
U jednoj velikoj studiji objavljenoj u BMC Psychiatry, naučnici su utvrdili da izostavljanje doručka nije bez posljedica – učesnici koji su redovno preskakali doručak imali su lošije rezultate na testovima kognitivne funkcije i veći rizik od neuropsihijatrijskih simptoma poput simptoma depresije i smanjene mentalne agilnosti.
Ljekari takođe upozoravaju da načini prehrane koji zanemaruju jutarnji obrok mogu potaknuti metaboličku disrupciju: produženi post uslijed preskakanja doručka može poremetiti cirkadijalne ritmove, uzrokovati nestabilne nivoe šećera u krvi i potaknuti večernje prejedanje, što dugoročno povećava rizik od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti.
Kvalitet obroka je takođe važan. Prehrana bogata složenim ugljikohidratima, proteinima i zdravim mastima pomaže stabilizirati nivo energije i podržava dugotrajniji osjećaj sitosti, dok vrlo rafinirani ugljikohidrati mogu izazvati brzi skok šećera u krvi i kasniji pad energije, što potencijalno utječe i na koncentraciju i raspoloženje.
Na dugoročnom planu redovan i nutritivno bogat doručak povezan je sa smanjenim rizikom od metaboličkih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, kao i kardiovaskularnih problema.
