Primjeri aerobne tjelovježbe:
- brzo hodanje
- trčanje ili lagano trčkaranje
- vožnja bicikla
- plivanje
- ples
- planinarenje
- preskakanje užeta
- aerobik ili zumba
Kako je sprovedena studija
Naučnici su godinu dana pratili 130 odraslih osoba u dobi od 26 do 58 godina. Sudionike su podijelili u dvije skupine: jedna je nastavila sa svojim uobičajenim navikama kretanja, a druga je krenula s umjerenom do intenzivnom aerobnom tjelovježbom.
U grupi koja je vježbala učesnici su imali dva nadzirana treninga tjedno po 60 minuta, uz preporuku da dodatno vježbaju i kod kuće. Tako su ukupno dosegnuli oko 150 minuta tjelovježbe dnevno.
Što su otkrili
Na kraju istraživanja “dob mozga” procijenjena je pomoću snimka magnetske rezonancije (MRI). Rezultati su pokazali da je kod osoba koje su redovno vježbale “dob mozga” u prosjeku pala za 0,6 godina. U kontrolnoj grupi zabilježen je blag porast od 0,35 godina.
Iako sam porast u kontrolnoj grupi nije bio statistički značajan, razlika između grupa bila je gotovo cijela godina – što istraživači smatraju važnim, jer se “dob mozga” povezuje s kognitivnim starenjem i rizikom od neurodegenerativnih bolesti u starijoj dobi.
“Iako je razlika manja od godinu dana, ranija istraživanja upućuju na to da je svaka dodatna ‘godina’ dobi mozga povezana sa značajnim razlikama u zdravlju kasnije u životu”, rekao je za Science Daily glavni autor studije Kirk I. Erickson. Dodao je da bi “pomicanje mozga u mlađem smjeru” u srednjoj dobi moglo imati veliki značaj na duži rok.
Autori su istakli da je uzorak relativno malen te da nisu analizirali druge navike koje mogu uticati na “dob mozga”, poput pušenja ili konzumacije alkohola. Uprkos tome, Erickson naglašava da promjene u životnim navikama u 30-ima, 40-ima i 50-ima mogu biti korisne u smanjenju rizika od kognitivnog propadanja i demencije kasnije.
Koliko vježbanja se preporučuje
Smjernice za tjelesnu aktivnost preporučuju odraslima barem 150 minuta tjedno aktivnosti umjerenog intenziteta – one koja “ubrzava rad srca”. To može biti brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili čak vrtlarenje.
Dr. S. Ausim Azizi s Yalea ranije je za HuffPost istaknuo da su tjelovježba i kretanje među najvažnijim stvarima za zdravlje mozga: dugoročno potiču stvaranje novih moždanih stanica i time mogu pozitivno utjecati na pamćenje i druge kognitivne funkcije.
