Ona je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata rada Vrhovnog suda, rekla da ove godine znatan broj sudija tog suda stiče uslov za prestanak sudijske funkcije i da, u tom smislu, očekuje pravovremenu reakciju izvršne i zakonodavne vlasti.
Pavličić je kazala da rezultati koji su postignuti tokom prošle godine svjedoče o zrelosti sudskog sistema i odgovornosti sudija i zaposlenih, ali i o dobro i jasno uspostavljenoj rukovodnoj organizaciji i pravcu kojim crnogorsko sudstvo ide.
„Koji podrazumijeva jasno postavljene i vremenski ograničene ciljeve, odgovornu podjelu nadležnosti, efikasno korišćenje postojećih ljudskih, materijalnih i prostornih resursa uz kontinuirano praćenje rezultata, a sve navedeno poštujući nezavisnost svakog sudije i ustavnu ulogu sudske vlasti“, navela je Pavličić.
Ona je rekla da se time dostiže i krajnji cilj, a to je da nema kompromisa sa nezavisnošću, profesionalizmom i postizanjem što bolje efikasnosti.
„Vrhovni sud je u prethodnoj godini imao ukupno u radu 5.514 predmeta i u odnosu na 2024. godinu više je primio 1.107 predmeta ili 25 odsto. Iako je primljeno više predmeta, Vrhovni sud je riješio više predmeta za 55 odsto u odnosu na 2024, ukupno 4.088 predmeta“, kazala je Pavličić.
Ona je rekla da je Vrhovni sud postigao stopu efikasnosti od čak 108 posto, što po CEPEJ mjerilima taj sud svrstava u izuzetno efikasne sudove.
„Ovi podaci nam govore o izuzetnosti uspjeha rada suda, a kao predsjednica Vrhovnog suda u toku ove godine nastaviću da primjenjujem sve organizacione i rukovodne mjere kako bi se ovi pozitivni trendovi održali, ili čak unaprijedili do kraja ove godine“, istakla je Pavličić.
Ona je kazala da je, u Krivičnom referatu, Vrhovni sud godinu završio sa stopom uspješnosti od 115 posto.
Pavličić je rekla da to znači da su riješeni svi krivični predmeti koji su prenijeti iz prethodne godine i da nije prekoračen zakonski rok niti u odlučivanju, niti u pisanoj izradi sudskih odluka, kao i da u tom referatu nema starih, zaostalih i neriješenih predmeta.
Govoreći o radu građanskog referata, ona je navela da su prošlu godinu započeli sa velikim zaostatkom predmeta po toj materiji i uz izuzetno visok priliv predmeta tokom cijele godine, ali da su je završili sa impozantnih 143 posto riješenih predmeta.
Pavličić je pojasnila da to znači da su riješili cjelokupan priliv i skoro 50 odsto zaostalih predmeta.
„I pored toga, primjetan je veliki broj predmeta u radu Građanskog odjeljenja, koji su složene strukture i značaja pravnih pitanja, koja se ocjenjuju u postupku po vanrednim pravnim ljekovima“, kazala je Pavličić.
Ona je rekla da smatra da je postojeće rješenje Zakona o parničnom postupku zrelo za izmjene u pogledu iznosa vrijednosti predmeta spora kod ocjene dozvoljenosti revizije u imovinsko-pravnim sporovima, a to imajući u vidu ulogu i značaj Vrhovnog suda u sudskom sistemu.
„Uz prethodno navedene rezultate rade krivičnog odjeljenja, smatram da smo na najbolji način našim partnerima iz Brisela poslali poruku da se na Vrhovni sud ne može više odnositi konstatacija sistema koji stvara zaostatak, već naprotiv da postoji sistem koji ga uspješno rješava, i to je činjenica koja se mora poštovati“, istakla je Pavličić.
Ona je podsjetila da je prošle godine donijela Jedinstveni program za rješavanje starih predmeta, koji se primjenjuje na čitavom nivou sudskog sistema, a čiji je cilj ozdravljenje od hronične neefikasnosti crnogorskog sudskog sistema.
Pavličić je kazala da je to imalo veoma snažan efekat upravo na rad u toj kategoriji predmeta, pa je tako samo u Vrhovnom sudu, u građanskoj materiji, od 570 starih predmeta sa kojim je započeta kalendarska godina riješeno 556 ili skoro 97,54 odsto.
Ona je kazala da su, kada je u pitanju referat po tužbama za pravično zadovoljenje i način njegovog odlučivanja tokom godine, riješeni svi predmeti za koje su stvoreni zakonski uslovi za rješavanje.
Pavličić je ukazala na to da kod pojedinih predmeta iz ove oblasti, u upravnoj materiji, sudije Vrhovnog suda ne mogu odlučivati bez spisa državnih organa i da tu imaju više puta slanje urgencija i dugo čekanje na dostavljanje spisa.
Ona je rekla da je godina započeta sa ogromnim zaostatkom od 1,25 hiljada predmeta i većim prilivom u toj materiji nego prethodne godine, tako da je u radu ukupno bio 2.391 predmet.
Pavličić je navela da su sudije, iako u nekompletnom sastavu, uspjele da završe 1,2 hiljade predmeta, ili 105 posto priliva.
To je, kako je istakla, brojka koja zaslužuje izuzetan respekt.
Ona je rekla da su ovo konkretni i mjerljivi rezultati i brojke koje je ova generacija sudija Vrhovnog suda postigla i da treba da ostanu referentna vrijednost, koja se dalje razvija i unapređuje.
“Ukoliko tome dodamo najveći broj pristiglih predstavki, pritužbi, urgencija i drugih načina obraćanja meni kao predsjednici suda, a koje su sve riješene, nedvosmisleno zaključujemo da građani imaju povjerenje prije svega u rad Vrhovnog suda, jer u protivnom ne bi imali najveći broj podnijetih pritužbi”, navela je Pavličić.
Ona je kazala da se ti rezultati veoma brzo mogu vratiti na staro stanje, koje je dugi niz godina bilo prisutno i tiče se stvaranja zaostatka predmeta i neefikasnosti u Vrhovnom sudu, ukoliko ne bude pravovremene i odgovorne reakcije izvršne i zakonodavne vlasti.
„A to je da urgentno i bez odlaganja riješi pitanje starosne granice za prestanak sudijske funkcije sudijama Vrhovnog suda kao najviše sudske instance, i to u godini koja je od presudnog značaja za ostvarivanje rezultata rada sudskog sistema, a time i zatvaranje poglavlja 23 i 24“, istakla je Pavličić.
Prema njenim riječima, Vrhovni sud u ovom trenutku i ovoj godini odlučuje o velikom broju složenih predmeta od ključnog značaja za cjelokupni pravni poredak.
„U takvim okolnostima, očuvanje iskustva, stručnosti i institucionalne memorije sudija koje su neposredno učestvovale u formiranju ključnih pravnih stavova predstavlja legitiman i opravdan javni interes“, naglasila je Pavličić.
Ona je rekla da tokom ove godine, prema trenutnom zakonskom rješenju, znatan broj sudija Vrhovnog suda stiče uslov za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja jednog od uslova za prestanak funkcije.
„Kompleksna i spora procedura u oglašavanju i izboru sudija, uz primjetan i evidentan nedostatak iskusnog sudijskog kadra za odlučivanje u posljednjoj sudskoj instanci, dovela bi ponovo u blokadu sudski sistem“, upozorila je Pavličić.
Ona je kazala da je o tome tokom prethodne godine upoznala premijera Milojka Spajića i ministra pravde Bojana Božovića.
„Očekujem njihovu reakciju prema zakonodavnoj vlasti u vidu hitnog prelaznog rješenja kako bismo ostvarili ono što je državni cilj, a to je postizanje efikasnosti sudskih postupaka i dostigli pravosnažnost sudskih odluka“, poručila je Pavličić.
Ona je naglasila da su donijeli više dokumenata kako bi ispunili predviđena završna mjerila iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24.
Ta dokumenta, kako je dodala Pavličić, nijesu proizvod forme, već njihov strateški karakter daje realnu i praktičnu osnovu za put kojim crnogorski sudski sistem treba da ide.
Ona je navela da su izradili Smjernice za upravljanje predmetima teškog i organizovanog kriminala, Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u slučajevima rodno zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja, kao i Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala (koje će biti objavljene u februaru za krivična djela u oblasti organizovanog kriminala i trgovine drogom).
Kako je kazala, izradili su i Smjernice za naknadu štete u krivičnim postupcima zbog krivičnog djela trgovina ljudima i drugih teških krivičnih djela, Analizu kaznene politike u predmetima zbog nezakonitog posjedovanja i trgovine oružjem i Analizu kaznene politike u predmetima seksualnog nasilja nad djecom i maloljetnicima.
Pavličić je rekla da je preduzela konkretne aktivnosti kako bi odblokirali rad na predmetima iz nadležnosti Specijalnog odjeljenja, a koji su u fokusu javnosti.
“Tako što smo unaprijedili i proširili prostorne kapacitete, uz primjenu jasnih smjernica za bolje upravljanje predmetima i primjenu procesnih rješenja za efikasno vođenje krivičnih postupaka”, navela je ona.
Pavličić je istakla da su odlukama Sudskog savjeta sa početka prošle godine o izboru novih sudija, koji su raspoređeni na rad na tim predmetima, osnažili rad Specijalnog odjeljenja.
Ona je dodala da će Smjernice koje je Vrhovni sud izradio doprinijeti efikasnom rješavanju specijalnih predmeta koji su u radu i kvalitetu presude.
“Vodeći računa o racionalnom korišćenju resursa, preduzela sam konkretne mjere u cilju rasterećenja prostornih kapaciteta Višeg suda”, kazala je Pavličić.
Ona je istakla da se povjerenje ne podrazumijeva, već da se svakodnevno gradi posvećenim radom, odgovornim odlučivanjem i potvrđenim integritetom.
„Vrhovni sud, na čijem se čelu nalazim svega godinu, predvodi taj proces, svjestan svoje istorijske i ustavne odgovornosti da pravda u Crnoj Gori ne bude samo izrečena, već i vidljiva, dostupna i djelotvorna“, naglasila je Pavličić.
Ona je rekla da ostaju čvrsto posvećeni ustavnoj misiji, da kao najviša sudska instanca štite vladavinu prava, pravnu sigurnost i dostojanstvo pravde.
„Zakon će biti primijenjen jednako na sve, sudske odluke biće utemeljene na pravu i činjenicama, a pravda neće biti odložena, uskraćena niti selektivna, biće zadovoljena“, istakla je Pavličić.
Kako je zaključila, samo takva pravda može učvrstiti povjerenje, očuvati institucionalni poredak i potvrditi snagu države zasnovanu na vladavini prava.
Comments